Sinan Alimanović International Band počinje snimanje novog albuma

Bosanskohercegovački jazz muzičar Sinan Alimanović, u toku naredne sedmice počet će snimanje novog nosača zvuka u New Yorku. Na albumu će učestvovati najznačajnija imena savremene svjetske jazz scene.

Harvie S (kontrabasist, kompozitor, profesor na Manhattan School of Music, producent, inovator) je u decembru prošle godine, nakon turneje sa Sinan Alimanović International Bandom u Pekingu, nastupio i u Sarajevu. U višedecenijskoj karijeri bilježi saradnje sa najuticajnijim imenima iz svijeta jazz – a, kao što su: Gil Evans, Kenny Barron, Chet Baker, Michael & Randy Brecker, Tony Bennett, Sheila Jordan i mnogi drugi.

Victor Lewis (bubnjar, kompozitor) jedan od najcjenjenijih jazz bubnjara današnjice, svoje ime je odavno upisao u historiju jazz – a umjetničkim doprinosom i saradnjama sa muzičarima, kao što su: Dexter Gordon, Carla Bley, Harvie S, Eddie Henderson, Woody Shaw, Michael & Randy Brecker, Anthony Braxton, Bobby Hutchenson, Dave Liebman, Don Alias itd.

Jed Levy (saksofonist, kompozitor) decenijama se smatra glavnom potporom jazz scene u New Yorku, dok ga magazin New York Times predstavlja kao muzičara koji uvjerljivo radi na jazz mainstream – u. U svojoj bogatoj karijeri bilježi saradnje sa legendarnim muzičarima i sastavima, kao što su: Curtis Fuller, Don Friedman, Tom Harrell, Shirley Scott, Eddie Henderson, Mike Clark, Jack McDuff, Don Patterson, The Vanguard Jazz Orchestra (The Thad Jones/Mel Lewis Orchestra), Cedar Walton, Jaki Byard, Ron McClure, Attilla Zollar…

Lejla Alimanović (vokal) magistrica u oblasti odnosa između jazz – a i književnosti, umjetnička producentica, ali i jazz vokalistica, godinama sarađuje sa ocem Sinanom Alimanovićem na različitim jazz projektima. Na nosaču zvuka svoj doprinos će dati autorskom kompozicijom. Do sada je zabilježila saradnje sa svjetskim jazz muzičarima, kao što su: Jim Mullen, Harvie S, Ratko Divjak, Vladimir Kostadinović, Saša Borovec i mnogi drugi.

U pozivnom pismu, koje je uputio direktor muzičkog studija Trading 8s Music, navedeno je da su impresionirani sjajnim bh umjetnikom, Sinanom Alimanovićom, kao i njegovim doprinosom svjetskoj jazz sceni, te ga iz tog razloga pozivaju da snimi album sa američkim kolegama, velikanima jazz – a.

Sinan Alimanović (pijanist, kompozitor, aranžer, dirigent, profesor) je višestruko nagrađivani bh jazz ambasador koji, u kontinuitetu, promoviše bh jazz scenu na regionalnom i svjetskom nivou, kroz saradnje sa najrelevantnijim imenima iz svijeta jazz – a, među kojima su neki i višestruki dobitnici prestižne nagrade Grammy, kao i kroz edukativni doprinos. Samo neki od muzičara sa kojima je Alimanović do sada sarađivao su: Randy Brecker, Harvie S, Duško Gojković, Ladislav Fidri, Alex Blake, Bobby Sanabria, Barbara Hendricks, Petar Ugrin, Jim Mullen, Gianni Basso, Aladár Pege, Václav Zahradnik i mnogi drugi.

 

 

Koncert povodom Svjetskog dana muzike u Kraljevoj Sutjesci

Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci
povodom proslave patrona samostana i župe Sv. Ivana Krstitelja
Vas poziva na
KONCERT 
povodom Svjetskog dana muzike
Bartolomej Stanković
Gost: fra Emanuel Josić (tenor)
​Na programu koncerta su djela za klavir, orgulje i glas kompozitora Johanna Sebastiana Bacha, Georga Friedricha Händela,  Ludwiga van Beethovena, Césara Francka, ​Alessandra Stradelle, ​Borisa Papandopula, Franje Dugana, Milana Jeličanina i Samira Fejzića.
Posebnost koncerta su izvedbe djela kompozitora-bosanskih franjevaca: fra Nenada Dujića, fra Slavka Topića i fra Ive Markovića.
Osim na klaviru i velikim orguljama, Bartolomej Stanković će interpretirati i djelo Franje Bosanca (Franciscus Bosinessis, 15. stoljeće) na najstarijim portativ-orguljama u Bosni i Hercegovini (19.stoljeće), a koje se čuvaju u Crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci.
Koncert će biti održan u četvrtak, 21.06.2018. godine s početkom u 19 sati u Crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci.
Dobrodošli Vi i Vaši prijatelji! 
Ulaz slobodan!

​ Bartolomej Stanković je bosanskohercegovački pijanist i docent na Katedri za klavir Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Muzičko obrazovanje započeo je 1997. godine u ŠOMO „Avdo Smajlović“ u Visokom, u klasi prof. Bahrije Šabanović. U Sarajevu je, 2006. godine, završio Srednju muzičku školu Sarajevo, u klasi prof. Angeline Bojović-Pap. Magistrirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, 2011. godine, u klasi prof. em. Pavice Gvozdić. Završio je i postdiplomski  studij na akademiji Steinway Academy u Veroni, u klasi pijaniste Federica Gianella. Usavršavao se na seminarima kod eminentnih klavirskih pedagoga: Andrej Pisarev, Grigory Gruzman, Naum Grubert, Peter Eicher, Jan Jiracek von Armin, Arsen Čarkić, Jelena Pavić, Gregor Vidović i Andrea Dindo. Dobitnik je brojnih nagrada na državnim i internacionalnim takmičenjima, kao i Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu za projekt „KLAVIR – kroz historiju i građu“ koji je kao koncertna prezentacija predstavljen u nekoliko gradova Bosne i Hercegovine i Hrvatske. U aprilu, 2013. godine, predstavljao je Bosnu  i Hercegovinu na 27. muzičkom biennalu u Zagrebu. Održao  je preko 50 solističkih koncerata u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Italiji i Austriji i ostvario saradnju s nekoliko orkestara u regionu. U martu, 2018. godine, predstavio je svoj prvi CD album „Balkan Madness“ sa djelima bh. kompozitora, pod etiketom izdavačke kuće Nota Bene Records iz Zagreba.  ​

Emanuel JOSIĆ, tenor, rođen je u Tuzli 1990. godine. Studij solo pjevanja 2012.god započeo je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu u klasi Paše Gackić. Godine 2016. upisuje i odsjek za horsko dirigovanje u klasi Rešada Arnautovića.  U martu 2015. godine osvojio je Specijalnu nagradu “Najljepši muški glas” na Internacionalnom takmičenju solo pjevača Bruna Špiler u Herceg Novom, Crna Gora, a 2016. god na Internacionalnom takmičenju slavenske muzike u Rusiji, osvojio je dvije prve nagrade iz oblasti solo pjevanja i kamerne muzike. Pjevao je tenor solo u Rosini, Petite Messe Solennelle, zatim tenor solo u Hercegovačkoj misi Andrije Pavliča. Dirigent je zbora fra Nenad Dujić od 2011. godine.

Promocija romana “Sutra ćemo” u Sarajevu

Roman “Sutra ćemo” autora Bojana Marjanovića bit će predstavljen u srijedu, 20. juna, u 19. sati, u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine. Radi se o prvom romanu ovog autora, objavljenom krajem prošle godine u izdanju Književne radionice Rašić iz Beograda. Među temama koje “Sutra ćemo” otvara su i odnos ličnog i društvenog, ljubavne veze i njihovi razni oblici i mogućnosti, odrastanje u malim mjestima i življenje u velikim….

“Iz onoga što se na početku čini kao obična, generacijski kodirana ljubavna priča s troje glavnih aktera, Bojan Marjanović razvija neočekivano precizan pripovjedni komentar vremena u kojem ta priča nastaje: našeg društvenog i ekonomskog ovdje i sada, našeg poraznog prezenta”, zapisao je o romanu “Sutra ćemo” književni kritičar Boris Postnikov.

– U nekom smislu, mislim da bi fraza “sutra ćemo” mogla biti neka vrste mantre po kojoj žive ljudi o kojima pišem u knjizi. Oni su, dakle, opterećeni permanentnom nesigurnošću, svejedno da li govorimo o egzistencijalnoj (jer, ako imaju sreće da su uopšte zaposleni, rade neke nestabilne poslove koje već sutra mogu izgubiti), emotivnoj (jer su zaglavljeni u nekim vezama koje pulsiraju između nasleđenih konzervativnih uzusa i nesuvislo sprovedene emancipacije) ili već nekoj trećoj nesigurnosti. Njima je, naprosto, kao i svima nama, dosta teško sa sigurnošću da tvrde u kakvim će se svetovima i životima sutra ujutru probuditi i, kad je već tako, onda se mnoge stvari i ostavljaju za to neko neodređeno, skoro pa utopijsko, “sutra” kada će se stvari već, nekako, srediti, pojasnio je autor.

Prije romana “Sutra ćemo” Bojan Marjanović je objavio zbirke poezije “Politika, pornografija i poezije” i “Između dva rata”. Urednik je magazina Liceulice. Novinarske tekstove objavljivao je na portalima širom regiona.

“Bojan Marjanović je u svome romanu ‘Sutra ćemo’ uspio postići to da se veličina priče očituje upravo u odsustvu epohalnosti. Ne samo što je na taj način demonstrirano vanredno spisateljsko umijeće, nego se i sama literarna namjera doimlje subverzivnom u odnosu na doba kada svjedočimo preporodu ‘velikih naracija’ i pripadajućih kategoričnosti”, piše u pogovoru romanu Viktor Ivančić.

Osim autora roman će predstaviti književna kritičarka i novinarka Maja Abadžija, književni kritičar i publicist Đorđe Krajišnik i urednik kulturne rubrike u dnevnom listu Oslobođenje Edin Salčinović.