Izložba „NSK Sarajevo“

U okviru procesa obogaćivanja kolekcije „Opkoljeno Sarajevo“, a povodom koncerta grupe Laibach Historijski muzej BiH će predstaviti dio NSK arhiva koji se odnosi na kulturni život Sarajeva za vrijeme opsade. Grad Sarajevo i grupa Laibach imaju posebno snažnu vezu, koja se najviše ogleda kroz činjenicu da je Laibach jedan od izvođača koji je održao koncert u opkoljenom Sarajevu – a održavanje koncerta se podudaralo sa potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma. Više od dvije decenije nakon „historijskog koncerta“ smo otvorili priču o koncertu Laibacha iz 1995. godine koja će biti predstavljena kroz izložbu „NSK država Sarajevo“. Priča o koncertu je ispričana kroz fotografske zapise Zorana Kanlića, svjedočanstva i dokumente građana Sarajeva. Historijski muzej BiH je u procesu prikupljanja građe za kolekciju „Opkoljeno Sarajevo“ ostvario brojna partnerstva – jačanjem veza sa savremenim društvom i međuinstitucionalnom saradnjom. Jedna od institucija je Fakultet političkih nauka u Sarajevu. Rezultat ove saradnje je razgovor na temu „Sarajevo 1995-2018: Kovanje budućnosti na historijskom mjestu spoticanja“ sa Ivanom Novakom iz Laibacha. Razgovor će se održati na dan novog koncerta grupe Laibach, 29.3.2018. godine, u sklopu predstavljanja izložbe „NSK država Sarajevo“. Izložba će biti predstavljena i na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Na dan održavanja koncerta Laibacha u Sarajevu, 29.3.2018. godine, će u Historijskom muzeju BiH biti održane sljedeće aktivnosti:

13:00 Dolazak članova grupe Laibach u muzej

13:10 Obilazak postavke „Opkoljeno Sarajevo“ i integriranje priče o koncertu Laibacha iz 1995. godine u stalnu postavku „Opkoljeno Sarajevo“

13:30 Otvorenje izložbe „NSK Sarajevo“ fotografa Zorana Kanlića

  • Članovi grupe Laibach
  • Fotograf Zoran Kanlić
  • Elma Hašimbegović / Elma Hodžić, HMBiH
  • Jasmin Hasanović, Fakultet političkih nauka u Sarajevu
  • Svjedoci koncerta Laibacha iz 1995.

 

14:00 „Sarajevo 1995-2018: Kovanje budućnosti na historijskom mjestu spoticanja“

Razgovor sa Ivanom Novakom, NSK/Laibach

Moderator: Jasmin Hasanović, FPN

Ove aktivnosti su samo jedna od faza kojom nastojimo obogatiti kolekciju „Opkoljeno Sarajevo“. Historijski muzej BiH će imati svoj kutak za prikupljanje u Domu mladih, u toku koncerta. Pozivamo Vas da dođete u Muzej i ispričate svoje NSK, ali i brojne druge priče!

„U ovoj klaonici ste mogli postati zombiji“ – rekao je Peter Mlakar Sarajlijama na otvorenju NSK države u opkoljenom Sarajevu. U nedostatku svega, Sarajlije su se održavale u životu izložbama, koncertima i predstavama organiziranim na različitim lokacijama po gradu – od  haustora do javnih prostora. Značaj umjetnosti postaje mnogo snažniji od pukog medija komunikacije. Umjetnošću se jačao duh, istrajavalo, saopštavalo, čuvao zdrav razum, pružao otpor ništavilu.

Jedan od događaja koji je Sarajevu dao nadu i stvorio iluziju normalnosti je bio umjetničko-politički projekat NSK država Sarajevo umjetničkog pokreta Neue Slowenische Kunst, predstavljen u Narodnom pozorištu 21. i 22. novembra 1995. godine. Simultano sa pripremom za koncert Laibacha u Sarajevu, koja je podrazumijevala potragu za strujom i opremom, na drugim koordinatama se odlučivalo o budućnosti Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Redovi pred pasoškim odjelom NSK su pokazivali koliko su Sarajlijama značili pasoši. Većini je to bio prvi pasoš nakon crvenog jugoslovenskog. Interesovanje za koncert je bilo toliko da je bočni ulaz u Narodno pozorište bio provaljen, jer su ljudi koji nisu uspjeli nabaviti kartu na taj način pokušali prisustvovati. Kad se sva publika ukrcala u Narodno pozorište, Sarajlije su dobile koncert – po kvalitetu ravnopravan sa onim koji su se održavali u sklopu NATO turneje ove grupe.

Više od dvije decenije nakon „historijskog koncerta“ Historijski muzej BiH izložbom „NSK država Sarajevo“ otvara priču o kulturi i umjetnosti pod opsadom, događajem koji je u hronološkom smislu zaključio opsadu. Ova priča je predočena kroz fotografske zapise Zorana Kanlića i svjedočanstva građana Sarajeva. Otvaramo je, između ostalog, da nam služi kao podsjetnik na snagu i moć umjetnosti, koju danas često koristimo u Historijskom muzeju BiH da progovorimo o prošlosti.

 

“Jedvanosimsoboakalomistobo” u petak posvećeno humanitarnoj akciji

Publika Sarajevskog ratnog teatra ima priliku pogledati predstavu “Jedvanosimsoboakalomistobo”. Autori teksta su Nejra Babić i Aleš Kurt, koji je ujedno i reditelj predstave.

Predstava se izvodi u petak 30. marta u 20h sa titlovima na engleskom jeziku.

Izvođenje predstave je humanitarnog karaktera, te sav prihod od prodaje ulaznica namjenjen je za liječenje reditelja Bekima Lumija iz Prištine. Mogućnost učestvovanja u humanitarnoj akciji možete ostvariti i putem linka: https://www.gofundme.com/perbekimin

Cijena ulaznica iznosi 10KM, a rezervacije se mogu obaviti pozivom na 033 664 070 ili slanjem poruke u inbox Fb. page-a https://www.facebook.com/sartr1992/. Omogućen je popust za studente i penzionere.

U predstavi igraju: Maja Salkić, Mirela Lambić, Ana Mia Milić, Alban Ukaj, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Adnan Kreso, Davor Sabo, Saša Krmpotić i Lejla Čaušević k.g. Dramaturgiju potpisuje Dubravka Zrnčić-Kulenović i Nejra Babić. Kostimografiju potpisuje Melisa Musić Ajkunić, a scenografiju Vedran Hrustanović. Muziku za predstavu su radili Damir Nevesinjac i Basheskia.

Predstava je realizirana u okviru projekta „Kofer za sjećanja“ Studija lutkarstva Sarajevo kojeg podržava Vlada Švicarske.

VIŠE O PREDSTAVI:

Piše: Nejra Babić, autorica teksta

ČESTITAMO NA POSTOJANJU

Pisati tekst o  stanju u državi u kojoj  već svi o tome pričaju, čitaju, pišu kolumne, raspravljaju, polemišu, svađaju se, šute, vrište, protestuju, odustaju od protesta,  je ubacivanje mozga u bubanj  veš mašine. Tema o kojima bi se moglo pisati je milon, apsurdnih situacija još više. Najzanimljiviji dio čitavog procesa prije pisanja je samo istraživanje, jer je to dovelo do nekih scena koje moja mašta nikada ne bi mogla ni izmisliti. Od Izvještaja Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice „o odlivanju pameti i ogromnom finansijskom resursu koje iseljeništvo predstavlja za razvoj domovine“ do ispovijesti žene koja je nakon poroda iz bolnice otpuštena kao muško, pa sve do spiska zvaničnih zanimanja u Bosni i Hercegovini na kojoj se nalazi i Direktor službe drugdje nerazvrstan.

Moja sreća u svemu tome je što tekst nisam pisala sama nego zajedno sa rediteljem Alešom Kurtom koji je davao ideje i smjernice snalaženja u ludilu tema kojima bi se mogli baviti. Krenuli smo od pokušaja definisanja toga ko smo zapravo, da bi prešli na postratni period i beskonačnu tranziciju i došli u sadašnjost u kojoj dosta vremena provodimo na šalterima, nezaposleni i umorni čekajući da nam padnu avioni sa neba kako bi pobjegli iz domovine. Jer istina je da je vrlo često jedva nosimo sebe a kamo li situaciju u kojoj se nalazimo.  Ali ne možemo svi ni otići. Onima koji ostaju, čestitamo na postojanju.

Piše: Aleš Kurt, autor teksta i reditelj predstave

Ojha

Ova režija je nastavak rada na prožimanju drevnog i današnjeg.  Radi se o socijalnoj komediji, a ona je po svojoj suštini crna, s tim što ova nije baš crna, nego više tamno siva. Smatram da teatar treba da bude socijalno angažiran i da se zaista bavi problemima društva koji nam najviše smetaju da živimo.  Pa eto, ova predstava se upravo bavi takvom tematikom. Pored toga ona je u potpunosti uronjena u teatarske kodove od antičkog doba do danas. Nije nam namjera bila da bilo kome ugađamo. Više smo tu da potaknemo na dobro. Da poučimo. I zabavimo. Ako se to još može.

 

Predstava “Prst” povodom Svjetskog dana teatra

U utorak, 27. marta u 20h na sceni Sarajevskog ratnog teatra obilježiti će se Svjetski dan teatra izvođenjem predstave „Prst“.

Svake godine, prije predstave, u čitavom svijetu se čita poruka koja je namjenjena kako publici tako i nama koji stvaramo teatar. Riječ je o projektu koji je pokrenuo ITI – Internacionalni teatarski institut, međunarodna UNESCO-ova udruga osnovana s ciljem povezivanja i umjetnika i publike. Na sceni Sarajevskog ratnog teatra povodom ovog značajnog praznika  naš glumac Sead Pandur će pročitati poruku.

Predstava je rađena po tekstu Doruntine Basha, a u režiji Sabrine Begović Ćorić. U predstavi igraju: Selma Alispahić, Amila Terzimehić i Ana-Mia Milić.

“Prst” se smatra jednim od najboljih suvremenih društveno-angažiranih tekstova napisanih u našoj regiji, a autorica je  kosovska spisateljica Doruntina Basha. Sama priča nije vezana isključivo za Kosovo, već za cijeli prostor Balkana, a njena univerzalnost komunicira i dalje, te se odnosi na aktualno pitanje pozicije žena u suvremenom društvu.

Rezervacije ulaznica: Tel: 033/664-070  ili Facebook inbox: https://www.facebook.com/sartr1992. Blagajna SARTR-a radi svakim radnim danom od 10h do 16h, a na dan predstave i od 18h do 20h.

U kontekstu novije historije i patrijarhalnih odnosa, ona na  veoma uvjerljiv način prikazuje život dvije žene, svekrve i snahe, koje ne mogu  više živjeti skupa, ali ni jedna bez druge.  Predstava budi emocije, a također i prepoznavanje jer su odnosi rivalstva i međusobnih optuživanja svekrve i snahe, neovisno od njihove specifične situacije, tipični za šire prostore Balkana. U priči bez patetike, sa suptilnom dozom humora i ironije i tačnom psihološkom slikom likova fantastiča ženska ekipa napravila je predstavu koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

Doruntina Basha: PRST
Režija: Sabrina Begović Ćorić
Igraju: Selma Alispahić, Amila Terzimehić i Ana Mia Milić
Scenografija i kostimografija: Adisa Vatreš Selimović
Dramaturginja: Dubravka Zrnčić Kulenović
Muzika: Jelena Milušić & Enes Zlatar
Video: Dejan Ćorić
Fotograf: Velija Hasanbegović
Izvršna produkcija: Sabina Šabić, Hana karadža
Producent: Nihad Kreševljaković

Predstava “Prst”  realizirana je u produkciji Sarajevskog ratnog teatra, a uz podršku Američke ambasade u Sarajevu – Odnosi sa javnošću SAD, te u partnerstvu sa forumZFD u BiH (Civilna Mirovna Služba) i Fondacijom Publika.