Kategorija: Muzika. Umjetnost. Kultura. Akcija.

Sarajevo Film Festival predstavlja program “Suočavanje s prošlošću” u posebnom izdanju – online – publici u cijeloj regiji, kao i u kinu Meeting Point u Sarajevu. Program je besplatan!

Sve filmove možete gledati online na Ondemand.kinomeetingpoint.ba: putem tog linka cijeli program je dostupan publici u regiji – u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Sloveniji. Ako ste u Sarajevu, filmove možete gledati i u kinu Meeting Point uz besplatan ulaz na sve projekcije.

Program je dostupan od 24. do 30. aprila, sa devet igranih i jednim kratkim filmom.

U programu su filmovi koji su obilježili prethodna izdanja “Suočavanja s prošlošću” i filmovi koji su nagrađivani na brojnim međunarodnim festivalima a otvarali su bolne teme iz ratova na ovim prostorima. Kao poseban poklon publici u programu je i novi film Jasmile Žbanić “Quo Vadis, Aida?”, prvi igrani film o Srebrenici, kandidat Bosne i Hercegovine za Oscara® u kategoriji najboljeg međunarodnog igranog filma.

Uz “Quo Vadis, Aida?”, u programu su i filmovi “Saulov sin” (2015.) Lászla Nemesa, dobitnik Oscara® za najbolji strani film, rediteljski prvijenac Dane Budisavljević “Dnevnik Diane Budisavljević” (2019.), “Obojena ptica” (2019.) češkog reditelja Václava Marhoula zasnovana na istoimenom, čuvenom romanu Jerzyja Kosińskog, “Chris the Swiss” (2018.) Anje Kofmel, “Srbenka” (2018.) Nebojše Slijepčevića, dobitnik “Srca Sarajeva” za najbolji dokumentarni film i Nagrade publike 2018. godine, “Teret” (2018.) Ognjena Glavonića, “Muškarci ne plaču” (2017.) Alena Drljevića i “Jugoslavija, kako je ideologija pokretala naše kolektivno telo” (2013.) Marte Popivode. U programu je i kratki film Albana Ukaja “Jama” (2019.), koji prati snimanje kratkog filma o jednom ratnom zločinu u Sarajevu. 

Broj kodova za filmove je ograničen.

Više o programu pročitajte ovdje.

Više o filmovima pročitajte ovdje.

Kada odete na Ondemand.kinomeetingpoint.ba, i kliknete opciju “Create account”, unesite svoju podatke u ponuđena polja. 
Ponuđena polja uključuju vaše ime i prezime, e-mail adresu, kreiranje vaše lozinke i druge osnovne podatke. 
Kreiranjem accounta, bit ćete u mogućnosti da vidite sadržaj koji vam je dostupan zavisno od teritorije sa koje pristupate platformi. Izaberite film, kliknite opciju “Rent” i unesite detalje svoju bankovne kartice. Nakon toga potvrdite opciju “Rent”. 
Nakon toga film koji ste iznajmili možete pronaći u sekciji “My Library”. 
Kada prvi put kliknete “Play”, odnosno nakon pokretanja filma, film će te biti u mogućnosti gledati 48 sati koliko god puta želite. 
Uživajte u filmovima!
 

Sarajevski bend Rock Redukcija odlučio nas je ponovo počastiti jednom muzičkom poslasticom i to tačno na godišnjicu od izlaska njihovog posljednjeg singla “Ma dobro je”. Riječ je ovaj put o remixu pjesme “Ma dobro je” koju su uz vokalnu podršku grupe Helem Nejse i Zlatana Karića uradili na početku pandemije prošle godine.

Autor koji je ovom remixu dao svoj kreativni pečat je Dj Muki Optimistic Remix – Muhamed Trnka.

Spot je radio Davor Tomić.

Ekipa muzičara koja je uz Helem Nejse i Zlatana Karića učestvovala u ovom projektu su  Jugo Emir – solo gitara /Letu Štuke, Bojan Crnogorac – bubanj /Konvoj/, Darko Beus – truba /Sarajevo Big Bend/ i stalni članovi RR, Darko Hrgić – bas, autor /Rock Redukcija/ i Jasmir Musabegović – gitara, autor /Rock Redukcija/.

Remix pjesme koja je obilježila prve dane izolacije zbog Korone ovaj put poziva na ples. Uskoro, nadamo se, i van kućna četiri zida.

Večeras će u 21 sat, na zvaničnom Youtube kanalu Festivala MESS https://www.youtube.com/user/FestivalMESS i Facebook profilu Festivala MESS https://www.facebook.com/festivalMESS, biti emitovana prva ovogodišnja online izložba fotografija u okviru Modula Memorije 2021. U pitanju je rad pod nazivom “Izbjeći rat” fotografa Luigija Ottanija i umjetnice Roberte Biagiarelli koja govori tekst koji je napisao poznati italijanski novinar Paolo Rumiz.

 “Izbjeći rat” je serija fotografija iz 2015. godine koje pokazuju kako izgleda balkanska ruta migranata koji na svome putu pokušavaju prijeći i grčko – makedonsku granicu. Luigi Ottani, jedan od najpoznatijih italijanskih fotoreportera, i Roberta Biagiarelli, multidisciplinarna umjetnica čija veza sa BiH traje već decenijama, stvorili su intenzivnu priču nastalu na jednom dijela izbjegličkog puta. Radi se o dragocjenom dokumentu koji za ideju ima pokrenuti konstruktivni dijalog o migracijama i granicama, a sa ciljem uspostavljanja slike neopterećene stereotipima i senzacionalizmom.

“2015. godine spas u bijegu od ratova u Evropi su pokušali pronaći žene, muškarci, maloljetnici, te cijele porodice koje su napustile svoje domove u pokušaju da spese svoje živote. Milioni izbjeglica nastoje pronaći svoje utočište u Evropi, ali ona ih dočekuje nespremna, podijeljena, nesposobna, rastrgana divljom sebičnošću i interesima. Njen odgovor je bodljikava žica, zatvaranje kopnenih granica i politika odbijanja. Jedno od simboličnih mjesta ovog egzodusa na balkanskoj ruti bila je i još uvijek je grčko-makedonska granica, tačnije gradovi Idomeni (Grčka) i Đevđelija (Makedonija) udaljeni nešto više od kilometra”, rekli su o ovoj izložbi Luigi Ottani i Roberta Biagiarelli.

Luigi Ottani, fotograf i publicist, rođen u Modeni 1965, posebno je posvećen “uličnoj fotografiji” i društvenim reportažama. Od 2000. godine do danas objavio je tridesetak fotografskih izdanja i autor je brojnih izložbi i instalacija. Među njegovim najpoznatijim reportažnim radovima su: priča o Sahelu u Eritreji, život u izbjegličkim kampovima Saharawi, poslijeratno razdoblje u Bosni, pošast dječje prostitucije u Kambodži, Šri Lanka pogođena tsunamijem, život u “mrtvoj zoni” u Černobilu, teška stvarnost talijanskih urbanih četvrti, etničke manjine kineskog Hunana, sjećanje na Beslan u Sjevernoj Osetiji, potres u Emiliji… Luigi Ottani jedan je od najpoznatijih italijanskih fotoreportera.

Roberta Biagiarelli, poznata italijanska glumica i multidisciplinarna umjetnica svoju karijeru započela je 1985. godine. 2002. je osnovala udruženje za kulturu “Babelia & C.” – u sklopu kojeg je realizovala brojne projekte. Svojom monodramom “A come Srebrenica” privukla je mnogo pažnje u Italiji. Predstava koja živi više od 20 godina i koja ima status kultne evropske predstave imala je više od 600 izvedbi. Roberta Biagiarelli je svojim aktivizmom i odlučnošću uspjela da osigura sredstva za obnovu Doma kulture u Srebrenici i pokretane niz kulturnih inicijativa koje su za cilj imale socijalizaciju mladih Srebreničana. Na desetu godišnjicu genocida u Srebrenici realizovala je i dokumentarni film “Suvenir Srebrenica”. Njena životna misija bazirana je na vjerovanju da “ako želimo da sačuvamo današnji svijet, moramo prihvatiti da onaj koji je drugačiji od nas isto tako može da bude nosilac dijela naše kulture, te moramo njegovati bogatstvo drugačijeg ako želimo da sačuvamo ovaj svijet.” Luigi Ottani i Roberta Bagiarelli su I autori knjige “Shooting in Sarajevo” za koju se nadamo da će biti predstavljena u Sarajevu čim se za to steknu normalni uvjeti.