“Jedvanosimsoboakalomistobo” u četvrtak na sceni SARTR-a

Publika Sarajevskog ratnog teatra posljednji put u ovoj sezoni ima priliku pogledati višestruko nagrađivanu predstavu “Jedvanosimsoboakalomistobo”. Autori teksta su Nejra Babić i Aleš Kurt, koji je ujedno i reditelj predstave.Predstava se izvodi u četvrtak, 24. maja u 21h.

Cijena ulaznica iznosi 10KM, a rezervacije se mogu obaviti pozivom na 033 664 070 ili slanjem poruke u inbox Fb. page-a https://www.facebook.com/sartr1992/. Omogućen je popust za studente i penzionere.

U predstavi igraju: Maja Salkić, Mirela Lambić, Ana Mia Milić, Alban Ukaj, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Adnan Kreso, Davor Sabo, Saša Krmpotić i Lejla Čaušević k.g. Dramaturgiju potpisuje Dubravka Zrnčić-Kulenović i Nejra Babić. Kostimografiju potpisuje Melisa Musić Ajkunić, a scenografiju Vedran Hrustanović. Muziku za predstavu su radili Damir Nevesinjac i Basheskia.

Predstava je realizirana u okviru projekta „Kofer za sjećanja“ Studija lutkarstva Sarajevo kojeg podržava Vlada Švicarske.

Na 17. Festivalu bh. drame i autorskog teatra Zenica predstava “Jedvanosimsoboakalomistobo” je osvojila slijedeće nagrade: Glavna nagrada Festivala za najbolju predstavu u cjelini; Nagrada za najbolju režiju – Aleš Kurt; Specijalna nagrada Stručnog žirija za kolektivnu igru; Nagradu za najbolju predstavu u cjelini Žiri publike i Nagrada za najbolju scensku muziku – Damir Nevesinjac i Basheskija.

Na 15. Međunarodnom festivalu komedije “Mostarska liska 2018”osvojila je nagradu Velika liska, Grand Prix Festivala, za najbolju predstavu u cjelini; Velika liska/plaketa Ahmet Obradović – nagrada za najbolju režiju dodjelena je Alešu Kurtu za magičnu, kreativnu, lucidnu režiju koja agresivno a poetično analizira vrijeme u kojem živimo. Velika liska za najbolju glumicu Festivala dodjeljuje se Maji Salkić, a za najboljeg glumca Festivala dodjeljuje se Davoru Sabi. Predstava je osvojila i Specijalnu nagrada – Velika liska za informativnu, kreativnu i umjetničku programsku knjižicu predstave

VIŠE O PREDSTAVI:

Piše: Nejra Babić, autorica teksta

ČESTITAMO NA POSTOJANJU

Pisati tekst o  stanju u državi u kojoj  već svi o tome pričaju, čitaju, pišu kolumne, raspravljaju, polemišu, svađaju se, šute, vrište, protestuju, odustaju od protesta,  je ubacivanje mozga u bubanj  veš mašine. Tema o kojima bi se moglo pisati je milon, apsurdnih situacija još više. Najzanimljiviji dio čitavog procesa prije pisanja je samo istraživanje, jer je to dovelo do nekih scena koje moja mašta nikada ne bi mogla ni izmisliti. Od Izvještaja Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice „o odlivanju pameti i ogromnom finansijskom resursu koje iseljeništvo predstavlja za razvoj domovine“ do ispovijesti žene koja je nakon poroda iz bolnice otpuštena kao muško, pa sve do spiska zvaničnih zanimanja u Bosni i Hercegovini na kojoj se nalazi i Direktor službe drugdje nerazvrstan.

Moja sreća u svemu tome je što tekst nisam pisala sama nego zajedno sa rediteljem Alešom Kurtom koji je davao ideje i smjernice snalaženja u ludilu tema kojima bi se mogli baviti. Krenuli smo od pokušaja definisanja toga ko smo zapravo, da bi prešli na postratni period i beskonačnu tranziciju i došli u sadašnjost u kojoj dosta vremena provodimo na šalterima, nezaposleni i umorni čekajući da nam padnu avioni sa neba kako bi pobjegli iz domovine. Jer istina je da je vrlo često jedva nosimo sebe a kamo li situaciju u kojoj se nalazimo.  Ali ne možemo svi ni otići. Onima koji ostaju, čestitamo na postojanju.

Piše: Aleš Kurt, autor teksta i reditelj predstave

Ojha

Ova režija je nastavak rada na prožimanju drevnog i današnjeg.  Radi se o socijalnoj komediji, a ona je po svojoj suštini crna, s tim što ova nije baš crna, nego više tamno siva. Smatram da teatar treba da bude socijalno angažiran i da se zaista bavi problemima društva koji nam najviše smetaju da živimo.  Pa eto, ova predstava se upravo bavi takvom tematikom. Pored toga ona je u potpunosti uronjena u teatarske kodove od antičkog doba do danas. Nije nam namjera bila da bilo kome ugađamo. Više smo tu da potaknemo na dobro. Da poučimo. I zabavimo. Ako se to još može.

 

Dvije nove izložbe u Umjetničkoj galeriji

Nakon obilježavanja Međunarodnog dana i Evropske noći muzeja 2018. godine, očekuje nas još jedna uzbudljiva sedmica tokom koje će biti otvorene dvije nove izložbe. U utorak, 22. maja, u 20 sati otvorit ćemo izložbu “29 slika” Duška Šibla, a u četvrtak, 24. maja, u 20 sati izložbu fotografija “Studija akta” Dragane Antonić.

Prva izložba Duška Šibla u Sarajevu održana je 1989. godine u galeriji Collegium Artisticum. Danas se kao zreli umjetnik vraća u grad koji ga je u mladosti potpuno osvojio, a publici će predstaviti 29 slika, nastalih u zadnjih nekoliko godina.

„Nije pretjerano tvrditi“, bilježi Iva Körbler „kako su Šiblove studije ljudskog pokreta u zadnja dva desetljeća neka od najboljih djela tog žanra na našem umjetničkom obzoru. Karakterističan simultanitet obrisa kretnji androginih tijela prate perspektivne i anatomske nepravilnosti, koje umjetnik svjesno primjenjuje kao vlastiti manifest. Šiblove studije pokreta mnogo su više od standardne umjetničke inspiracije ljudskim tijelom i imaginiranim ili stvarnim plesom.“

Duško Šibl rođen je 1951. godine u Zagrebu. Diplomirao je 1977. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na katedrama za Komparativnu književnost i Povijest umjetnosti. U Londonu 1982. završava studij slikarstva na Byam Shaw School of Art, a 1986. magistrira na glasovitom Royal College of Art. Izlaže od 1982. godine. Bavi se i perfomansom (Liverpool, Unity Theatre i Zagreb, Plesni centar). Živi i radi u Zagrebu, Londonu i Dubrovniku.

Zadovoljstvo nam je najaviti i izložbu fotografija Dragane Antonić kojom autorica predstavlja ciklus digitalnih i digitalno obrađenih fotografija i potvrđuje da se korištenjem tehničko-tehnoloških izražajnih mogućnosti akt može tretirati kao autentična likovna i stilska forma unutar jedinstvenog autorskog rukopisa.

„Ako kulturu dvadesetog stoljeća obilježava vulgarizacija ljudskog, prvenstveno ženskog tijela, gdje ono postaje predmetom komercijalizacije, banalizacije i mračne pornografije, u radovima Dragane Antonić otkriva se želja da se tom tijelu daje aura duhovnosti, jer što je naše tijelo ako ne kuća duha? Ovi aktovi su sukus, koncentrat tjelesne ljepote, jer oni iz mraka života izdvajaju linije božanskog svjetla. Ta spiritualna erotika, opjevana u najvećim pjesmama, ovdje se manifestira kroz jasne linije, bljeskove, koji slave estetiku onoga što je prolazno i smrtno. Radovi Dragane Antonić uhvaćeni su trenuci i pohvala toj prolaznoj i nezaboravnoj ljepoti.” (Mile Stojić, katalog izložbe)

Dragana Antonić diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu na odsjeku za Grafički dizajn, gdje je završila i postdiplomski studij iz oblasti Fotografije u klasi prof. Mehmeda A. Akšamije. Na istoj akademiji angažovana je u zvanju više asistentice na grupi predmeta iz oblasti Fotografije. Svoj kreativni autorski rad predstavila je na izložbama u zemlji i inostranstvu.

Promocija albuma “Prvi jazz koncert studenata Muzičke akademije u Sarajevu”

U subotu, 19. maja, u Bošnjačkom institutu | Fondacija Adil Zulfikarpašić, sa početkom od 21:30h, održat će se promocija nosača zvuka “Prvi jazz koncert studenata Muzičke akademije u Sarajevu”, u izdanju Muzičke akademije u Sarajevu i izdavačke kuće ŠDC. Kako i sam naziv albuma kaže, riječ je o prvom, historijskom jazz koncertu studenata Muzičke akademije u Sarajevu, koji se realizirao pod umjetničkim mentorstvom profesora Sinana Alimanovića.

Album “Prvi jazz koncert studenata Muzičke akademije u Sarajevu” je snimak jazz koncerta održanog 16. marta, 2017. godine u Maloj sali  Muzičke akademije, a realiziranog uz podršku dekana dr. Senada Kazića. Na koncertu su nastupili  studenti jazza: Zlatan Božuta, Jasmin Avdagić, Selma Droce, Vedran Vujica, Šejla Grgić, Haris Kartal, Ariana Piknjač, Dario Kos, te saradnici prof. Davor Maraus i Dinko Šimunović.  Ovaj važni muzički dokument bilježi muziciranje mladih jazz instrumentalista i njihovo poimanje jazza, predstavljeno u različitim instrumentalnim i vokalno – instrumentalnim formacijama malih sastava jazz combo banda (solo, duet, trio, quartet i quintet). Mladi band leader – i, izveli su neke od najznačajnijih jazz standarda koji su obilježili historiju jazz muzike, kao i kompoziciju domaćeg autora.

“Važno je napomenuti da je ovaj nosač zvuka snimak live koncerta, što je po sebi veoma zahtjevno jer insistira na idejnim rješenjima u realnom vremenu i ne dopušta bilo kakve propuste. I u tom smislu, ovo je važan dokument jer, mjereno pristupom i kvalitetom izvedbe ovih mladih akademskih muzičara, potvrđuje njihovu ljubav i entuzijazam prema ovoj vrsti umjetničkog muziciranja, te ih postavlja u poziciju, kako je profesor Sinan Alimanović u uvodnom govoru, na otvaranju koncerta rekao, čuvara jazza u Bosni i Hercegovini.” – Izdvojeno iz recenzije autorice