Kategorija: Muzika. Umjetnost. Kultura. Akcija.

muzika, umjetnost, kultura, akcija

„Jezici i nacionalizmi“

Sarajevska konferencija

  1. i 24.11.2016. od 18 sati

Fakultet političkih nauka, Skenderija 72

Ulaz slobodan

 Nakon zanimljivih i veoma posjećenih konferencija u Podgorici, Splitu i Beogradu, sarajevska konferencija regionalnog projekta „Jezici i nacionalizmi“ bit će održana 23. i 24. novembra od 18h na Fakultetu političkih nauka (Skenderija 72).

Na sarajevskoj konferenciji uzet će učešće ugledni gosti, kako iz Bosne i Hercegovine, tako i iz regiona: prof.dr. Danijela Majstorović, dr.sc. Snježana Kordić, Nataša Jovović, Nenad Veličković, Teofil Pančić, te članica radne grupe projekta „Jezici i nacionalizmi“ dr.sc. Hanka Vajzović.

Razgovore će moderirati Božena Jelušić.

U srijedu, 23. novembra, od 18h, očekuju nas dvije jednoipočasovne debatne seanse o temi „Političke manipulacije temom jezika.“ Ova tema uvodi nas u priču o tome koliko je pitanje jezika danas ispolitizirano, te s kakvim to ciljevima vladajuće politike manipuliraju jezičkim pitanjima. Zbog čega se insistira na razlikama, kad su minorne u odnosu na sličnosti, i zašto se u regionu govori o četiri različita jezika, kada je međusobno sporazumijevanje neupitno?

U četvrtak, 24. novembra, od 18h, očekuju nas dvije jednoipočasovne debatne seanse naslova: „Lektori kao utjerivači nacionalnosti,“ gdje će biti govora o tome jesu li nacije u regionu napravile odmak od devetnaestovjekovnog koncepta jezik=nacija. Problematizirat će se pitanje jezičke čistoće, iza koje se često kriju ideološki nastrojeni i kroz školovanje indoktrinirani pojedinci, koji favoriziraju upotrebu određenih jezičkih oblika, na štetu drugih, u praksi, često, šire rasprostranjenih. Tematizirat će se uzroci i posljedice ovakvih praksi, kao i povezanost nacionalizama i navodne jezičke čistoće.

Osnovna namjera projekta „Jezici i nacionalizmi“ jeste da se kroz otvoreni dijalog lingvista i drugih stručnjaka problematizira pitanje postojanja četiri „politička“ jezika na prostoru nekadašnjeg hrvatsko-srpskog/srpsko-hrvatskog, kao i sve one značajne i izazovne teme u kojima se lingvistička nauka neprincipijelno ukršta s identitetskom politikom.

Tako je i danas, uprkos željenoj i ostvarenoj emancipaciji, te formalnom postojanju četiri standarda, identitetsko-jezičke strasti nisu se smirile, a perspektivizam, zanesenost jezičkim imperijalizmom, teze o „pedesetogodišnjem jezičkom ropstvu“ i čitav dijapazon pogrešnih interpretacija i dalje traju. Sve su to razlozi zbog kojih su četiri partnerske organizacije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije u saradnji s radnom grupom projekta, koju čine najutjecajniji eksperti na ovom polju: prof.dr. Snježana Kordić, prof.dr. Hanka Vajzović, prof.dr. Ranko Bugarski i Božena Jelušić, pokrenule projekat „Jezici i nacionalizmi.“ Nakon Podgorice, Splita i Beograda, završna konferencija održava se u Sarajevu.

Projekat su podržali Allianz Kulturstiftung  i Forum ZFD.

 

Čuvari – ljudi koji su posvetili život borbi za prirodu

Centar za životnu sredinu i Zemaljski muzej Vas pozivaju na otvaranje izložbe fotografija “Čuvari” autora Luke Tomca u ponedjeljak 21.11. u 19.00 sati na Odjelu etnologije u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Prilikom otvaranja biće predstavljeno i ukoričeno izdanje fotografija i priča aktivista – čuvara.

Projekat „Čuvari“ (Keepers) je fotografsko istraživanje raznovrsne mreže ljudi koji se bave očuvanjem prirode širom Evrope. Na izložbi će biti prikazana i borba za rijeke Bosne i Hercegovine, njeno najveće bogatsvo. Kroz priču Nataše Crnković, aktivistice za zaštitu rijeka BiH, saznaćete način na koji se svakodnevno bori za očuvanje najvećih bogatstava u našoj zemlji. Na izložbi će biti prikazane i fotografije predjela iz cijele Evrope, kao i priče aktivista iz drugih zemalja o borbi za očuvanje prirode. Važnost ove izložbe mjeri se brojem i naporom aktivista i volontera na popravljanju štete koju su dragocjeni ekosistemi pretrpjeli zbog neodgovornih ljudskih postupaka.

Vrijedi istaknuti kontinuirano preklapanje čovjeka i prirode, kulture i pejzaža u projektu Keepers, čime je izlaganje na otvorenom, javnom prostoru doživjelo svoje konceptualno zaokruženje, no definitivno ne i svoj konačan završetak. Projekat „Čuvari“ (Keepers) do sada je gostovao u Briselu (Belgija), La Velleti (Malta), Limasolu (Kipar), Ženevi i Lausanni (Švajcarska), Tbilisiju (Gruzija), Zagrebu i Dubrovniku (Hrvatska), a nakon Sarajeva i Banja Luke, izložba i knjiga nastavljaju putovanje prema Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Norveškoj.

Na otvoranju izložbe prisustvovaće i autor Luka Tomac, te će sa Natašom Crnković davati izjave za sve medije.

Izložbu možete pogledati do 5.12.2016. godine u Zemaljskom muzeju, nakon čega će sredinom decembra biti postavljena u Banjoj Luci.

Više o projektu: http://natures-keepers.org

„Mjesta bola“

Otvorenje izložbe „Mjesta bola“, desiće se u srijedu 16. novembra sa početkom u 18:00 sati, u Historijskim muzeju Bosne i Hercegovine (Zmaja od Bosne 5).

Multimedijalna izložba „Mjesta bola” koautorski je rad socijalnog antropologa Hariza Halilovića i skulptora-vizualnog umjetnika Adisa Fejzića. Kroz fuziju dokumentarnog i kreativnog, ovom izložbom, autori pomjeraju granice između subjektivnog i objektivnog, etike i estetike, osobnog i kolektivnog te prošlosti i sadašnjosti. Rekonstrukcijom fragmentiranih stvarnosti – kroz grafiku, fotografiju, tekst, dokumente, crteže, skulpture-instalacije, zvuk i video – izložba “Mjesta bola” nastoji podsjetiti, oživjeti i sačuvati uspomene na nestale ljude i mjesta, čije dugo odsustvo ne prestaje biti svakodnevno prisutno u životima onih čiji su identiteti i (o)sjećanja vezani za ta “bivša” mjesta i ljude.

Hariz Halilović

Profesor dr. Hariz Halilović je socijalni antropolog pri Centru za globalna istraživanja (Centre for Global Research), na RMIT University, u Melbourneu, Australija. Uz to je i gostujući profesor na University of California, Los Angeles (UCLA), kao član istraživačkog tima Centra za interdisciplinarna primijenjena društvena istraživanja (CISAR), u Sarajevu. Istraživačke teme kojima se Halilović bavi, pored ostalih, obuhvaćaju politički motivirano nasilje, društveno pamćenje, translokalne identitete i performativne prakse te prisilne migracije. Objavio je niz radova na ove teme u znanstvenim časopisima, kao i u brojnim zbornicima i knjigama te u svojoj nagrađivanoj knjizi Places of Pain: Forced Displacement, Popular Memory and Trans-local Identities in Bosnian War-torn Communities (Berghahn: Oxford-New York, 2013/2015). Pored znanstvenih, objavio je također i niz angažiranih publicističkih tekstova na bosanskom i hrvatskom, kao i na engleskom i njemačkom, a radovi su mu prevođeni na francuski, engleski, švedski i albanski jezik.

Addis A.E.F.

Bosanskohercegovački i australski skulptor. Završio Školu primijenjenih umjetnosti – Sarajevo i odbranio Diplomski i Magistarski rad na Odsjeku skulpture Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu (Bosna i Hercegovina).

Radio kao profesor skulpture i crtanja u Školi primijenjenih umjetnosti – Sarajevo i kao asistent profesora Kenana Solakovića na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Trenutno radi kao slobodni umjetnik i asistent na istraživanjima Dr. Hariza Halilovića na Monash University i Royal Melbourne Institute of Technology – Melburn (Australija).

Addis je također potvrđeni kandidat za Doktorat/PhD na Queensland College of Art, Griffith University u Brizbenu, Australija, pod supervizijom interdisciplinarnog tima: Dr. Sebastian di Mauro, Prof. Dr. Dubravko Lovrenović i Prof. Dr. Hariz Halilović. U svom doktorskom istraživanju Addis analizira umjetnost stećka (srednjovjekovnu bosansku sepulkralnu skulpturu) u kontekstu savremenih umjetničkih i socio-antropoloških okolnosti, ali i (re)aktualizira stećak kao svoju osobnu metaforu i savremeni kreativni izraz.