MUSIC MEETING: Poziv za mlade muzičare

Fotografija: John McLaughlin na Music Meeting 2014. godine (Vanja Čerimagić)

Do 1. oktobra, mladi muzičari zainteresirani za jazz, improviziranu i novu muziku, mogu se prijaviti na regionalni edukativni program MUSIC MEETING koji će biti održan od 31. oktobra do 5. novembra, u okviru XX1. Jazz Festa Sarajevo 2017.

Svake godine MUSIC MEETING okuplja brojne mlade muzičare iz zemalja bivše Jugoslavije a već šesti put je mjesto gdje se zajednica mladih muzičara okuplja da svira i uči zajedno. MUSIC MEETING nije samo mjesto susreta mladih muzičara već mjesto početka budućih profesionalnih saradnji i prijateljstava.

Na ovogodišnji 6. MUSIC MEETING mogu se prijaviti muzičara i studenti muzike od 19 do 35 godina, iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije.

Polaznici programa će sudjelovati u brojnim aktivnostima uključujući radionice, razgovore i predavanja sa međunarodnim predavačima i muzičarima koji će sudjelovati na ovogodišnjem XX1. Jazz Festu Sarajevo 2017.

Za polaznike programa, Jazz Fest pokriva troškove hotelskog smještaja, učešća u programskim aktivnostima te ulaznica za sve festivalske programe XX1. Jazz Festa Sarajevo 2017.

Link za prijave

Needcompany otvara 57. MESS u Zenici 30. septembra

Ovogodišnje, 57. izdanje Internacionalnog teatarskog festivala MESS otvorit će 30. septembra u 20 sati predstava «Slijepi pjesnik» belgijske trupe Needcompany vrhunskog umjetnika i višestrukog festivalskog laureata Jana Lauwersa. U devet festivalskih večeri publika će imati priliku vidjeti 22 predstave iz 13 zemalja, vrlo različite po sadržaju kako u teatarskim formama tako i po temama – od plesnog teatra, preko marionetske opere, do teatra-predavanja i performansa. Predstave odabrane za 57. MESS bit će ispričane iz perspektiva koje rijetko čujemo u javnom prostoru.

Direktor Festivala MESS, Nihad Kreševljaković, naglasio je kako je fokus ovogodišnjeg Festivala afirmacija različitosti kao suštinsku vrijednost svakog, a posebno bh. društva. Zbog toga je i poseban akcenat ovogodišnjeg festivala i na bh. teatru i produkciji. “Naša misija je kontinuirano podsjećanje da je upravo sloboda kisik umjetnosti i svakog društva ili kao što je rekao Nitsche umjetnost je tu da ne umremo od istine!“, rekao je Kreševljaković i najavio ponovnu afirmaciju bh. teatarske produkcije. “U oficijelnom programu će biti tri predstave iz BiH prema izboru selektorice Alje Predan, (Otkrivanje žene, Moja fabrika i Mi djeca s kolodvora Zoo) dok će u zasebnom programu MESS Market sa fokusom na bh. produkciju biti odigrane četiri predstave“, istakao je Kreševljaković te se zahvalio Ministarstvu kulture i sporta KS koje je glavni pokrovitelj ovogodišnjeg Festivala.

Sve bh. predstave pratit će selektori i selektorice festivala iz Francuske asocijacije za distribuciju umjetnosti ONDA i drugih zemalja, a iz direkcije Festivala naglašeno je da će se ove godine nastaviti intenziviranje saradnja sa drugim gradovima i institucijama – Bosanskim narodnim pozorištem Zenica, Narodnim pozorištem Mostar i kulturnim centrima u Visokom i Konjicu.

 Na zvaničnoj konferenciji za novinare saopšteno je kako će festivalska publika imati priliku slušati i vidjeti iskrene, bolne i zabavne priče iz perspektiva koje rijetko čujemo i javnom prostoru kao što su priče djece, interseksualnih osoba, gluhih osoba ili izbjeglica.“Program 57. MESS-a možda najbolje opisuje dio sinopsisa predstave MDLSX, talijanske trupe MOTUS. Predstave su kao himne različitosti, izvan granica onoga što društvo nameće kao “normalno”, izvan granica boje kože, spola, seksualne orijentacije, religije ili pripadnosti državama”, istakla je umjetnička direktorica Festivala, Selma Spahić, te dodala da Festival MESS i ove godine pruža priliku mladim rediteljima i rediteljkama da predstave svoj rad.

Među imenima koja će obilježiti ovogodišnji MESS osim Needcompany-ja svakako su laureati David Espinosa, Paolo Magelli, te Arpad Schilling, Andriy Zholdak i Milo Rau čija je predstava proglašena najboljem u 2016. godini prema ocjeni najuglednijeg teatarskog časopisa Theater Heute.

Direktor Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, Hazim Begagić, istakao je zadovoljstvo što će se višedecenijska saradnja nastaviti i ove godine otvaranjem 57. Festivala MESS. “Saradnja između MESS-a i BNP-a je logična, prirodna i zajedno na isti način poimamo šta to treba biti misija, funkcija i značaj teatra i Festivala. MESS je jedna od najznačajnijih kulturnih događaja u regionu i sretni smo što bh. publici zajedno predstavljamo šta se dešava u evropskom i svjetskom teatru“, naveo je Begagić te dodao da će BNP Zenica ove godine teatarskoj publici u Sarajevu predstaviti svoj komad “Moja fabrika“.

“KONSTANTINOVIĆ. Hronika”, u Mikser house-u Sarajevo

Na svoj prvi radni dan u Sarajevu, Mikser house  u saradnji sa Pokretom Novi optimizam, organizuje prvu promociju knjige beogradskog autora Radivoja Cvetićanina “KONSTANTINOVIĆ. Hronika”.

Na promociji u Sarajevu govorit će sarajevski pjesnik Mile Stojić, književnici Miljenko Jergović (Zagreb) i Svetislav Basara (Beograd), zatim bivši ambasador Srbije u BiH Grujica Spasović, te autor knjige Radivoj Cvetićanin.

Tekst Radomira Konstantinovića “Vraćanje Sarajevu” čitat će sarajevski glumac Emir Hadžihafizbegović.

Na prvoj godišnjici smrti ovog velikog pisca, Pokret Novi optimizam pokrenuo je inicijativu u Subotici da se osnuje Odbor za očuvanje misaonog naslijeđa Radomira Konstantinovića. Od tog trenutka Novi Optimizam je dio svih aktivnosti tog Odbora i svih drugih djelovanja koje doprinose tom cilju.

Autor knjige “KONSTANTINOVIĆ. Hronika” RADIVOJ CVETIĆANIN (1947.) diplomirao je književnost na Beogradskom univerzitetu. Kao novinar pisao je u vodećim srpskim listovima Politici i Borbi, i u nedeljniku NIN, a suosnivač je i nezavisnog dnevnika Danas, čiji je komentator. Priređivač je knjige “Nova Evropa”, o diplomatskim izveštajima Miloša Crnjanskog. Bio je savjetnik predsjednika Srbije Ivana Stambolića, i predsjednika Vlade SR Jugoslavije Milana Panića. Prvi je ambasador Srbije u Hrvatskoj. Tu dužnost obavljao je od 2005. do 2009. godine. O ambasadorskim danima, 2012. objavio je dnevnik “Zagreb indoors”.

Knjiga “KONSTANTINOVIĆ. Hronika” na 815 strana, uz oko 100 fotografija, dokumenata i ilustracija, i 1000 imena u Indeksu ličnosti, govori o životu i djelu književnika i filozofa Radomira Konstantinovića.

Izdavači Dan graf (Danas) iz Beograda i Fondacija Stanislav Vinaver iz Šapca vjeruju da je u pitanju NAJVEĆA BIOGRAFIJA SAVREMENE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI.

Dijete profesora univerziteta, ministra i kraljevog učitelja, koje je progovorilo ne na srpskom nego na francuskom jeziku, daroviti i hiroviti đak, bokser, 1944. pozadinac u ratu za oslobođenje Beograda, omladinski akcijaš, pjesnik, novinar, tzv. saputnik Komunističke partije, književni, likovni i filmski kritičar, pisac književnih manifesta, romanopisac, književni istoričar, urednik, dramatičar, savjetnik ministra, filozof, memoarist, angažovani intelektualac napokon – predvodnik antimiloševićevske Druge Srbije tokom krvavog raspada Jugoslavije. Beketov prijatelj. Prijatelj Bore Ćosića, ali i Miće Popovića, Krleže i Žike Stojkovića, Žike Berisavljevića i Ivana Stambolića, Kasima Prohića i Ota Bihaljija Merina, stanovnik Subotice, Beograda, Ivanjice i Rovinja. Hedonist i asketa. Višestruki laureat i zaboravljen čovjek. To je Radomir Konstantinović, kad pročitate ovu „Hroniku“. U njenom starom, dobrom značenju, riječ renesansni pristaje upravo njemu: čovjek je obilnog dara. On nije pisac jedne knjige i jedne teze. Tvorac je, naprotiv, obimnog, raznovrsnog, klasičnog djela srpske književnosti i filozofije. Pisac stranica nedostižne ljepote, mudrosti i vedrine.

 

O KNJIZI:

“I onda mu se … nad grobom pojavio jedan temom opsesionirani novinar, i priredio mu vjerojatno i najtemeljitiju biografsku kroniku u povijesti srpske i inih južnoslavenskih književnosti … po mnogo čemu velikom i lijepom, koja se čita bez daha”.

Miljenko Jergović, Jutarnji list, 5. avgusta 2017.

“Ako je Ivo Andrić bio u pravu kad je rekao da nema nekorisne knjige, onda knjižni resurs na srpskom jeziku nikako nije neznatan. Ovog leta taj resurs je obogaćen izvrsnom knjigom Radivoja Cvetićanina Konstantinović. Hronika.”

      Latinka Perović, Istina.ldp.rs, 4. septembra 2017.