Selma Dizdar do 1992.godine studentica Pedagoške akademije, Odsjek za jezik i književnost; suradnica na Radio Mostaru i listu ‘Sloboda’. Ispisuje poeziju. Oktobra 1991.godine dobitnica Nagrade ‘Slovo Gorčina’ za neobjavljenu zbirku poezije ‘Septembarska ćutanja’.
Do 1992.godine studentica Pedagoške akademije, Odsjek za jezik i književnost; suradnica na Radio Mostaru i listu ‘Sloboda’. Ispisuje poeziju. Oktobra 1991.godine dobitnica Nagrade ‘Slovo Gorčina’ za neobjavljenu zbirku poezije ‘Septembarska ćutanja’.
U ratu radi kao novinar-voditelj na Radiju BiH, Ratni studio Mostar, do maja 1993.godine. Od 1996.godine do 2000.godine studentica Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevo, Odsjek za dramaturgiju, u klasi prof.Marka Kovačevića. Diplomira 2001.godine na poetskoj drami. Od 2002.godine radi kao dramaturg u Dokumentarno-dramskom programu Radija Federacije BiH. Objavljivala u Časopisu MOST…
Enes Kurtović rođen je u Arapuši 22. augusta 1969. Diplomirani inženjer agronomije sklon pisanju poezije. Na konkursu Omnibusa 2001. godine njegov rukopis se nagrađuje objavljivanjem i tako je izišla zbirka poezije “Zeleno na bijelom”. Objavljuje tekstove u Albumu i Omnibusu (BiH), te Cimetu i Apokalipsi (Slovenija). Druga zbirka poezije “Friday Jihad Fever” objavljena je 2005. godine u izdanju Naklade Zoro. Treća zbirka poezije “Sektor G” objavljena je 2010. godine u izdanju Omnibusa (Sarajevo). U ediciji Pesničenje iz Beograda 2013. godine objavljena mu je zbirka “Information Utd.” Posebna zbirka pjesama pod nazivom “Play Time”, u formi špila karata, prestavljena je na izložbama “Knjiga – umjetnički projekat 2” u Beogradu 2012 i “Doesn't look like a book” u Williamson Art Gallery u Wirralu (Velika Britanija) 2015.
Naslov zbirke kratkih priča, 212, na momente žensko pismo ispisano muškom rukom, ima očigledne veze s brojem jedne hotelske sobe, s brojem soba u jednom stanu i s brojem snimljenih minuta na jednoj kaseti koju Crveni krst nije htio primiti. Sve ostale veze čitalac će morati otkrivati sam, na ulicama Pariza, na obali Jadrana, na obroncima Igmana, na bolničkim hodnicima…
Imširević pripovjeda u prvom i u trećem licu, uvijek o sebi, čak i kada se zove imenom najboljeg Gilgamešovog prijatelja, na način da njemu bliski stvarni ili izmišljeni ljudi, čineći i govoreći obične male i svakidašnje stvari otkrivaju veličinu čovjeka i svevremnost iskustva. U njegove priče filmski kadrovi ravnopravno s uspomenama ulaze u život kao argumenti stvarnosti. Mašta i sjećanje mijenjaju mjesta pozivajući nas u šetnju nevidljivom granicom između života i smrti, sadašnjosti i prošlosti.
Na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu diplomirao 1998. godine (Odsjek za dramaturgiju). Autor je drama: “Kad bi ovo bila predstava…”, “Balkanski đavo Sram”, “Circus Inferno”, “Playback sevdalinka”, “Po istinitoj priči” (igra plakanja), “Mousefuckers” i “Deset razlika ili The Only Thing That’s Real”. Drama “Kad bi ovo bila predstava…” uvrštena je u Antologiju BH drame XX vijeka, a “Balkanski đavo Sram”, godine 2007., uvrštena je u francusku antologiju evropske drame “De Pinter a Muller”. Godine 2012. napisao dramu “Kad bi ovo bio film…” čija se premijera očekuje u Narodnom pozorištu u Sarajevu aprila 2012. godine. Kao scenarista radio na filmu i televiziji. Autor je i knjige kratkih priča “Strana 212” (2011.), izdavač Omnibus. Trenutno radi kao docent na ASU i šef je Odsjeka za dramaturgiju.
“KAD BI OVO BILA PREDSTAVA…” (1997)
Pozorište mladih Sarajevo
“BALKANSKI ĐAVO SRAM” (1998)
Pozorište mladih Sarajevo
“CIRCUS INFERNO” (2001)
Theatre de Vidy, Lausanne, Švicarska
“PO ISTINITOJ PRIČI” (Igra plakanja) (2006)
Narodno pozorište Sarajevo
“MOUSEFUCKERS” (2008)
SARTR
“DESET RAZLIKA ili THE ONLY THING THAT’S
REAL” (2011)
X Festival BH drame, Zenica, Bosansko narodno
pozorište
“KAD BI OVO BIO FILM…” (2012)
