Lačni Franc u Sarajevu

Osnovna ideja koncerata Lačnog Franza je 21. godišnjica obilježavanja prvih posljeratnih koncerata u Sarajevu, koji su se održali krajem aprila 1996. godine na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu i promocija novog albuma „Svako dobro“. Koncerti su inspirisani pjesmom „Ja vraćam sunce u svoj dan“ i ovog puta biti će održani u Sarajevskom ratnom teatru u petak 21. april i subotu 22. aprila 2017. godine s početkom u 20:30h.

Članovi benda pozivaju publiku koja je prisustvovala koncertima 1996. godine, da se jave na mail adresu sartr.info@gmail.com.  Lačni Franz će organizovati njihov dolazak na koncert i druženje sa bendom.

Grupa Lačni Franz se okupila 1979. i uz neprekidno nastupanje po svim republikama nakadašnje Jugoslavije do 1994. godine snimila 11 albuma, kojima je kasnije dodala 4 kompilacije. Njihovu isključivo autorsku muziku kritika je proglasila za ”kabaretnim rockom”, dok ih danas opisuje međunarodnom etiketom ”hard indie”.

U tekstovima lirika Zorana Predina glavna odlika je provokativan ironični sarkazam, jer on nestašno prepliće erotiku sa politikom i društvene tabue sa crnim humorom. Većina tekstova je gotovo uvijek dvosmislena, što im daje prepoznatljivost i alibi.

  1. godine, nakon dugogodišnjeg nagovaranja publike, Zoran Predin je oživjeo koncertni program Lačnog Franza i uz četiri muzičara krenuo na klubsku turneju po svim većim gradovima bivše YU. Prvi album nove postave SVAKO DOBRO u izdanju Croatia Records, iznenadio je sve, koji su oćekivali pospanu nostalgiju. Svira se žestoko i beskompromisno.

Anej Kočevar – bass, Luka Čadež  – bubanj, Boštjan Artiček – klavijature i Tine Čas – gitara, svježa su krv, koja svira stare i nove pjesme energijom Lačnog Franza iz osamdesetih, i njome puni žile najmlađe publike, kao i skeptičnih starijih fanova.

FB adresa : https://www.facebook.com/Lacnifranzofficial/

Cijena ulaznice iznosi 20KM i moći će se kupiti u prostorijama Sarajevskog ratnog teatra od 01. marta svaki radni dan u periodu od 10h do 16h. Broj mjesta je ograničen.

Na nekadašnjoj sceni Centra društvenih aktivnosti CDA, sadašnji Sarajevski ratni teatar SARTR, nastupala su neka od najvećih imena sa prostora cijele bivše države, mnogi danas poznati bendovi i muzičari napravili su svoje prve korake. U sjećanjima na tinejdžerske dane i dalje i u glavama mnogih odjekuju zvukovi grupa kao što su: Azra, EKV, Haustor, Rambo Amadeus, Zabranjeno Pušenje, Elvis J. Kurtović, Oktobar 1864, Djavoli, Kud Idijoti, Električni Orgazam, Sikter, Laibach, Letu Štuke, Obojeni Program, Bogrhesia, Lačni Franz, Bombarder, Sing Sing, Scabia, Futur II, Grupa Major, Armagedon, Betonska Ograda, Formula 4, Ludilo, Truhli pasulj, Truet, Najcrnja hronika, Havajski Vjetrovi, Enola Gay, Miladoyka Youneed, SCH, Skroz, Zoster, Velahavle i mnogi, mnogi drugi.

Uz želju za obnavljanjem koncertnih aktivnosti od 2014. godine na sceni Sarajevskog ratnog teatar nastupali su Darko Rundek i Cargo Trio, Damir Avdić i Rambo Amadeuso i Two Vinnetous.

 NADAMO SE DA ĆEMO ZAJEDNO 21. I 22. APRILA VRATITI SUNCE U NAŠ DAN!

Podsjećanje na koncert 1996- te.

 

Izložba Nele Hasanbegović

„Trag ženske baštine – BiH“. Upotrebom eksponata, rekvizita i kostima specifičnih za određena razdoblja bosanskohercegovačke historije, Nela Hasanbegović kroz foto-performas problematizira žensko naslijeđe i ulogu žena u našem društvu. Na izložbi će pored fotografija Nele Hasanbegović biti predstavljen i dio spomenika „Ženi borcu“ sa Vraca (rad Alije Kučukalića) koji se čuva u Historijskom muzeju BiH.

Otvorenje će biti upriličeno 24.02.2017. u 20:00 sati, u zgradi Historijskog muzeja BiH (Zmaja od Bosne 5). Izložba se realizira u okviru Međunarodnog festivala Sarajevska zima 2017.

O IZLOŽBI

„Izložba Nele Hasanbegović je evokacija tragova ženske materijalne i nematerijalne baštine, podsjećanje i oživljavanje sjećanja na prirodu ženske borbe kroz bosanskohercegovačku historiju. Tragove ženske baštine umjetnica priziva kroz odjeću specifičnu za pojedine historijske periode i kroz mjesta individualnog/kolektivnog pamćenja.

Fotografijama Nele Hasanbegović su prethodila traganja za artefaktima, mjestima, pričama koje utjelovljuju atipičnu žensku ulogu – ulogu ženu borca, kao i putovanja na različite lokacije i performativni ulasci u odjeću koju su nosile žene u prošlosti. Proces poistovjećivanja i identifikacije putem odjeće se odvijao upotrebom eksponata, rekvizita i kostima. Nela Hasanbegović, ulazeći u odjeću simbolično obojenu historijom i peruzimajući aure predmeta, utjelovljuje  heroine iz prošlosti i govori o širokom spektru uloga koje je žena imala u našem društvu.“

Elma Hodžić

O UMJETNICI

Nela Hasanbegović (1984., Sarajevo, Bosna i Hercegovina) vizuelna umjetnica.

Od 2013. godine pohađa doktorski studij likovnih umetnosti – vajarstva na Fakultetu likovnih umetnosti, Univerzitet umetnosti u Beogradu. Magistrirala [2010. god.] i diplomirala [2007. god.] na Akademiji likovnih umjetnosti, Odsjek kiparstvo, Univerzitet u Sarajevu. Srednju školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek kiparstvo, zavšila 2002. godine. Proteklih dvanaest godina kroz samostalne i grupne izložbe aktivno učestvuje u savremenoj inozemnoj i domaćoj likovnoj sceni. Umjetnička djela realizira u različitim medijima, od skulpture, objekata, instalacija, pa sve do performansa (performance), fotografije i videa. Dobitnica je nekoliko prestižnih nagrada, priznanja i stipendija.  Članica udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine od 2007., Udruženja za kulturu i umjetnost Crvena od 2011. i Artnaut-a od 2015., U.S.A.   Od 2012. godine zaposlena na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Univerzitet u Sarajevu, u zvanju asistentice na predmetu Metodika likovnog odgoja.

Web: www.nelahasanbegovic.com

Memorijalni foto konkurs “Goran Terzić” je otvoren za prijave!

Na konkurs mogu biti prijavljene fotografije snimljene u periodu od 01. januara 2016. godine do 31. decembra 2016. godine. Radovi se dostavljaju do 31. marta u ponoć, isključivo putem servisa Wetransfer, na mail konkurs@etrafika.net

Veličina fotografija mora biti najmanje 3000 px (300 DPI) po dužoj strani. Radovi mogu biti minimalno obrađeni, poštujući etičke principe u fotonovinarstvu, osim za kategoriju Mašta, gdje nema ograničenja u pogledu fotomanipulacija.

Jedan autor na konkurs može poslati najviše dvije fotografije po kategoriji. Konkurs je namijenjen svim ljubiteljima fotografije, bez obzira da li se njome bave profesionalno ili amaterski, bez teritorijalnih ograničenja.

Prijavljene fotografije ne smiju na sebi imati vodene žigove niti bilo koje oblike potpisa, moraju biti memorisane tako da sadrže naziv kategorije, naziv fotogafije, te ime i prezime autora.

Učešće je besplatno za sve zainteresovane.

Kategorije:

–       Ljudi mog grada

–       Događaj

–       Život

–       Kultura i umjetnost

–       Mašta

Stručnom žiriju će biti proslijeđene samo fotografije koje zadovoljavaju tehničke uslove, zato vas molimo da obratite pažnju na uslove i pravila konkursa! Žiri čine profesionalni fotograf Aleksandar Čavić, profesionalni fotograf Samir Zahirović, fotograf i organizator Balkan Photo Award Haris Čalkić, direktorica Muzeja savremene umjetnosti RS Sarita Vujković, te glavna i odgovorna urednica portala eTrafika.net Vanja Stokić. Prilikom žiriranja biće odabrano 50 fotografija (po 10 u svakoj kategoriji), pobjednici po kategorijama, kao i ukupni pobjednik konkursa.

Pobjednici po kategorijama dobijaju SAMSUNG GALAXY TAB 7.0, poklon kompanije LANACO koja je prijatelj konkursa, dok je Grand Prix obezbijedio glavni pokrovitelj konkursa, kompanija Nikon i Refoto BH. Ukupni pobjednik konkursa dobija fotoaparat Nikon D3300 kit sa 18-55mm AF-P objektivom i Lenspen olovku za čišćenje objektiva.

Organizatori imaju pravo koristiti fotografije za promociju konkursa „Goran Terzić“, uz obavezno potpisivanje autora. Fotografije neće biti korištene u bilo koje druge svrhe.

Čuvamo sjećanje na Gorana

Goran Terzić rođen je 16. aprila 1958. godine u Banjaluci, gdje je stekao osnovno i srednje obrazovanje. Školovanje je nastavio na univerzitetima u Ljubljani i Sarajevu, gdje stiče zvanje diplomiranog inženjera elektrotehnike. Veliki dio radnog vijeka proveo je u Elektroprenosu, kompaniji „LANACO“ i svojoj firmi „Terzo Computers“, pored čega je aktivno sarađivao sa NVO sektorom. Problemi sa zdravljem zahtijevali su rano penzionisanje, što je Terzić iskoristio da se vrati velikoj studentskoj ljubavi – fotografiji.

Njegov rad su ubrzo zapazili mediji, a proslavila ga je stranica „Ljudi Banjaluke“. Svoj rad fotoreportera započeo je u Nezavisnim novinama, još u prvim godinama njihovog postojanja, dok je posljednjih godina života snimao za portale Buka i eTrafika, te foto agenciju Pixsell. Njegova fotografija izabrana je među 10 najboljih u kategoriji „Ljudi“, na foto konkursu „Fotografija godine 2012“, dok je 2014. godine dobio svoje posljednje priznanje, osvojivši Grand Prix “Stjepan Sekulić”.

Preminuo je 19. januara 2015. godine, u 57. godini života, nakon snimanja svoje posljednje reportaže. Njegov iznenadni odlazak ostavio je veliku prazninu u porodici, redakciji, među kolegama, prijateljima, ljubiteljima fotografije i pisane riječi.

Ovaj Memorijalni foto konkurs je pokušaj redakcije portala eTrafika da sačuva sjećanje na svog prijatelja i kolegu, te pod njegovim imenom okupi ljubitelje fotografije.