Predstavnici civilnog sektora tvrde da u Bosni i Hercegovini postoje održive i prosperitetne organizacije civilnog društva koje svojim radom adresiraju i rješavaju veliki broj građanskih problema. Pitanje je do kada…
Da se organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini bore sa nevjerovatnim izazovima i koruptivnim pokušajima da se novac iz javnih budžeta svede u privatne džepove, odveć je poznata „javna tajna“. Bosna i Hercegovina je sa svim svojim institucijama i dalje najveći donator organizacijama civilnog društva, međutim nije poznato gdje taj novac ide u potpunosti, kao i da li je opravdan na adekvatan način ispunjavajući planirane razvojne ciljeve. Kao prvi uzrok toga su nepostojanje adekvatnog sistema praćenja utrošenog novca građana kroz sredstva dodjeljena javnim pozivima, kao i neusvajanje komentara iz revizorskih izvještaja te prijedloga za izmjene i dopune ovih pravilnika i odluka. Drugi razlog tome je prevelika sloboda i nepoštivanje zakonskih odredbi vezano za izvještavanje kada se radi o utrošku sredstava iz javnih budžeta dodjeljenih organizacijama civilnog društva, ističu iz Centra za promociju civilnog društva (CPCD).
Sistem u BiH – između sna i jave
Svake godine, institucije na različitim nivoima vlasti planiraju svoje budžete čiji finalni plan za narednu godinu bude usvojen u decembru tekuće godine. Odlukama nadležnih organa, strategijama i pravilnicima za dodjelu sredstava institucije u BiH planiraju udio u budžetu koji će se dodjeliti razvoju predviđenih ciljeva u svrhu napretka BiH te raspisuju javne pozive na koje pozivom predviđena pravna lica mogu aplicirati, između ostalog i organizacije civilnog društva (OCD).
Mnoge organizacije godinama pokušavaju izgraditi imidž i održivost u radu sa svojim korisnicima, ali…
Sredstva koja se izdvajaju u Bosni i Hercegovini su ogromni iznosi izdvojeni iz džepa građana i građanki, čiji se nameti iz godine u godinu povećavaju i smanjuju kvalitet života. Dakle, sredstava je puno, ali je mnogo više organizacija civilnog društva. Čak 24.888 organizacija je trenutno na spisku koje je Ministarstvo pravde BiH objavilo na svojoj službenoj stranici, i to kao aktivne (neodjavljene). Recimo da sve one zaista rade i apliciraju na pozive koje objavljuju različite institucije i shvatit ćemo da ta planirana sredstva ne mogu zadovoljiti ovu veliku grupu OCD. U svemu ovome, nastaju velike prilike za malverzacije i korupciju.
S druge strane, Vlade entiteta su donijele zakone o finansijsko-informatičkoj agenciji (FIA) i o Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) u čijim nadležnostima pružaju usluge registracije i kontrole finansijskih izvještaja svih privrednih subjekata, između ostalog i za udruženja za oba entiteta. Istraživanjem koje je sproveo CPCD, Brčko Distrikt još uvijek nema registrovan ovakav jedinstven registar, ali prema podacima FIA-e i APIF-a iz 2017. godine, aktivnih udruženja (koja imaju bilo kakva finansijska kretanja) je mnogo manji od spiska koji je Ministarstvo pravde BiH objavilo, i to u Republici Srpskoj 5.425, dok je u Federaciji BiH 8.530, što čini ukupno 13.955 aktivnih organizacija civilnog društva u BiH koje na različite načine prikupljaju sredstva za rad, saznaju iz Centra za promociju civilnog društva. Mnogo manje od ukupno registrovanih u cjelokupnom sistemu BiH.
Vrijeme da se razgovara o osjetljivim stvarima!
CPCD radi na izvještaju o stanju civilnog društva koji će obuhvatiti dvije bitne komponente i to finansiranje iz javnih budžeta, te kako organizacije civilnog društva ostvaruju prihode od vlastitih aktivnosti i u kojoj mjeri. Isti izvještaj će predstaviti na konferenciji koja će se održati u Sarajevu 05. jula 2018. godine sa početkom u 10 časova u prostorima My Face na Vilsonovom šetalištu.
- akciona konferencija pod nazivom STANJE CIVILNOG DRUŠTVA: Stabilnost i održivost, savršena je prilika da se OCD oglase o stvarima koje narušavaju ideju razvijene i evropske Bosne i Hercegovina. O bitnosti ovog događaja govori i činjenica da će učesnici konferencije biti službenici i odgovorna lica iz institucija na različitim nivoima u BiH prema kojima će se adresirati uočeni problemi u raspodjeli novca iz javnih budžeta, kao i polja u radu OCD koja nisu regulisana zakonom, a mogu se tretirati kao jedinstvena prilika za razvoj civilnog sektora.
Društveno preduzetništvo, komercijalne (ekonomske) aktivnosti OCD, start-up programi, održive i inovativne ideje… su oblasti koje zakon u trenutku nastanka nije predvidio, niti je drugim zakonima definisano i regulisano u potpunosti. Upravo iz ovih razloga, CPCD je odlučio javnosti i donosiocima odluka adresirati probleme i izazove sa kojima se civilni sektor susreće.
