Kategorija: Muzika. Umjetnost. Kultura. Akcija.

Emitovanjem predstave „Pepeljuga“ na zvaničnom Youtube kanalu festivala MESS, u nedjelju 25. oktobra u 12 sati nastavit će se dječiji program mali MESS. Predstava je nastala u produkciji Malog pozorišta „Duško Radović“iz Beograda i rađena je prema tekstu Aleksandra Ace Popovića, režiji Stevana Bodrože i adaptaciji Marije Stojanović. Mali MESS na mali ekran, donosi VISA, generalni sponzor 60. Internacionalnog teatarskog festivala MESS.
Ovo kapitalno djelo svjetske književnosti za djecu priča je o ljubavi. Roditeljskoj, dječijoj,
porodičnoj, partnerskoj, ljubavi prema sebi i drugima. Ali ovo je također i priča o
nedostatku ljubavi, o onome u šta se ljubav pretvara ako nije autentična te strašnim
posljedicama života bez ljubavi i zamjene prave ljubavi drugim vrstama strasti i žudnji.
Režiser predstave, Stevan Bodroža, naglasio je da je ‘Pepeljuga’ zamišljena kao mali
spektakl za dječju publiku, ali da je u srži tog spektakla sakriven moralitet, također za
djecu. „Pepeljugine patnje nisu male, njena poniženost nije zanemarljiva, svijet je pun zaboravljene, zapostavljene i obespravljene djece. Ispod slojeva i slojeva Popovićevog smijeha krije se jedan krik za pravdom, vapaj da se pravim vrijednostima bar na tren dozvoli da zablistaju i zasjene obilje privida i laži kojima je zatrpan um savremenog čovjeka, pa i savremenog djeteta. Taj krik ispušten je suptilno, šaljivo, razigrano, ali je ipak krik, poziv da se dozovemo sebi i oslobodimo se izvještačenosti. Toj dubini poetike ovog pisca ostat ćemo dosljedni u ovoj predstavi“, istakao je Bodroža.

Uloge u predstavi ostvaruju Vladislava Đorđević, Nedim Nezirović, Marijana Vićentijević Badovinac, Dušica Sinobad, Jelena Ćuruvija Đurica, Jovana Cvetković, Uglješa Spasojević, Katarina Dimitrijević, Nikola Šurbanović, Nikola Kerkez, Marijana Petrović, Radica Marinković, Srđan Marković. Scenografiju potpisuje Zorana Petrov, kostimografkinja je Senka Ranisavljević, dok je za scenski pokret zadužena Jovana Ikonić. Kompozitor muzike je Srđan Marković.

Više informacija o jubilarnom 60. Internacionalnom teatarskom festivalu MESS dostupno je na www.mess.ba.

Performans „Partitura #1 – Deset baleta (oscilacije)“ Thomasa Steyaerta i Daniela Premeca bit će održan u subotu, 24. oktobra u Historijskom muzeju BiH. Ova trajna performativna instalacija nastala u okviru Platforme MESS 60, publici će ponuditi jedinstveno iskustvo snažnog skulpturalnog i transformativnog karaktera, a u cijelom toku performansa koji će trajati od 14 sati do ponoći, umjetnici i umjetnice izvodit će niz performativnih radnji koje će se događati sasvim slučajno.

„Ova performativna instalacija propituje aspekat ljudskih vrijednosti i odnosa u decentraliziranom društvu. Može se razumijeti kao analogija unutarnjih kretanja društva koje se nalazi u nevolji (Covid-19, globalno zagrijavanje, nasilni politički sistemi …). Zbir različitih fizičkih jezika u odnosu na predmete i zvuk u prostoru, ocrtava apsurdno i zagonetno iskustvo“, riječi su kojima je performans najavio autor, Thomas Steyaert.
Direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS, Nihad Kreševljaković, naglasio je da je Javni produkcijski Poziv “Platforma MESS 60”  objavljen s ciljem spajanja produkcijske funkcije Scene MESS sa festivalskom, posebno u vremenu pandemije koronavirusa. „To je pružilo priliku mladim umjetnicima i umjetnicama da se predstave kreativnim projektima, a jedan od takvih projekata je i performans Thomasa Steyaerta koji pozorište nakon pandemijskog iskustva čini prostorom intenzivne razmjene, na fonu historije istraživanja scenskog jezika festivala MESS“, istakao je Kreševljaković te se posebno zahvalio Historijskom muzeju BiH na podršci ovog projekta.

U performansu učestvuju Benjamin Bajramović, Kemil Bektesi, Adna Hasanić, Ermina Kurevija, Snežana Marković, Adis Mehanović, Selma Mehanović, Adna Muslija, Zlatan Školjić, Thomas Steyaert i Siniša Vidović. Na izradi instalacija su uz Steyaerta i Premeca radili i Kemil Bektesi, Hana Hurem i Adna Muslija, dok je za orginalnu muziku zadužen Brecht Ameel. Kostimografkinja projekta je Irma Saje, a organizatori posebnu zahvalu za realizaciju performansa upućuju Adnanu Brankoviću, Redžinaldu Šimeku i Nerminu Hamzagiću.

Ulaznice za performans moguće je kupiti na ulazu u Historijski muzej po cijeni od 7 KM, a nošenje zaštitne maske je obavezno uz držanje propisane distance. U toku performansa, u prostoru može biti maksimalno 20 osoba pa organizatori pozivaju publiku na strpljenje prilikom ulaska.

Više informacija o jubilarnom 60. Internacionalnom teatarskom festivalu MESS dostupno je na www.mess.ba.

Društvo za promociju kulturnog stvaralaštva MLAZ-Počitelj organizuje samostalnu izložbu skulptorice Lejle Ćehajić, u sklopu projekta “MLAZ-Počitelj: prostor susreta, dijaloga, slobode“ koji je podržala Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti Sarajevo.

Izložba će biti otvorena u subotu, 24. oktobra 2020. godine u 14:00 sati, u prostoru Društva MLAZ u Počitelju.

O Lejli Ćehajić i radovima koji će biti predstavljeni na izložbi “Plovidba“ Salko Zuko je zapisao:

“Oduvijek je onaj mali dio čovječanstva, neophodan za opstanak, uz divljenje posmatrao, pokušavao pronaći put onih koji širinom crtaju beskonačne dužine. Dužinu postave visoko, ploveći u dubine. Umjetnici razumijevaju, vide i mjere prostiranje beskraja. Lejla Ćehajić je jedan od takvih umjetnika. Mir njenih daljina, presvučen je vodom, vatrom i zrakom. Umjetnica sa humanističkim idejama, osjećajna, eterična, okrenuta prirodi. Prozračni vizionar. Tanani posmatrač života, veliki liričar, mistik, sanjar. Maštoviti melanholik, zanesen ljepotom i stvaranjem. Sentimentalni idealista sa sjetom i gorčinom, duhoviti satiričar i esteta. Ja neću objašnjavati strukture materijala ovih skulptura, ni njihove teksture. Ne želim, jer te riječi su postale iznošene poput vojničkih cokula, one guše čaroliju. Neću govoriti o prefinjenom humoru koji je oduvjek prisutan u radovima ove umjetnice, jer mi se čini da je on tu samo da ohrabri nas, koji ne znamo putovati beskrajno, kako bi se ukrcali na njene brodove. Lejla je već odavno uspjela preći preko brda limenki, paklica od cigara, flaša i opušaka i pored prgavih prolaznika ukrcati se na brod. Na tren se stvara osjećaj jeze i sivila, iz koje ne znamo šta da očekujemo, ali, kontrastno tome svjetlosti jutra kroz jedra i boja sumraka na ovoj izložbi, daju nam romantičnu notu izmješanu nostalgijom. Na plovidbi Lejlinih brodova, najtiše možeš čuti pjesmu sirena. Daljine je ispijaju. Ribe plivaju zrakom. Ptice rone u okeanima. Prostor svitanja i sumraka, nema satova ni kalendara, samo sjenke. U beskraju je sve na dohvat ruke. Nije nužno uspinjati se. Dovoljno je zaroniti ispod pramca i već hodaš nebeskim svodom. Dole postoji mliječni put. Dole su Zvijezde. Dole koračaš po mjesecu. Jarboli su grane na vjetru. Ruke nekih ljudi koje su ko zna kada i kako progutale dubine, traže spas iz zarobljeništva prolaznosti ili zaustavljaju brod. Slute da beskonačnost lako može biti nedostupna.  Oni na brodovima samo su sjenke.

Da, putovanje ovim brodovima, putovanje ovim bezvremenim beskrajem jeste najbliže slobodi.“

LEJLA ĆEHAJIĆ rođena je 1978. godine u Sarajevu. Završila je Srednju školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek kiparstvo, u klasi profesora Luke Ilića. Diplomirala 2004. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na Odsjeku kiparstvo, u klasi profesora Mustafe Skopljaka. Članica Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine od 2005. godine. Članica Umjetničkog savjeta ULUBiH-a od 2010. do 2014. godine. Živi u Sarajevu i profesorica je u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti u Sarajevu.