“Zimski salon knjiga”

Zimski salon knjiga,  14. po redu, u organizaciji TKD Šahinpašić doo Sarajevo održava se u gradskoj galeriji Collegium Artisticum u Centru Skenderija od 13. 12.  – 24. 12. 2018. godine, radno vrijeme je od 10:00 – 19:00 sati, a ulaz za posjetioce  Salona je slobodan.

Ove godine svoju produkciju će prezentovati Izdavači iz BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, kao i knjižari na 45 štandova.Svoje učešće su ove godine prijavili i Institut za historiju, Institut za jezik i Orijentalni institut kao i Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica, Zemaljski muzej.

Gošća Salona tokom čitavog njegovog trajanja će biti gospođa Olivera Ćirković, autorica knjige “Ja, Pink Panter”, koja je bila jedna od najprodavanijih na sajmovima u Zagrebu i Beogradu. Knjige će potpisivati na štandu izdavačke kuće Edicija.

 

Decembar u Buybooku/promocija knjige “Priče sa satnim mehanizmom” Faruka Šehića

Izdavačka kuća Buybook u okviru programa “Decembar u Buybooku” u srijedu, 12. decembra u 19:30 sati u knjižari Buybook predstavlja novu knjigu Faruka Šehića “Priče sa satnim mehanizmom”. S autorom će razgovarati Kristina Ljevak.

Faruk Šehić jedan je od najnagrađivanijih i najprevođenijih bosanskohercegovačkih savremenih pisaca. Nakon velikog uspjeha romana “Knjiga o Uni” vraća se formi kratke priče koja u ovom slučaju nosi podnaslov “predapokaliptični sevdah” i u kojoj rat nije dominantna tema, više ga pronalazimo u tragovima, odnosno u posljedicama. U knjizi “Priče sa satnim mehanizmom” osim besprijekornog stila, pronaći ćemo i onu srčanost iz sad već kultne Šehićeve knjige “Pod pritiskom”, ali i mističnost i zavodljivost prisutnu u romanu “Knjiga o Uni”. “Priče sa satnim mehanizmom” još jedna su potvrda nesvakidašnjeg autorovog umijeća vladanja različitim književnim postupcima, što je u prikazu knjige primijetio i književni kritičar Nebojša Marić.
“Osim što duboko zaseca u osetljivo tkivo, knjiga ‘Priče sa satnim mehanizmom’ pokazuje da Šehić ubedljivo vlada različitim književnim postupcima, brzo prelazi s jednog na drugi, preinačuje ih i ukršta. Majstorstvo, u smislu grčke reči ‘techne’, najizrazitije je u priči ‘Shape-shifter’, nekoj vrsti balkanske Mebijusove trake po kojoj se čitalac vozi svetlosnom brzinom. (…) ‘Priče sa satnim mehanizmom’ upućuju izazov savremenoj prozi pošto se u njoj zrdužuju beskompromisnost i izuzetno umeće, lakoća prelaska sa jednog na drugi registar, stil, sliku… koje retko srećemo kod njegove generacije i šire. Pritom, njegova samosvest (bezobrazluk!?) ide dotle da se ne libi da pred čitaoce i kolege baci rukavicu satkanu od ironije: ‘Ja sam spreman, fizički i metafizički’,” zapisao je Marić.

Književni kritičar Matija Bošnjak, referirajući se na podnaslov knjige “predapokaliptični sevdah” s razlogom primjećuje kako je Šehićeva imaginacija moćno sredstvo čak i kada je riječ o problematikama koje nas svakodnevno okupiraju.

“Otvarajući se svojom novom zbirkom po imenu ‘Priče sa satnim mehanizmom’, novim pripovjedačkim tehnikama i estetičkim horizontima, Šehić je u tematskom smislu napravio svojevrstan iskorak iz regionalnog historijskog ka globalnom kontekstu savremene epohe, pa je i onaj brutalni instinkt njegove dosadašnje prozne poetike sada značajnije obilježen drugom vrstom raspoloženja, i to po svemu sudeći onom emocijom koja je kao nijansa spokojne melankolije bila prisutna već u ‘Knjizi o Uni’. U novim Šehićevim pripovijetkama, realizam zgarišta i tjelesnih ranjavanja ustupa mjesto nadrealnom, čak fantazmagoričnom imaginariju, a ratom zahvaćena Bosna biva zamijenjena atmosferom modernog velegrada, i to takvog da je teško jednoznačno odrediti jesu li u pitanje njegove sadašnje ili buduće ulice, pošto se vremena neprestano stapaju i poistovjećuju, a Šehićevo uzbudljivo pripovijedanje svjesno i namjerno odmaže određivanju prostorno-vremenskog trenutka. Likovi koji mogu biti savremenici koliko i posjetioci iz budućnosti, koji su pomalo i nadnaravna bića i nekakva ‘indigo’ djeca povišenog senzibiliteta i izraženih imaginativnih sposobnosti, putuju kroz vrijeme na golemim distancama, a ipak ostaju čista unutrašnjost iz koje se ne može izaći – sve to Šehićevom novom književnom djelu daje ravnotežu između potpuno modernih fantastičnih poetika i stanovitog lirskog osjećanja svijeta, koji je u bosanskohercegovačkoj pripovjedačkoj tradiciji posvuda prisutan”, napisao je Matija Bošnjak.

Knjigu možete kupiti u Buybookovoj prodajnoj mreži i putem online shopa www.buybook.ba. U večeri promocije knjiga će biti dostupna po promotivnoj cijeni.

Izložba „Ljudi“ Munevera Salihovića

Delegacija Evropske unije i Ured specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini, u saradnji s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini, organizuju izložbu „Ljudi“ Munevera Salihovića. Otvaranje izložbe je u ponedjeljak, 10. decembra u 19:00 u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine (Zmaja od Bosne 5).

Pojedinačnim prikazom portreta migranata autor fotografija je želio doprinijeti boljem razumijevanju života migranata i njihovih ličnih priča i sudbina. Izložba nastoji prikazati migrante i izbjeglice prvenstveno kao pojedince, koje imaju snove i nade, te probleme i izazove kao i većina ljudi.

Na ceremoniji otvaranja izložbe prisutnima će se obratiti:

  • Khaldoun SINNO, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini
  • Peter VAN DER AUWERAERT, šef Misije Međunarodne organizacije za migracije – IOM u Bosni i Hercegovini i koordinator za Zapadni Balkan
  • Munever SALIHOVIĆ, autor fotografija

 Izložba će biti otvorena do 18. decembra 2018. godine.