Kategorija: Muzika. Umjetnost. Kultura. Akcija.

muzika, umjetnost, kultura, akcija

Izložba “Sve zaboravljene stvari”, autorice Mirele Kulović u JAVA galeriji

Otvaranje izložbe slika i crteža “Sve zaboravljene stvari”, umjetnice Mirele Kulović, će se desiti u četvrtak, 02. avgusta, u 19:00 sati u JAVA galeriji.

Mirela Kulović je rođena 1986. godine u Tuzli. Najveći dio svog života provela je u Splitu, gdje je završila studij Industrijskog inženjerstva, kao najbolja studentica u svojoj generaciji.

Kist u ruke prvi put je uzela 2011. godine i ubrzo nakon toga potpuno se posvetila slikarstvu.

Danas se profesionalno bavi slikarstvom u Bostonu, gdje živi i radi.

Njen rad odlikuje šetnja između bogatih nanosa uljane boje na platnu i minimalnog izricaja na papiru.

Serija radova „Sve zaboravljene stvari“ odraz su ideje da se sa što manje materijala i boja stvori likovnost na papiru. U ovom nastojanju, Mirela slika intuitivno, apstrahuje osnovne likovne elemente, istražuje načine nastajanja linije i postavlja ih u prostor papira u kojem se kreću i žive. Neke linije pretvara u amorfne i apstraktne oblike koji ostavljaju dojam kao da smo ih već negdje vidjeli. Inspiraciju često crpi iz mističnih pejzaža i bogate historije balkanskih krajeva.

Po riječima autorice:

“U ovoj seriji radova, gdje prevladavaju radovi na papiru, vodila sam se namjerom da koristim što je moguće manje materijala i boja. Ovo je bio spontani rezultat moje potrebe da stvaram gdje god idem. Nove načine držanja olovke i nove linije otkrila sam u jednom trenutku kad sam sa sobom imala samo malu olovku i nekoliko listova papira. Zapitala sam se: na koji novi način mogu napraviti liniju?!

 Je li ta nova linija rezultat različitog pritiska ili držanja olovke?! Sve ovo me zabavljalo i vodilo u nove neistražene prostore. Papir je u tim trenutcima rada postao prostraniji od sobe u kojoj se nalazim. Oblici koji su se pojavljivali bili su abstraktni, ali kao da su mi već poznati. Sjećanje i nostalgija stapali su se sa iskustvom sadašnjeg trenutka. Tada smo slika, proces i ja postali jedno.“

Mirela je do sada realizovala četiri samostalne izlozbe u Bostonu, te sudjelovala na više od  trideset grupnih izložbi.Trenutno radi kao voditeljica projekta Art Centar Gračanica, koji za cilj ima osnivanje umjetničkog centra sa galerijskim prostorom i umjetničkom bibliotekom u gradu Gračanici.

Ovo je njena prva izložba u Bosni i Hercegovini.

Predstavljanje BiH na 58. Venecijanskom bijenalu 2019

Na 58. Venecijanskom bijenalu 2019. godine, paviljon Bosne i Hercegovine će predstavljati umjetnica Danica Dakić na prijedlog komesarsko-kustoskog tima u sastavu Anja Bogojević, Amila Puzić i Claudia Zini, u organizaciji Javne ustanove Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi.

Rad „Zenica – trilogija“, autorice Danice Dakić, koji će premijerno biti prikazan na Bijenalu, nastao je u suradnji s fotografom Egbertom Trogemannom, producenticom Amrom Bakšić Čamo, kompozitorom Bojanom Vuletićem te protagonistima iz Zenice i Sarajeva.

Organizator projekta je JU Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi, na čelu s Gradom Sarajevo kao osnivačem, u suradnji s komesarsko-kustoskim timom: Anjom Bogojević, Amilom Puzić i Claudiom Zini koji je delegirao umjetnički projekt Danice Dakić „Zenica – trilogija“, za bosanskohercegovački paviljon na Venecijanskom bijenalu koje će biti održano od 11. maja do 24. novembra 2019. pod nazivom “May You Live in Interesting Times“. Odlazak bosanskohercegovačkog tima na Venecijansko bijenale podržali su: Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine, čija je stručna komisija i donijela odluku o izboru kulturne institucije koja će predstavljati BiH u Veneciji 2019. godine, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Fondacija za kinematografiju Sarajevo.

„Umjetnički projekt Danice Dakić ‘Zenica – trilogija’ bavi se bosanskohercegovačkom realnošću, istražujući povijesno, kulturno i industrijsko naslijeđe grada Zenice iz perioda jugoslavenskog modernizma u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Polazeći od lokalnog konteksta, uz korištenje za njenu umjetničku praksu karakteristične mikronaracije, Danica Dakić propituje historijsko naslijeđe modernizma, od Bauhausa do utopijskih paradigmi međunarodne moderne i socijalističkog modernizma.

Uspostavljanjem poetičkog odnosa prema stvarnosti, projekt aktivira utopijski potencijal modernizma koji asocira na ideju ‘totalnog teatra’ i historijskog naslijeđa Bauhausa: odnos pozornica/publika, čovjek/grad i čovjek/mašina.

‘Zenica – trilogija’ propituje javni prostor, njegovu pripadnost i granice. Projekt se bavi društvenom i individualnom odgovornošću u savremenom bosanskohercegovačkom društvu opterećenom (neuspjelim) tranzicijskim i političkim procesima, pasivnošću i kulturom ‘ovisnosti’ poslijeratnog okruženja, u kojemu su gotovo svaki čin preuzimanja individualne odgovornosti, kao i ideja o pojedincu kao aktivnome graditelju šire društvene zajednice, osuđeni na neuspjeh.

Zajedno s protagonistima, Dakić propituje (ne)mogućnost tranzicije između utopije i distopije, između prošlosti i budućnosti“, saopćeno je iz tima Ars Aevija o radu koji će biti predstavljen na 58. Venecijanskom bijenalu.

Danica Dakić obrazovanje je stekla na Akademijama u Sarajevu, Beogradu i Düsseldorfu. Umjetnička praksa Danice Dakić seže od videa i filma do fotografije i instalacije. Sudjelovala je u brojnim grupnim izložbama uključujući Documentu 12 u Kasselu (2007.), Istambulsko bijenale (2003. i 2009.), Bijenale u Sydneyu (2010.), Liverpoolski bijenale (2010.), Bijenale u Kijevu (2012.), Marseille-Provence, evropska prijestolnica kulture (2013.), Bijenale u São Paulu (2014.) i Bijenale u Cuenci/Ekvador (2016.). Radovi joj se nalaze u javnim muzejskim kolekcijama i u Centru Pompidou (Pariz), Fondaciji Generali (Beč/Salzburg), Muzeju suvremene umjetnosti MACBA (Barcelona), muzeju mkh (Kassel), Nacionalnom muzeju  NMNM (Monaco), muzeju CAPC (Bordeaux), te u kolekciji Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi i Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

 U dosadašnjim izdanjima Venecijanskog bijenala, ispred muzeja Ars Aevi predstavilo se nekolicina bh. umjetnika. Naime, nakon prve internacionalne promocije Ars Aevija, 1993. godine, na 47. Bijenalu 1997. godine u Veneciji je inaugurirana značajna izložba djela, kojima su najznačajniji savremeni umjetnici postali osnivači Kolekcije Ars Aevi, potom na 49. Venecijanskom bijenalu 2001. godine, predstavljeni su radovi Anura Hadžiomerspahića u okviru specijalnog programa Centralne izložbe, dok je 2003. godine BiH prvi put sudjelovala na Venecijanskom bijenalu kao zvanični Paviljon u UNESCO-ovoj Palati Zorzi, gdje su prikazani radovi četiri bh. umjetnika (Maja Bajević, Jusuf Hadžifejzović, Nebojša Šerić Šoba i Edin Numankadić), dok je rad Damira Nikšića prikazan u sklopu Centralne izložbe. Godine 2009. Ars Aevi je sudjelovao i na 53. Venecijanskom bijenalu u okviru kolateralnih/sporednih događaja, Ars Aevi se odlučio predstaviti s jednim od najznačajnijih bosanskohercegovačkih savremenih umjetnika Bracom Dimitrijevićem. Kao specijalni program Venecijanskog bijenala, Grad Venecija je 2013. godine odlučio da obilježi 20 godina od formiranja Projekta Ars Aevi dodjeljujući prostor Arsenale di Venezia, Tesa 105. u kojem su predstavljeni po jedan umjetnik iz do sada formiranih kolekcija uz arhitektonske projekte Renza Piana.

 Predstavljanje Bosne i Hercegovine na Venecijanskom bijenalu 2019. godine bit će prvi internacionalni nastup Ars Aevija nakon osnivanja Javne ustanove 2018. godine.

 

 

Srijeda u Historijskom muzeju: O trendovima u novim medijima

U okviru programa Srijeda u muzeju, 25. jula bit će održano zanimljivo predavanje novinara Aleksandra Brezara pod nazivom Šta se nalazi iza brda?

Brezar će, naime, govoriti o novim medijima i ulozi audio-vizuelnog sadržaja u novinarstvu 21. stoljeća. On je trenutno urednik Novih medija na državnoj BHRT, autor je nekoliko dokumentarnih filmova rađenih za američki PBS, Memorijalni muzej holokausta SAD-a i Al Jazeeru English, piše za bh., regionalne i američke medije. Dobitnik je nagrade za književni prevod Jules Chametzky 2016. godine dok je prošle godine osvojio inauguralnu Balkansku factchecking nagradu za BiH.

Autor je strip adaptacija kratke priče Karima Zaimovića „Tajna Nikole Tesle“, koju je uradio sa Enisom Čišićem, nominovane za nagradu Pushcart 2015., dok je druga njegova adaptacija priče „Sarajevski nevidljivi čovjek“ uvrštena u izbor najboljih stripova Istočne Evrope po izboru američkog udruženja književnih prevodilaca ALTA.

Predavanje Aleksandra Brezara dio je pratećih programa koji se organiziraju u Historijskom muzeju a povodom izložbe „77 Million Paintings“ britanskog producenta i video umjetnika Briana Enoa.

S obzirom na veliki interes koji je multimedijalna postavka probudila u javnosti, među različitim generacijama posjetilaca, Muzej je odlučio da se kupljena ulaznica može koristiti višekratno. Naime, i u Sarajevu se ponavlja praksa iz drugih gradova u kojima je Enoov rad bio postavljen – da posjetioci nekoliko puta posjećuju ovu jedinstvenu izložbu. Stoga je odlučeno da će prilikom kupovine ulaznice, posjetioci biti evidentirani, te će kupljenu ulaznicu moći koristiti u više navrata.

Prateći programi u Historijskom muzeju također su besplatni, pa će i prisustvovanje predavanju Aleksandra Brezara također biti besplatno, kao i ulaz u Muzej u srijedu u periodu od 17.00 do 20.00. Novosti možete pratiti na Facebook event stranici predavanja i radionica u sklopu izložbe „77 Million Paintings“.

Izložbu organizira British Council u saradnji sa Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine, TV brandom Tesla, agencijom Gramofon, kompanijom Sinkro i hotelom Courtyard by Marriott. Medijski pokrovitelji su Antena Sarajevo i RSG radio.

Više o predavanjima i izložbi pročitajte na: www.britishcouncil.ba