Kategorija: Muzika. Umjetnost. Kultura. Akcija.

U Bosni i Hercegovini počinje prevođenje i objavljivanja stručne literature namijenjene akademskoj i aktivističkoj zajednici, a posvećene borbi protiv desničarskog populizma, religijske i etno-nacionalne radikalizacije i nasilnog ekstremizma.

Zbog potrebe da se globalno važne teme učine dodatno dostupnim bosanskohercegovačkoj akademskoj zajednici i aktivističkom sektoru, u narednih šest mjeseci u Bosni i Hercegovini biće prevedeno, objavljeno, predstavljeno i besplatno distribuirano pet stručnih knjiga čije se teme odnose na radikalizaciju, etno-nacionalizam, desničarski populizam, nasilni ekstremizam, te s njima povezane fenomene.

Dostupnosti stručne literature u bhs prevodu o etno-nacionalizmu i njegovoj radikalizaciji svakako prethodi saradnja sa predstavnicima akademske zajednice u namjeri da se na bosanskohercegovačkim univerzitetima napravi plan kako bi se prevedena literatura mogla koristiti u nastavi, odnosno biti dio nastavnih planova i programa. Za očekivati je da bi ova literatura bila i stimulacija većem broju lokalnih istraživanja na ove teme, te jačanju kritičkog mišljenja o ovim temama i društvenoj stvarnosti.

Uskoro će akademskoj i aktivističkoj zajednici biti dostupna knjiga u prevodu na naš jezik pod nazivom The Politics of Fear. What Right-Wing Populist Discourses Mean (Sage Publishing, London, 2015), autorice Ruth Wodak, u kojoj se istražuje mikropolitika desničarskih populističkih stranaka. Ova knjiga daje važan doprinos razumijevanju različitih diskursa (medijskih, virtuelne komunikacije, političkih govora) unutar krajnjeg desnog populizma, približava nam načine njihove realizacije i posljedice koje mogu proizvesti. Wodak u svom djelu navodi primjere nacionalističke, ksenofobične, rasističke i antisemitske retorike koja se u javnom diskursu normalizuje.

Druga knjiga izvornog naziva Headlines of Nation, Subtexts of Class. Working Class Populism and the Return of the Repressed in Neoliberal Europe (Berghahn Books, New York/Oxford, 2011) koju su uredili Don Kalb i Gábor Halmai istražuje porast nacionalizma u Evropi kroz klasnu prizmu. Jedno od ključnih pitanja koje se postavlja u ovom djelu je zašto radnička klasa u Evropi sve više glasova na izborima daje krajnje desnim populističkim strankama. Knjiga se sastoji od različitih studija nastalih u zapadnoj i istočnoj Evropi, uključujući Srbiju, Rumuniju, Mađarsku, Italiju i Austriju. S obzirom na to da je klasna prizma premalo zastupljena i gotovo da ne postoji u tematiziranju etnonacionalizma u Bosni i Hercegovini, ova knjiga može dati informacije i pomoći ozbiljnijim istraživanjima u ovoj oblasti.

Treća knjiga Globalization and Militarism. Feminists Make the Link (Rowman & Littlefield Publishers, Lanham, 2016 [2007]) koju je napisala Cynthia Enloe posvećena je neraskidivoj vezi između militarizma i patrijarhata. Baveći se poznatim događajima širom svijeta i svakodnevnim „malim“ situacijama kroz rodnu prizmu, autorica dekonsturiše pojmove globalizacije i militarizma u svim oblicima, otkrivajući potpuno nove dimenzije u odnosu na način na koji im se obično pristupa. S obzirom na zajedničku logiku u njihovoj pozadini Enloe nudi smjernice za promjene.

Knjiga (četvrta) pod nazivom Les enfants du chaos. Essai sur le temps des martyrs (Editions La Découverte, Paris, 2016), francuskog antropologa Alain Bartho-a, predstavlja kolekciju ličnih refleksija na odnos sveprisutnog nasilja širom svijeta, s jedne strane i na globalni osjećaj neizvjesnosti, iščezavanja politike (shvaćene kao ono što je potentno, utopijski projekt), što ostavlja prazninu u ljudskoj potrebi za predviđanjem, nadom i vizijom budućnosti. Posljedice ovoga posebno su pogubne za mlade ljude. Iako je francuska javnost ona kojoj se autor obraća, knjiga bi se mogla tumačiti i kao svojevrsni poziv traženju uzroka radikalizacije unutar vlastitog društva.

Konačno, peta knjiga pod nazivom Democracy's Paradox. Populism and its Contemporary Crisis (Berghahn Books, New York/Oxford, 2019), koju su uredili Bruce Kapferer and Dimitrios Theodossopoulos tematizira populizam kao onaj koji je svojstven (integralan) demokratskim procesima, ne tako nov fenomen, i kao onaj koji se treba gledati unutar specifičnog društveno-istorijskog konteksta. Kroz studije Argentine, Brazila, Australije, Španije i Grčke, autorice i autori analiziraju težnje populističkih partija u tim zemljama u jednoj istorijskoj perspektivi, te pokušavaju dokučiti da li, pored negativnih (isključivačkih efekata), populizam može proizvesti i neke emancipatorske efekte – prema društvenoj jednakosti. Stavovi prema ovom pitanju su različiti.

Osim objavljivanja knjiga planirane su promocije i razgovori o temama zastupljenim u knjigama u univerzitetskim bosanskohercegovačkim centrima te obezbjeđivanje besplatne distribucije prevedene literature a u namjeri da se poveća svijest o međunarodnim perspektivama vezanim za radikalizaciju i nasilni ekstremizam među studentima/cama, predstavnicima/ama akademske zajednice, aktivistima/cama i šire javnosti u Bosni i Hercegovini.

Provođenje ove značajne aktivnosti realizuje Udruženje Mreža za izgradnju mira (ujedno i izdavač ovih publikacija) u saradnji sa Mirovnom akademijom. Projekt je finansiran od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), a implementacija će biti podržana od strane Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u sklopu BHRI programa.

 

Pred nama je 14. po redu izdanje Pravo Ljudski Film Festivala, što znači da ćemo od 27. novembra do 2. decembra ponovo imati priliku u Sarajevu pogledati uzbudljivu i odvažnu selekciju kreativnog dokumentarnog filma – od najnovijih radova mladih reditelja i rediteljica do neprevaziđenih dokumentarnih klasika.

Dio selekcije je, dakako, i takmičarski program extra muros, posvećen filmovima nove generacije autora i autorica koji istražuju granice forme dokumentarnog i eksperimentalnog filmskog izraza.

Selektor programa extra muros je Diogo Pereira, filmski autor i fotograf koji radi na relaciji Lisabon – Sarajevo, a o najboljem filmu takmičarskog programa odlučuje međunarodni žiri u sastavu: Greg de Cuir Jr, Andrés Duque, Adrianna Quena, Ivana Kvesić i Jelena Maksimović.

Na 14. PLJFF dolazi Ivana Kvesić, direktorica omladinskog filmskog festivala Schweizer Jugendfilmtage u Zurichu. Kvesić radi i kao selektorica međunarodnog takmičarskog programa Internationale Kurzfilmtage Winterthur, te programa open-air kina Film am See omladinskog kulturnog centra Rote Fabrik Zurich. Diplomirala je na Univerzitetu u Zurichu i trenutno studira na programu HyperWerk – postindustrijski dizajn u Baselu. Članica je Odbora SWAN-a (Audiovizuelna mreža žena Švicarske).

Jelena Maksimović se kao članica žirija vraća na PLJFF nakon što je u Sarajevu prošle godine sa ko-režiserom Dušanom Grubinom predstavila film Taurunum Boy. Maksimović je također održala filmsku radionicu PLJFF Ko je vidio video?! 2016. godine. Kao montažerka, korediteljka i koscenaristkinja radila je na filmovima koji su prikazivani na festivalima u Cannesu, Veneciji, Berlinu, Locarnu, Rotterdamu, Torontu, Sarajevu… Maksimović trenutno završava svoj drugi dugometražni film Domovine koji se bavi pitanjima vremenske i prostorne transgresije, ženskim iskustvima u ratu i miru, položajem žena u borbi i patrijarhatu.

Ove godine sa nama je i dvoje dokumentarista iz Venecuele. Adrianna Quena je venecualanska dokumentaristkinja i aktivistkinja koja živi i radi u Barceloni. Diplomirala je dokumentarni film i jezičnu umjetnost, a otad istražuje ekopolitičke teme kao što su post-ekstraktivizam, industrija hrane i identiteti dijaspore. Njeni hibridni radovi promišljaju film kao čin koji ispiriše na razgovor međusobno udaljene aktere. Quena je profesorica na Escola Catalana de Cinematografía, a sarađuje sa Centrom za audiovizuelna istraživanja i produkcijom Hangar. Trenutno radi na postprodukciji svog prvog dugometražnog filma, Koita.

Španski reditelj venecuelanskog porijekla Andrés Duque djeluje u polju nefikcijskog filma sa snažnim esejističkim izrazom. Njegov debitantski rad, Iván Z, bavi se kultnim rediteljem Ivánom Zuluetom. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja (Punto de Vista, Cinéma du Réel, Dokufest, Unicorn Awards, Goya Awards), a izlagao je u kulturnim centrima i muzejima u Barceloni, Beču, Moskvi i Sankt Petersburgu.

Njima će se u odabiru najboljeg filma 14. PLJFF pridružiti i Greg de Cuir Jr, nezavisni selektor, autor i prevodilac koji živi i djeluje u Beogradu. De Cuir je doktorirao na filmu jugoslovenskog crnog talasa. Autor je retrospektive Black Light za Locarno Film Festival koja tokom ove i iduće godine gostuje u Zurichu, Amsterdamu, Madridu i drugim evropskim gradovima. U novembru ove godine organizirao je prvu retrospektivu Želimira Žilnika u Ujedinjenom Kraljevstvu, u sklopu londonskog filmskog centra Close-up i agencije LUX.

Kao i svake godine, najbolji film selekcije extra muros bit će objavljen zadnjeg dana festivala, kada ćemo saznati i ime dobitnika ili dobitnice, te dodijeliti glavnu nagradu.

14. Pravo Ljudski Film Festival održava se od 27. novembra do 2. decembra. Ulaz na sve festivalske projekcije je slobodan. Dobrodošli/e!

Za više informacija o programu i programskim sadržajima pratite pravoljudski.org i hashtag #pravoljudski14 na socijalnim mrežama.

Udruženje „Međunarodni festival književnosti“ sa zadovoljstvom vas poziva na nastavak druženja u okviru programa „Mladi i književnost“ kojeg realizujemo u saradnji sa Općinom Novo Sarajevo. Naredni književni susret posvećen je stvaralaštvu književnice Amile Kahrović-Posavljak s kojom će razgovarati književnik Faruk Šehić u srijedu, 20. novembra 2019. godine u 18:00 sati u prostorijama „Dječije kuće“ u Grbavičkoj ulici bez broja.

Amila Kahrović-Posavljak autorica je romana „Smrtova djeca“ koji je u izdanju Buybooka objavljen 2017. godine. Ove godine izdanje za Srbiju objavila je Književna radionica Raščić. Osim ovog romana, objavila je knjigu poezije „Koščice“ za koju je nagrađena regionalnom književnom nagradom „Mak Dizdar“. Uskoro će u izdanju Buybooka biti objavljen njen novi roman.

„Amila Kahrović-Posavljak piše bez milosti. Moglo bi se reći da nas njezin uznemirujući romaneskni prvijenac vodi na putovanje u srce traume, kroz brutalnu stranu djetinjstva, kroz pakao odrastanja, prostor ispunjen okrutnošću i beznađem, unutar kojega skupina tinejdžera traga za smislom i prepušta se samodestruktivnom buntovništvu. Usko fokusirana perspektiva istovremeno omogućuje panoramski široku sliku, jer ne radi se tek o gradskome kvartu s njegovim prljavosivim i grafitima išaranim inventarom, već o ruševinama društva i ruševinama svih vrijednosti – uključujući one što su nekoć služile kao formativni orijentiri – nakon povlačenja ratne stihije. Rat se u ovome romanu izravno ne spominje, ali sve vrijeme pulsira svojim kobnim posljedicama. Iznimno sugestivnom naracijom, od koje će nježnije duše vjerojatno zaboljeti stomak, Amila Kahrović-Posavljak približava nam hiperrealizam tranzicijske distopije, ambijent kao stvoren za drobljenje nade, pa će i fraza o onima što ‘tek zakoračuju u život’ voditi u kolektivno gubljenje tla pod nogama. Ako tu ima mjesta za budućnost, ona je takva da se do nje dopire kroz ušicu igle“, napisao je o romanu „Smrtova djeca“ Viktor Ivančić.

Amila Kahrović Posavljak ispisala je stranice odlične proze posvećene nasilnoj smrti djece u poraću, djece koja ništa, sem jedna drugih nisu imala. O jednom svijetu koji nestaje i pokušaju da se preživi život u prividu mira pripovijeda nam kroz naratorku Aminu, predstavnicu još jedne izgubljene generacije, one koja od života nema nikakvih očekivanja, naviknuta da se sve oko nje pretače u groblja.

Dio tema u predstojećem razgovoru sa Amilom Kahrović-Posavljak doticaće se nužnosti iskrenog pisanja, važnosti pisanja o onome što najbolje poznajemo, odsustva dodvoravanja publici i kritici i mikro svijetu situiranom u jedno postratno sarajevsko naselje.

Amila Kahrović-Posavljak rođena je 1984. godine u Sarajevu, gdje je završila osnovnu, srednju školu i Filozofski fakultet, te stekla zvanje magistrice književno-historijskih nauka. Objavila je više naučnih radova u prestižnim međunarodnim časopisima. Bavila se političkim novinarstvom, a nakon što je njena prva zbirka pjesama „Koščice“ osvojila regionalnu nagradu „Mak Dizdar“ (2016), napušta sve i potpuno se posvećuje književnosti. Roman „Smrtova djeca“ dobio je nagradu Excellence in Literature u Sjedinjenim Američkim Državama. Živi i radi u Sarajevu.