Promocija knjige: Jedan čovjek stremi ka vrhu

Goethe-Institut i Buybook vas pozivaju na

promociju knjige Hansa Fallade:

 Jedan čovjek stremi ka vrhu

četvrtak, 15. juni 2017. u 18:30 sati

Biblioteka GoetheInstituta, Maršala Tita 28/IV sprat

 Na promociji učestvuju:

Mira Đorđević, Ljubinka Petrović-Ziemer, Ferida Duraković i Kristina Ljevak

 

Izdavačka kuća Buybook u saradnji s Goethe-Institutom predstavlja prevod romana Hansa Fallade “Jedan čovjek stremi ka vrhu“ u biblioteci Goethe instituta (Maršala Tita 28/IV).

O romanu i njegovom prevodu govore prof. Mira Đorđević, prevoditeljica, Ljubinka Petrović-Ziemer, docent za njemačku književnost i Ferida Duraković, književnica, a Kristina Ljevak će biti u ulozi moderatorice ovog književnog razgovora.

Rudolf Ditzen alias Hans Fallada (1893–1947), jedan od najčitanijih njemačkih pisaca, počinje svoju životnu karijeru kao blagajnik i upravitelj plemićkih imanja, zatim obavlja poslove knjigovođe (1915–1925), da bi se od 1928. do 1931. okušao i kao zaposlenik u izdavaštvu, što će ga uvesti u svijet knjige. U oblasti beletristike debitira romanom „Dobri Goedeschal“ (1920), a svjetsku slavu postiže tek višestruko prevođenim romanom „Mali čovječe – šta sada?“ (1932). Slijede djela „Seljaci, gospoda i bombe“ (1932), „Ko jednom jede iz limenog čanka“ (1934), „Gvozdeni Gustav“ (1938), „Svako umire sâm“ (1934). U doba nacizma Fallada, kao „persona non grata“ živi daleko od očiju javnosti na svom imanju u Mecklenburgu. Roman „Jedan čovjek stremi ka vrhu“ (1932) doživio je više izdanja, a 1978. po njemu je snimljena veoma uspješna istoimena njemačka TV-serija.

Šesnaestogodišnji dječak bez roditelja, Karl Siebrecht, 1907. godine dolazi u Berlin, gdje želi da započne novi život i osvoji veliki grad. Poslije teških poslova pomoćnog građevinskog radnika, Karl vuče kofere s jedne berlinske željezničke stanice na drugu, da bi kasnije kamionom prevozio zabranjene terete i sticajem okolnosti se počeo baviti raznim dozvoljenim i nedozvoljenim poslovima. Pritom pomno i kritički promatra berlinsko društvo i napreduje zajedno s gradom, koji već prvih decenija 20. vijeka polako ali sigurno stasava u metropolu. Tu preživljava Prvi svjetski rat, depresiju poratnog doba, inflaciju i uspon Weimarske Republike. Za sve to vrijeme nikada ne napušta svoj “san o društvenom i financijskom usponu“, nepokolebljivo stremi ka vrhu, želi da ima vlastito preduzeće i postane ne samo slobodan čovjek već gazda i preduzetnik. Na svom neravnom životnom putu upoznaje niz sumnjivih ličnosti, susreće nekoliko žena koje mu pomažu na putu do uspjeha i ostvarenja “njemačkog sna“.

Roman je zanimljiva životna priča inteligentnog “skorojevića“ koji će svoju karijeru često morati skupo platiti, ali je na kraju on ipak uspješan i zadovoljan građanin Berlina. Fascinantna životna priča iz berlinskog miljea, pisana u stilu „nove stvarnosti“ (Remarque, Feuchtwanger), prepuna je živopisnih likova i tipičnog berlinskog humora.

“Berlinska varijanta američkog sna.“

Berliner Zeitung

 

“Karl Siebrecht je jedan od najljepših likova kojeg je Fallada ikada izmaštao.“

                                       Die Zeit

 

Knjiga „Jedan čovjek stremi ka vrhu“ može se naći u prodaji u Buybookovim knjižarama i knjižarskoj mreži širom BiH, kao i putem Buybookovog web shopa www.buybook.ba po cijeni od 25,00 KM. Na promociji knjiga će biti dostupna po promotivnoj cijeni.

 

 

Hanif Kureishi gost drugog Bookstana

Internacionalni festival književnosti Bookstan
Buybook/Radićeva ulica/Akademija likovnih umjetnosti
Od 4. do 7. jula 2017.Internacionalni festival književnosti Bookstan s ponosom najavljuje dolazak Hanifa Kureishia, jednog od glavnih festivalskih gostiju, o čijem ćemo stvaralaštvu govoriti prvog dana Bookstana, u centralnom programu festivala.
Nastavljajući prošlogodišnju praksu, Izdavačka kuća Buybook u vlastitoj ediciji objaviće knjige festivalskih gostiju, važnih autora i autorica koji nam dolaze sa različitih strana svijeta, dijeleći slično iskustvo izmještenosti, fluidnih identiteta i angažovanog odnosa prema stvarnosti.

U izdanju Buybooka biće objavljena njegova novela „Nigdje“ (Nowhere) koja još uvijek nije doživjela svoje printano izdanje i zahvaljujući čemu će izdanje na bosanskom jeziku ujedno biti i prvo. O ovoj knjizi i njegovom ukupnom stvaralaštvu, s Kureishiem će razgovarati još jedan sarajevski gost, vodeći američki književni kritičar, urednik i autor- John Freeman, kog je publika Bookstana imala priliku upoznati i tokom prošlogodišnjeg festivala. A kog festivalska direkcija uz Aleksandra Sašu Hemona s razlogom doživljava kao jednog od osnivača Bookstana.

O AUTORU:

Hanif Kureishi, britanski romansijer, dramski pisac, scenarist i režiser, rođen je 1954. godine u Bromleyu (Južni London). The Times ga je uključio u listu 50 najvećih britanskih pisaca od 1945. godine. Diplomirao je filozofiju na Kraljevskom koledžu u Londonu. Svoju književnu karijeru započeo je kao pornografski pisac, pod pseudonimima Antonia French i Karim. Nastavio ju je pišući komade za Hampstead teatar. Scenarij „My Beautiful Laundrette“, o homoseksualnom dječaku pakistansko-britanskog porijekla i njegovom odrastanju u Londonu tokom osamdesetih godina, napisao je 1985. za film koji je režirao Stephen Frears. Kureishi je za ovaj scenarij dobio nagradu Njujorških filmskih kritičara za najbolji scenarij, a nominovan je za Oscara za najbolji scenarij. Njegova knjiga „The Buddha of Suburbia“ (1990.) osvojila je Whitbread nagradu za najbolji prvi roman i pretvorena je u BBC televizijsku seriju sa muzikom Davida Bowiea. Kureishiev roman „Intimacy“ (1998.) u fokus stavlja priču o muškarcu koji napušta suprugu i dva sina, nakon što osjeti da ga supruga emocionalno odbacuje. Ovaj roman proizveo je kontroverzu budući da je i sam Kureishi imao iskustvo gotovo identično opisanom u romanu. Godine 2008. objavljuje roman „Something to Tell You“. Adaptacija za teatar njegovog romana „The Black Album” izvedena je u Nacionalnom teatru u Londonu, 2009. godine. Kureishi je pisao i dokumentarnu i autobiografsku literaturu.

Uz iskustvo prošlogodišnjeg uspjeha i pokazatelja koji sugerišu itekakvu potrebu za intenzivnijom komunikacijom između književnosti, njenih autora/ica i publike, Internacionalni festival književnosti Bookstan podsjeća da će se drugo festivalsko izdanje u prostorijama knjižare Buybook i Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu održati od 4. do 7. jula 2017. godine.
Nakon prošlogodišnje programske odrednice definisane u okvirima NO EAST, NO WEST, drugo festivalsko izdanje nudi evropski pogled na recentnu književnu produkciju, fokusirajući se na temu susjedstva te fluidnih identiteta kao jedne od dominantnih odrednica savremenog življenja.

Promocija knjige “Bosna i Manihejstvo” u SARTR-u

U četvrtak, 15. juna u 19h na sceni Sarajevskog ratnog teatra SARTR održati će se promocija knjige “Bosna i Mahinejstvo”. Prisutnima će se obratiti autor knjige Alica Zećo i promotori Aleš Kurt i prof.dr.sc. Salih Jaliman. Moderator promocije je Segor Hadžagić.

 O knjizi Bosna i Mahinejstvo, autora Alice Zećo

“Šta je zapravo manihejstvo i ko je tvorac manihejskog učenja, odnosno religije?

Mani je persijski propovjednik  iz trećeg stoljeća nove ere koji je osuđivao materijalna dobra i ovozemaljska uživanja, propovijedajući istovremeno asketski život. Prema Maniju, spas svakog pojedinca ne zavisi od volje Boga ili religijske institucije (crkve) nego od njegovog ličnog života – odnosno razuma.

Stilski briljantna, sistematična i naučno argumentarina, knjiga “Bosna i Manihejstvo” autora Alice Zećo,  predstavlja sjajan uvod u  sam fenomen manihejstva,  čiji se počeci naziru u zoroastričkom učenju i antičkorimskom dobu ( kult boga Mitre), a nastavljaju u kršćanskom svijetu, kroz razne oblike hereze.

Prateći  istoriju dualističkih vjerskih pojava kroz rimsko doba i seobu Slavena, autor otkriva raznorodne oblike manihjestva na području tadašnjeg Huma i srednjevjekovne Bosne.” – Segor Hadžagić

“Autor je pokazao da su razvijene kulturne tekovine pristizale sa teritorija starijih civilizacija, odakle potiče i naše iskonsko porijeklo. Ne samo pristizanje indoevropskih religija i materijalne kulture sa dalekog istoka, nego i utjecaja na život u prošlosti, i to od formiranja najstarijih civilizacija pa sve do kasnog srednjeg vjeka. Posljedica takvog stanja je neizbrisiv trag obilježen na tlu Balkana i Bosne” – Doc.Dr.Sci. Aleksandar Ratković