Kategorija: Muzika. Umjetnost. Kultura. Akcija.

Kultura i umjetnost u vrijeme izolacije

Goethe institut u Bosni i Hercegovini u okviru projekta, platforme za diskurs savremene kulture u BiH i Njemačkoj „Kunstforum“, organizuje 7. maja2020. godine u 18 časova, putem live streama,  na javnu sesiju s temom posvećenoj kulturi i umjetnosti u vrijeme izolacije i samoizolacije koje su izazvane virusnom pandemijom. Gosti drugog izdanja „Kunstforuma“ su umjetnica Selma Selman i književnik Almir Imširević, a sesiju će moderirati Đorđe Krajišnik, književni kritičar i novinar.

Pandemija virusa COVID-19 umnogome je pogodila i kulturne i umjetničkeinstitucije. Brojni umjetnici i kulturni radnici su sada stavljeni pred velike izazove, sa jedne strane, postavlja se pitanje kako stvarati u suženim okvirima aktuelnog trenutka, a, sa druge strane, nemogućnost javnog manifestiranja umjetničke i kulturne produkcije dovela je u probleme mnoge umjetnike i kulturne radnike koji žive od stvaralaštva i njegovog javnog prikazivanja. Sve aktivnosti izvedbenih umjetnosti i javnih događaja su do daljnjeg suspendirane, a svi planirani događaji suili odgođeni ili premješteni u online prostor interneta. Sa našim gostima ćemo se, u okviru drugog „Kunstforuma“, pokušati dotaći pitanja iskustva rada i stvaralaštva putem interneta, koliko ono sužava prostor ili otvara nove mogućnosti, te šta kultura i umjetnost mogu ponuditi u okolnostima smanjenih društvenih aktivnosti. Također, nastojaćemo pokrenuti i pitanje budućnosti, odnosno opstanka institucija kulture i umjetnosti u vremenu nakon krize.

Imajući na umu da će sesija biti otvorena za javnost i da će razgovor biti vođen u realnom vremenu, pozivamo vas da se aktivno, putem Facebook stranice Goethe instituta u BiH, uključite u razgovor svojim pitanjima i komentarima, koji će, u okviru live sesije „Kunstforuma“,biti omogućeni.

 O Gostima

Selma Selman je umjetnica romskog porijekla i aktivistkinja, rođena 1991. godine u Bihaću, u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je 2014. godine, na Akademiji likovnih umjetnosti u Banjaluci, na Odsjeku za slikarstvo. Godine 2018. je magistrirala na Univerzitetu Sirakuza u Saveznoj Državi New York, u oblasti transmedija, vizuelne umjetnosti i performansa. Dobitnica je nagrade „Zvono“, koja se dodjeljuje mladim umjetnicima u Bosni i Hercegovini, čime je osvojila i rezidencijalni boravak u New Yorku. Učestvovala je na Međunarodnoj ljetnjoj akademiji „Arte Util“ umjetnice Tanie Bruguere 2013. godine, u Salzburgu. Godine 2018, dodijeljena joj je Nagrada za mladu evropsku umjetnicu (Trieste Contemporanea Award). U 2018. godini nominirana je za Forbes 30 do 30 godina za Umjetnost i stil, au 2019. godini bila je dobitnica nagrade „White Aphroid“ za izvanredno umjetničko ostvarenje. Njeni radovi prikazani su na na 58. venecijanskom bijenalu u Veneciji, Kunstquartier Bethanienu u Berlinu, Kunsthalle Wien u Beču, galeriji Acb u Budimpešti, galeriji „New Children“ u New Orleansu, L'Onde centru za umjetnost u Parizu, muzeju „Queens“ u New Yorku, The Creative Time Summitu u Miamiju, Muzeju savremene umjetnosti u Banja Luci, Villi Romana u Firenzi, teatru „Maxim Gorki“ u Berlinu, Boutique Galerie u New Yorku, a imala je i brojna druga učešća. Selma Selman je i osnivačica Fondacije „Marš u školu!“/Get The Heck To School!, čiji je cilj da ohrabri i osnaži romske djevojčice širom svijeta koje se suočavaju sa siromaštvom i društvenim isključivanjem. Živi i radi u SAD-u i u Evropi.

Almir Imširević rođen je 1971. godine u Bihaću. Na Akademiji scenskih umjetnosti diplomirao na Odsjeku za dramaturgiju, te od 1998. radi kao predavač i dramaturg. Autor je drama: „Kad bi ovo bila predstava…“, „Balkanski đavo Sram“, „Circus Inferno“, „Po istinitoj priči“, „Mousefuckers“, „Kad bi ovo bio film“… Drame su mu nagrađivane na festivalima u Bosni i Hercegovini, izvođene u mnogim zemljama Evrope, te uvrštene u francuskoj i bosanskoj antologiji savremene drame. Kao dramaturg radio je u skoro svim profesionalnim teatrima u BiH. Do sada je objavio dvije knjige drama, te knjigu kratkih priča „Strana 212“ i „Najljepši od svih svjetova“. Teatarske kritike, prikaze i eseje objavljivao u sarajevskim časopisima. Autor je i nekoliko scenarija za televizijske projekte rađene u BiH i Hrvatskoj, te scenarista igranog filma „Mliječni put“. Bio je jedan od rukovodilaca Otvorene scene „Obala“, niz godina nalazio se na funkciji šefa Odsjeka za dramaturgiju, a danas je redovni profesor na predmetu Pisanje za teatar.

O PROJEKTU

Projekt “Kunstforum” podrazumijeva organizaciju tribina na teme iz kulture koje bi se doticale aktuelnih pitanja u pogledu međusobnog odnosa raznih umjetnosti, veza umjetnosti koja nastaje na raznim jezicima u evropskom kontekstu, kao i relacija koje umjetnost danas uspostavlja u društvenom i političkom kontekstu. Poseban fokus „Kunstforum“ projekta usmjeren je na tematiziranje savremene njemačke kulture i umjetnosti, te njenog uticaja i veza s prostorom nekadašnje Jugoslavije. Projekat je pokrenut sa ciljem boljeg povezivanja između kultura, ali i sa misijom vraćanja u javni prostor razgovora o kulturi i umjetničkom stvaranju koji prevazilaze deklarativne i svečarske manifestacije i nastoje ponuditi neke nove odgovore i promišljanja aktuelnog trenutka i njegovih fenomena.

U srijedu 6. maja u 18h, putem YouTube kanala Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a, publika će moći pogledati predstavu “Caroline Neuber”, Nebojše Romčevića,  a u režiji Roberta Raponje.
Link će biti dostupan 24h!
Predstava je nastala u koprodukciji Kamernog teatra 55 i Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a.  Svoju premijeru imala je 16. 4. 2000. godine na sceni Kamernog teatra 55.

 U predstavi igraju/ Selma Alispahić, Boro Stjepanović, Žan Marolt, Dragan Jovičić, Gordana Boban, Zoran Bečić, Tatjana Šojić, Rade Čolović, Sead Pandur, Alen Muratović
Dramaturgiju predstave potpisuje Dubravka Zrnčić-Kulenović, scenografiju Kemal Hrustanović, a kostimografiju Vanja Popović.

„Dramski sukob započinje odnosom kćer, glumica otac, glumac i razvija se na liniji Caroline Neuber, reformator glume s beskompromisnom vjerom u moć umjetnosti, naspram putujućeg glumca Hanswursta, histriona koji je uvijek na usluzi, kako narodu, tako i vlasti. Tako lični sukob prerasta u sukob dvaju koncepata teatra, dvaju principa umjetničkog života.” – Dubravka Zrnčić Kulenović

 “Za glumce kažu da igrajući druge likove i tuđe sudbine, ostaju bez svojih, i da su to ljudi sa darom da dočaraju upečatljiva ljudska svojstva kojih sami nemaju. Ako je to i istina, Caroline Neuber je upravo suprotnost od toga! Ne samo velika glumica, ona je i velika ličnost, osoba s vizijom i idejama. Puninom svoga bića, ovaj me je lik velike strasti i autentične inspiracije osvojio i povukao za sobom neizvjesnom deltom stvaranja.”  – Robert Raponja

Kako bi analizirala rat, izbore, proces kreiranja, usvajanja i provođenja javne politike, porodicu, industriju ili instituciju, rodna analitičarka uvijek počinje pitanjima: Gdje su žene? Koje to tačno žene? Zatim: Gdje su muškarci? Koji to tačno muškarci? Potom: Ko je smjestio žene ovdje, a muškarce tamo? Ko profitira od toga gdje su muškarci, a gdje žene? Ko je u nepovoljnom položaju zbog ovih rodnih aranžmana? Naposljetku: Šta žene, a šta muškarci misle o tome? Kako se nose s tim? i Kada pružaju otpor?

Cynthie Enloe, Militarizam i globalizacija: Feministice slažu kockice autorice

U utorak, 5. maja 2020. godine u 14:00 sati biće upriličena prva od pet online promocija u okviru Sedmice predstavljanja novih izdanja knjiga objavljenih u okviru edicije Re:politiko čiji je izdavač Mreža za izgradnju mira (u saradnji sa Mirovnom akademijom).
Ovaj značajni izdavački poduhvat finansijski je podržala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) uz implementacijsku podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u sklopu BHRI programa.

Militarizam i globalizacija: Feministice slažu kockice autorice Cynthie Enloe u prijevodu Gorane Mlinarević s engleskog jezika, prva je knjiga iz edicije Re:politiko koja će biti predstavljena bosanskohercegovačkoj javnosti. Pišući o feminističkoj znatiželji, globaliziranom militarizmu, militariziranosti nacionalne sigurnosti, o globalnom, lokalnom i ličnom u prekomjerno militariziranom vremenu u kojem neka društva istrajavaju na postojećoj militarizaciji a druga se iznova militariziraju, Cynthia Enloe u knjizi postavlja jedno od ključnih pitanja – može li ijedno društvo uspješno ukinuti militarizirajuće dinamike ako ozbiljno ne razmatra djelovanje patrijarhata? Baveći se poznatim događajima širom svijeta i svakodnevnim „malim“ situacijama kroz rodnu prizmu, autorica dekonsturiše pojmove globalizacije i militarizma u svim oblicima, otkrivajući potpuno nove dimenzije u odnosu na način na koji im se obično pristupa. S obzirom na zajedničku logiku u njihovoj pozadini Enloe nudi smjernice za promjene.

Cynthia Enloe je feministička teoretičarka, spisateljica i profesorica. Zaposlena je na američkom Clark Univerzitetu, na odsjecima za političke nauke, ženske i rodne studije. Međunarodno je priznata po svom doprinosu razumijevanju odnosa militarizma i patrijarhata, te doprinosu unutar polja feminističkih međunarodnih odnosa. Autorica je velikog broja knjiga. Zahvaljujući njenom pristupu bolje razumijemo militarizaciju u širem okviru, ali i u lokalnom kontekstu. Dio iz intervjua koji je objavljen povodom prijevoda knjige Militarizam i globalizacija: Feministice slažu kockice na bhs jezik to dodatno potkrepljuje.

„Kroz generacije smo učili da su i druge stvari bitne jednako kao vojske, budžeti, milicije: Koje su priče sadržane u našim školskim udžbenicima? Šta ili ko se slavi spomenikom u javnom parku? Na temelju kojih radnji nekoga kvalificiramo kao ‘heroja’?
Možda bi bilo dobro osvrnuti se na ideje koje hrane militarizam (ili njihove alternative) tako što ćemo obrnuti pitanja: Koje priče su izostavljene iz naših školskih udžbenika? Šta je to što ne veličamo spomenikom? Čije radnje su bile hrabre i nesebične, ali se rijetko smatraju herojstvom?
Pokušajte napraviti listu. I onda postavite pitanje zašto ne? Šta je to u našem društvu, ili u nama samima, što sprečava ove priče, ove spomenike, ova javna priznanja“, rekla je Enloe.

Biserka Košarac, profesorica na Katedri za sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, pišuću recenziju o knjizi Cynthiae Enloe navodi kako samo istraživanje procesa militarizacije pored feminističke znatiželje zahtijeva i praćenje promjenljivih rodnih obrazaca tokom dužeg perioda.
„Na kraju autorica ističe da je militarizacija proces koji povezuje lično, lokalno, nacionalno i globalno i njeno proučavanje zahtijeva višestruke vještine i uvažavanje različitih perspektiva. Ali ono što je važno je da militarizacija nije neizbježan proces i da se može zaustaviti razvijanjem feminističke znatiželje i rodno kompetentne analize orodnjene globalizovane militarizacije uz istovremeni društveni angažman“, objašnjava Košarac a ova knjiga nam upravo daje uputstva kako to realizovati.

Sociološkinja Merima Jašarević, docentica na Nastavničkom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru u recenziji knjige Militarizam i globalizacija: Feministice slažu kockice, napominje kako sve može biti militarizirano – tradicija, običaji, društvene vrijednosti, odnosi, budžet, lekcije na fakultetima ili u školi, moda…  „Nameće se još jedna dramatična činjenica: prostori kreiranja javnih politika nacionalne sigurnosti postaju posebno maskulizirani i čini se da u njima nema mjesta za feministice. Vidljivo je ali nije u fokusu javnosti da brojne kulture i vlade tretiraju ženska iskustva kao da nisu vrijedna istraživanja te stvaraju dojam da je stanje u kojemu se žene nalaze samo privatna stvar“, objašnjava Jašarević.

O konceptu nacionalne sigurnosti, militarizaciji i posljedica kojih nismo svjesni unutar modne industrije, načinu na koji ispoljavamo patriotizam i obilježavamo nacionalne praznike, promatranju aktuelne militarizacije izazvane pandemijom koronavirusa kroz prizmu istraživanja Enloe govoriće pomenute profesorice Bisera Košarac i Merima Jašarević te Jasmina Husanović, profesorica u oblasti kulturnih studija na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i Univerziteta u Zenici i Nerzuk Ćurak, redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu na predmetima Geopolitika, Međunarodna sigurnost, Nauka o miru…

Svi koji žele prisustvovati promociji za pristupne podatke mogu se obratiti na mail: nejranuna.cengic@mreza-mira.net