Muzika. Umjetnost. Kultura. Akcija. – Stranica 276 – eFM.ba

Čestitamo !!!

Na trećem međunarodnom pozorišnom festivalu “Novi Tvrđava teatar”, predstava Kamernog teatra 55, “NAŠ RAZRED”, u režiji Dine Mustafića, ne samo da je osvojila srca publike i žirija, već je osvojila i nagradu za najbolju režiju!

U ime Kamerog teatra 55 od srca čestitamo cijeloj ekipi predstave na fantastičnom trudu i predivnoj predstavi.

”Izuzetan je osjećaj igrati predstavu tokom koje publici stane dah. To nije bilo drugačije ni na gostovanju u Novom Sadu. Publika je bila uvučena u našu priču od prvog trenutka, što je u ovoj predstavi veoma bitno jer direktno komuniciramo sa gledaocima. Samim tim ne iznenađuje ni nagrada za režiju, koja je dodijeljena Dini Mustafiću, a na koju smo svi ponosni. Velika je nagrada biti dijelom ove predstave” , Adi Hrustemović – glumac.

”’Jako sam sretna jer je značajno da je predstava ”Naš razred” igrala izvan granica BiH i da smo je u ovom slučaju podijelili sa publikom u Novom Sadu. Važna nam je bila njihova reakcija jer nam je ona još jedna potvrda da imamo značajnu, važnu i odličnu predstavu” , Maja Izetbegović – glumica.

U okviru festivala koji je održan od 10. do 16. jula tekuće godine, izvedene su predstave iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i iz Srbije. Festival je bio takmičarskog karaktera. Nagrade su dodeljene u kategorijama najbolja predstava, režija, muška i ženska uloga i specijalna nagrada.

Solomun ponovo u BiH

U godini kada sa svojom DIY “porodicom” slavi 10 godina postojanja, izbacuje kompilaciju sa 24 odabrana remix-a, Mladen Solomun ponovo u Sarajevu

Solomun, DJ i umjetnik koji je u stanju da očara ljude iz svih životnih sfera, stiže u Sarajevo 29. jula, kada će nastupiti u Kamenom amfiteatru (Bjelašnica) u okviru novog Klabika iskustva: THE DINARIC ALPS ENCOUNTER.

Nakon nešto manje od godinu dana, vraća se čovjek koji je u kratkom vremenskom roku mnogima postao dio svakodnevnice i usmjerio pažnju na elektronsku muziku protkanu njemu svojstvenom emocijom i strašću.

“Klabika iskustvo za 2016. godinu je nastalo u skladu sa mogućnostima i prednostima grada u kojem živimo. Za ovu godinu KAMENI AMFITEATAR je odabran da bude epicentar nove verzije Solomunove zabave. U sklopu realizacije projekta ‘THE DINARIC ALPS ENCOUNTER’ namjeravamo da re-definišemo iskustvo 24H event-a. Javorov Do je sam po sebi čarobno mjesto i predstavlja jedinstvenu lokaciju za ovakav event na području Bosne i Hercegovine. Istinski vjerujemo da će svi posjetioci doći do svojih karata iako je broj ograničen u svrhu održavanja pružanja kvalitetnog i nezaboravnog iskustva, što je jedan od prvih Klabika postulata” izjavili su iz Klabike

Svojim nastupom i humanitarnim gestom zauzeo je posebno mjesto u srcima velikog broja ljudi, te probudio dobro poznati ali uspavani sarajevski rave adrenalin. Neki fanovi su ga u 2015. godini uspjeli poslušati čak tri puta i kažu da se nisu zasitili, te se pitaju kada i gdje će ponovo osjetiti tu emociju i energiju.

Iskustva sa prvog Solomunovog gostovanja u Sarajevu ne prestaju da blijede. Svakodnevno se prepričavaju i oživljavaju uspomene, smišljaju se nadimci, poveznice, šale, paralele i imaginarne teorije.

“Pet stotina ljudi koji su imali sreću biti u sarajevskom atrium-u će nositi vječitu uspomenu na tu noć”, izjavili su iz Klabike i dodali: “Event je odjeknuo i probio granice, te je nakon njegovog održavanja prošle godine Balkan mapiran kao Solomun-ovo dežurno partijalište. Iz BiH i regije zovu ga na gostovanje više nego ikada do sada.“

Njegova muzika se sluša na privatnim partijima, odjekuje sa prozora ili automobila na ulicama, čuje se u fast-food-u na željezničkoj stanici, krovovima zgrada ili benzinskim pumpama. On je svuda oko nas. Njegove pjesme već su podsvjesno poznate mnogima, a da nisu ni sigurni ko je autor.

Solomun je bitan i razlozi postoje. Njegov doprinos evoluciji elektronske muzike, a samim tim i uticaj na svjetsku elektronsku scenu je ogroman, inspiracija je velikom broju DJ-eva i producenata, a BiH scena može biti sretna što polako počinje doživljavati konekciju sa “novim starim državljaninom”.

Bookstan – Izdavačka kuća Buybook obilježava 20 godina uspješnog rada

Pokretanjem Festivala, Izdavačka kuća Buybook obilježava 20 godina uspješnog rada.
Festival, kao novi sadržaj Buybookove ponude, nastavak je adekvatnog pozicioniranja knjige, autorstva i ostalih izdavačkih segmenata bez kojih književna produkcija nije moguća.
Bookstan nam neće samo približiti recentnu međunarodnu književnu produkciju, njene autore i autorice, prevodioce, kritičare i urednike; kroz festivalski program nastavićemo njegovati angažovani pristup bosanskohercegovačkom autorstvu te smo pripremili niz novih naslova bh. autora i autorica koji će svoje premijerno predstavljanje imati u programu Bookstana.

Edukacija i promocija

Svako festivalsko izdanje pratiće i kuratorski angažman etabliranih i međunarodno priznatih pisaca.
Ove godine je to Aleksandar Hemon zahvaljujući kom u Sarajevo, u saradnji sa Buybookom, stižu neki od najznačajnijih američkih autora, agenata, kritičara i urednika. Ovogodišnji festival se odvija pod motom ”No East, No West” kog je osmislio upravo Hemon. Svjesni da su kritičari i kritičarke ne samo ključni posrednici između čitalačke publike i književnog djela već najvažniji za njegovu valorizaciju, ponosni smo što već u prvom festivalskom izdanju imamo edukacijski segment-književne radionice za made kritičare na kojim će predavači biti značajni regionalni i svjetski književni kritičari i urednici.

Radionice počinju dva dana prije zvaničnog početka Bookstana, otvara ih Edin Pobrić, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a nakon njega polaznici/e imaće priliku slušati predavanja književnih kritičara Nenada Rizvanovića i Teofila Pančića, urednika i autora Johna Freemena, spisateljice i aktivistice Mone Eltahawi te festivalskog kuratora i pisca, Aleksandra Hemona.

BiH i regija

Asmir Kujović, Naida Mujkić, Marko Tomaš, Nihad Hasanović, Damir Ovčina, Nenad Đurić, Marko Vešović, Mustafa Zvizdić i Nerzuk Ćurak Buybookovi su autori/ce čije nove knjige predstavljamo na Bookstani.
Domaći gost/izdavač biće Dobra knjiga i predstavljanje autora/ca: Adisa Bašić, Lejla Kalamujić, Mile Stojića i Hadžema Hajdarevića.
Crnogorsku književnu reprezentaciju koja učestvuje u programu Bookstana čine: Andrej Nikolaidis, Ognjen Spahić, Milorad Popović i Edhem Mandić.

Ugostićemo i izdavačku kuću Booka iz Beograda i Frakturu iz Zagreba.

U regionalnom programu učestvovaće i Miljenka Buljević iz zagrebačke Bookse te Susan Curtis Kojakovic, osnivačica i direktorica izdavačke kuće Istros Books.

Svake godine Bookstan će imati zemlju u fokusu, ove godine je to Turska sa autoricom Ece Temelkuran i autorom Mariom Leviem, koje će predstaviti direktorica agencije Kalem Nermin Mollaoglu.

No East, no West

U centralnom festivalskom programu učestvuju:

Rawi Hage je rođen u Bejrutu, gdje je proživio deved godina građanskog rata. On je pisac i vizualni umjetnik. Njegov prvi roman, “De Niro's Game” (“De Nirova igra”) dobio je književnu nagradu na Međunarodnom književnom festivalu u Dublinu, te je prevedena na trideset jezika. Takođe je osvojio nagradu McAuslan za prvu knjigu, te nagradu Paragraphe Hugh MacLennan za prozu. Bio je finalista za nagradu Scotiabank Giller, književnu nagradu Generalnog guvernera Kanade, nagradu Društva pisaca Kanade, kao i Nagradu pisaca Commonwealtha. Nakon Buybookovog izdanja njegovog romana Žohar, na Bookstanu će biti predstavljeno izdanje njegovog romana De Nirova igra.

Kamila Shamsie, spisateljica Rođena u Pakistanu, studirala je i predavala u SAD-u. Danas živi u
Velikoj Britaniji. Uz književno stvaralaštvo piše i za Guardian, često nastupa na BBC-u i dobitnica je brojnih priznanja za svoj literarni rad. Bookstan će predstaiti njen roman ”Bog u svakom kamenu”.

Mona Eltahawy je egipatska spisateljica, aktivistkinja, feministkinja i borkinja protiv seksualnog nasilja, koja trenutno živi i radi u New Yorku. Autorica je knjige ”Hidžabi i himeni” čije će Buybookvo izdanje biti promovisano na Festivalu. Newsweek ju je 2012. svrstao među 150 neustrašivih žena.

Rabih Alameddine je rođen u Jordanu, a odrastao je u Kuvajtu i Libanu. Obrazovao se u Engleskoj i Americi, ima diplomu inžinjera univerziteta UCLA. Nakon studija preselio se u Kuvajt, odatle prešao u Liban i na kraju se nastanio u Los Angelesu gdje i danas živi. Šira čitalačka publika najčešće ga prepoznaje po romanu ”Ja božanstvena” kog je u b/h/s prevodu objavila Izdavačka kuća Buybook, uz “Hakawati”, “Koolaidis” i “Žena bez koje se može”. Dobitnik je najviših američkih književnih priznanja, uz National Book Critics Award finalist, i mnoge druge.

John Freeman je jedan od vodećih američkih književnih kritičara, donedavno urednik časopisa Granta i sada vlatitog časopisa Freeman's. Freeman je recentni predsjednik National Book Critics Circle Award u SAD-u, a redovno piše za New York Times Book Review, Los Angeles Times, Guardian, i Wall Street Journal.

Amila Buturović je orijentalistica i anglistica iz Sarajeva. Magistrirala je i doktorirala na kanadskom univerzitetu McGill, a sada predaje na York University u Torontu. Bavi se predmetima koji obuhvataju teritoriju arapskog i osmanskog historijskog područja, uključujući i Balkan.

Gosti-domaćini

Kroz sve festivalske sadržaje vodiće vas Bookstanovi moderatori/ce: Ahmed Burić, Ferida Duraković, John Freeman, Edin Pobrić, Nedžad Ibrahimović, Amra Mutapčić Čengić, Amila Buturović, Adisa Bašić, Nermin Mollaoglu, Enver Kazaz i Goran Samardžić.

Tokom festivala biće postavljene i dvije izložbe, Buybookove naslovnice, dizajnerice Aleksandre Nine Knežević i izložba stripa nastalog prema priči Karima Zaimovića ”Tajna džema od malina”, autora Aleksandra Saše Brezara, Enisa Čišića i Borisa Stapića “Tajna stripa od malina Karima Zaimovića”.

Realizaciju prvog Bookstana podržali su: Kanton Sarajevo – Ministarstvo kulture i sporta, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Fondacija za izdavaštvo Sarajevo, Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, Goethe-Institut, Yunus Emre Enstitüsü – Turski kulturni centar Sarajevo, Ambasada Republike Turske, Ambasada Kanade, Igepa i Dobra knjiga Sarajevo, a podršku prgramu daju i Akademija likovnih umjetnosti, Filozofski fakultet Univerzteta u Sarajevu te Gazi Husrev-begova medresa.

Bookstan se održava na prostoru Radićeve ulice, knjižare Buybook i Akademije likovnih umjetnosti o 25. do 28. jula.

Festival ulične umjetnosti FUU 2016. Sarajevo, Radićeva ulica, od 22. do 24. jula.

Želeći doprinjeti kreiranju drugačijeg ritma grada i iskoraku iz uobičajenih načina promišljanja prostora, osmislili/e smo Festival ulične umjetnosti (FUU) koji je u prethodnoj godini pod oznakom nulti trebao poslužiti kao eksperiment.
Zadovoljni rezultatima, u prvom redu odzivom umjetnika i umjetnica, sadržajima koje su ponudili/e i reakcijama na njih, u 2016. godini, u terminu od 22. do 24. jula, organizujemo prvi Festival ulične umjetnosti, FUU 2016.
Nakon prošlogodišnjeg pozicioniranja Mjedenice kao ulice od posebnog značaja u programu nultog festivala, ove godine smo odlučili vratiti se zagovaranju Radićeve ulice kao umjetničke četvrti. Tokom trajanja festivala, od popodnevnih do kasnih večernjih sati ulica će za saobraćaj biti zatvorena, a diskusija kojom će moderirati arhitekta Amir Vuk Zec, biće jedan ud ključnih sadržaja festivala. Uz diskusiju biće i predstavljeno idejno rješenje Radićeve kao umjetničke četvrti, djelo Amira Vuka Zeca.
Skoro 15 godina star je prijedlog koji je ovaj istaknuti sarajevski arhitekta predočio nadležnim, a zahvaljujući kojem bi se zatvaranjem Radićeve i spajanjem sa Obalom i Akademijom sad zahvaljujući izgrađenom mostu Festina Lente, razvio potpuno drugačiji oblik funkcionisanja središta grada; uz postojeće knjižare, kafe-galerije, biblioteku… Radićeva ulica bi nekim novim sadržajima bitno poboljšala ukupnu kulturnu ponudu.

Brojni muzički, likovni, performativni i glumački sadržaji na otvorenom naći će se i u ovogodišnjoj festivalskoj ponudi.
Naša maskota Everyman, rad kiparice Lejle Ćehajić, postao je i zaštitni zrak neobične umjetničke trupe, koja će kroz nesvakidašnji defile gradom pozvati sve naše sugrađane i sugrađanke te sarajevske goste, da se pridruže Festivalu.
FUU s ponosom najavljuje i izradu murala autora Borisa Stapića posvećenog Karimu Zaimoviću.

I ove godine smo ostavili prostor, tj, otvoreni zid, za sve one koji nisu profesionalni/e crtači, da se uz profesionalce okušaju u umjetnosti grafita i murala.

Od profesionalnih teatarskih trupa čiji je program prilagođen uličnoj izvedbi izdvajamo Branka Potočana i njegovu trupu Fourclore iz Slovenije te Ples s vatrom Slavka Trivkoviča i Roka Horvata.

Uz brojne izvedbe djela iz klasičnog repertoara u različitim terminima tokom Festivala, FUU s ponosom najavljuje koncert banda The Bambi Molesters u Radićevoj ulici u nedjelju, 24. jula u 21.00.

U namjeri da omogućimo što više prostora za predstavljanje različitih vidova kreativnog izražavanja, FUU će u svojoj ponudi, tokom trajanja festivala, imati i Art Market.

Mladi i politika: U svjetlu predstojećih lokalnih izbora

Svakodnevno smo izloženi negativnim vijestima u medijima koje oslikavaju posljedice neodgovornog političkog djelovanja i nedostatka zajedničke akcije i solidarnosti, te su fokusirane na etno-nacionalnu retoriku, korupciju, nezaposlenost, i sl. Informacije o velikom broju inicijativa i dobrih praksi koje se bore protiv negativnih društvenih pojava i problema, te veliki broj ljudi, posebice stručnjaka i aktivista koji svakodnevno rade za dobrobit svojih zajednica i doprinose razvoju ostaju nevidljivi bh. javnosti zbog fokusa tradicionalnih medija na političku retoriku i senzacije.

U cilju društvenih promjena kroz dijeljenje progresivnih ideja i prakse kao i nosioca pozitivnih promjena, posebno mladih, US alumni asocijacije u BiH u saradnji sa Udruženjem za kulturnu i medijsku dekontaminaciju (UKMD) i eFM radiom, uz podršku Ambasade SAD-a u BiH, pripremila je video prilog i radio emisiju sa nekoliko stručnjaka na temu političkog djelovanja mladih, te ponudila odgovore na sljedeća pitanja:

• Politika u BiH je godinama talac etno-nacionalnih interesa i organiziranog kriminala. Nezadovoljstvo ovakvim načinom rada javnih institucija i političkih stranaka građani su iskazali na protestima i plenumima prije dvije godine. Da li možemo očekivati bilo kakve promjene na predstojećim lokalnim izborima?

• Da li će mladi ponuditi nešto novo?

• Da li mogu mladi iznijeti promjene? Kako?

Ovaj program provodi se u okviru projekta «20 godina mira u BiH: Revizija prošlosti, vizualizacija budućnosti».

Podcast radio emisije: https://efm.ba/efm-podcast/20-godina-mira-u-bih-revizija-proslosti-vizualizacija-buducnosti/

Reforma visoko-školskog sistema u funkciji razvoja tržišta rada u BiH

U cilju društvenih promjena kroz dijeljenje progresivnih ideja i prakse kao i nosioca pozitivnih promjena, posebno mladih, US alumni asocijacije u BiH u saradnji sa Udruženjem za kulturnu i medijsku dekontaminaciju (UKMD) i eFM radiom, uz podršku Ambasade SAD-a u BiH, pripremila je video prilog i radio emisiju sa nekoliko stručnjaka na temu reforme visokog obrazovanja kako bi javnosti ponudila sažet pregled neophodnih reformi i dobrih rješenja u ovom sektoru, te ponudila odgovore na sljedeća pitanja:

• Da li trenutnu nezaposlenost u BiH možemo povezati sa činjenicom da visoko-obrazovni sistem u BiH nije prošao kroz neophodne reforme?

• Koje vještine traže danas poslodavci?

• Da li se obrazovni planovi usklađeni sa potrebama tržišta rada?

• Ko treba biti nosilac ovih reformi? Koja je uloga studenata i profesora u ovoj reformi? Kako da pokrenu svoje institucije na reforme?

• Koja su to ključni aspekti reforme koji su hitno neophodni (uvođenje novih tehnologija u nastavu, provođenje kojih institucionalnih reformi, razvoj nauke i primijenjenog istraživanja, primjena standarda kvaliteta i evaluacija u radu obrazovnih ustanova, prekvalifikacije i dokvalifikacije)?

Ovaj program provodi se u okviru projekta «20 godina mira u BiH: Revizija prošlosti, vizualizacija budućnosti».

Podcast radio emisije:

20 godina mira u BiH: Revizija prošlosti, vizualizacija budućnosti

Anur Hadžiomerspahić – izložba nagrađenih radova

U povodu dvadeset godina kreativnog rada Anura Hadžiomerspahića, Galerija Collegium artisticum organizira i predstavlja izložbu “Anur Hadžiomerspahić: Izložba nagrađenih radova”, koja će biti otvorena u četvrtak, 14. jula 2016. godine u 19:00 sati.

Izložba radova iz oblasti grafičkog dizajna i advertisinga kojima su dodjeljena najviša internacionalna i bh priznanja, uvrštena je u program XXI Festivala Baščaršijske noći.

Generalni koncept ove izložbe usmjeren je ka javnom predstavljanju činjenice da je umjetnik i dizajner iz Sarajeva i BiH, Anur Hadžiomerspahić, zaslužio i osvojio najviša internacionalna priznanja za radove iz oblasti grafičkog dizajna i advertisinga koji, postavljeni na ovoj izložbi, veoma jasno ilustruju njegov dvodecenijski kreativni put.

Od svih značajnih nagrada i priznanja koja su Anuru Hadžiomerspahiću dodjeljena za njegove ostvarene umjetničke projekte koji će na ovoj izložbi biti predstavljeni, dva imaju poseban i uistinu najveći internacionalni ugled: priznanje pobjednika najznačajnijeg internacionalnog festivala advertisinga i grafičkog dizajna, “Epica Award” u Parizu, za reklamnu kampanju Iscraemeco “Računaj na mene”, i uvrštavanje serije apel plakata umjetničkog projekta “Human Condition” u Centralnu izložbu Venecijanskog bijenala, pod nazivom “Plateau of Humankind”, čiji je kreator i selektor bio jedan od najpoznatijih kritičara umjetnosti savremenog doba Harald Szeemann.

U zvaničnim informativnim materijalima i promotivnim publikacijama XXI Festivala Baščaršijske noći objavljen je sljedeći tekst o izložbi:

“Na izložbi će biti predstavljeni nagrađeni radovi Anura Hadžiomerspahića u polju grafičkog dizajna i advertisinga. Dobitnik je mnogih internacionalnih i nacionalnih priznanja kao sto su Epica Awards / Pariz – Epica Award winner; Advertainment – inc / Triennale Milano – Grand Prix za art direction; Portorož Advertising Festival of the New Europe – Goldendrumstick i Goldenlight; No Limit Sarajevo Advertising Festival – Agencija godine; Collegium Artisticum Sarajevo – Grand Prix … Posjetioci će imati priliku vidjeti preko stotinu radova nagrađenih na različitim festivalima i izložbama koje je ovaj bh autor osvojio u zemlji i u svijetu.”

Nihad Kreševljaković novi direktor festivala MESS

”Kao novom direktoru, moj imperativ jeste očuvanje kontinuiteta Festivala, te očuvanje do sada izgrađenih rezultata, a što bih smatrao važnim osobnim uspjehom. U tom pogledu podjednaku pažnju posvetio bih objema komponentama J.U. MESS, odnosno festivalu i novim produkcijama u okviru Scene MESS, postojećim programima i aktivnostima (kao što je Modul memorije), te afirmiranju novih programskih sadržaja i vrijednosti”, istakao je Kreševljaković u smjernicama četverogodišnjeg plana i programa J.U. MESS za period 2016-2020 na osnovu kojeg je izabran za direktora, a koji će biti objavljen na zvaničnoj web te Facebook stranici ove institucije.

Na osnovu javnog konkursa, Vlada Kantona Sarajevo je umjesto v.d. direktorice Lejle Hasanbegović na funkciju direktora J.U. MES Međunarodni teatarski festival – Scena MESS imenovala Nihada Kreševljakovića. On će na ovoj poziciji naslijediti višegodišnjeg direktora MESS-a Dinu Mustafića, koji će ostati dijelom tima – kao rukovoditelj Scene MESS, odnosno teatarske produkcije MESS-a.

Svoju profesionalnu karijeru započeo je kao suradnik Festivala MESS još 1994. dodine. Prvo kao program menadžer, a petnaest godina je obavljao funkciju izvršnog producenta Festivala. Učestvovao je 1995. godine i u kreiranju programa Modul memorije Festivala MESS, čiji je umjetnički rukovoditelj od 2002.

Od 2011. do kraja 2015. godine uspješno je rukovodio Sarajevskim ratnim teatrom koji se u tom periodu afirmira kao jedna od vodećih bh. teatarskih kuća. Kao teatarski producent potpisuje se na predstave: “Strah i bijeda Trećeg rajha – 99%”, reditelja Nermina Hamzagića, “Bio je lijep i sunčan dan”, rediteljice Tanje Miletić Oručević, “Happy End”, reditelja Pjera Žalice, “Tajna džema od malina” i “Koncert sa orahom, čekićem i bašlijom” rediteljice Selme Spahić, “Životinjska farma”, reditelja Dine Mustafića, “Brašno u venama”, reditelja Borisa Liješevića i brojne druge. Pokretač je zasebnog programa “Teatarski opservatorij Sarajevskog ratnog teatra” čiji je cilj bio afirmiranje mladih reditelja/ica i glumaca/ica.

Nihad Kreševljaković rođen je u Sarajevu 1973. godine gdje je završio Filozofski fakultet, odsjek historija. Bavi se pisanjem, te je urednik i autor više publikacija. Bavi se i dokumentarnim filmom, te je koautor filma “Greta”, u režiji Harisa Pašovića, “Noć je. Mi svijetlimo” rediteljice Jasmile Žbanić, a samostalno realizira TV dokumentarce “Gazi Husrevbeg” i “Od Auschwitza do Sarajeva”. Poslije rata zajedno sa bratom Seadom i Nedimom Alikadićem realizira kultni film o opsadi grada “Sjećaš li se Sarajeva” (2002), te dokumentarce “U potrazi za zemljom slobode – Un musulmano in San Marino” (2004) i “Od Skloništa do Sarajevskog ratnog teara” (2012). Njegov rad također obuhvaća i angažman na zaštiti i promociji kulturnog i prirodnog nasljeđa BiH, a od 2009. godine obavlja i počasnu dužnost atašea za kulturu Ambasade Republike San Marina u BiH.

“Ja ću raditi šta ja hoću” – Izložba i performans umjetnice Alme Gačanin u Zvonu

”Ovu poruku vam je uručila poznata bh. umjetnica, koja nema stolicu na poslu. Radno vrijeme: stojim. Ja ću sjediti ako ja hoću. Ja ću raditi šta ja hoću.”

”Ovu poruku vam je uručila poznata bh. umjetnica, jer vjeruje u slobodu. Radno vrijeme: neprocjenjivo.”

Ovo su samo dvije od šezdeset poruka koje je umjetnica Alma Gačanin ispisala tokom tredesetodnevnog performansa, jer raditi posao koji želiš i biti za njega adekvatno plaćen/a u bh. stvarnosti počinje graničiti sa nemogućim. Raditi bilo šta, samo da se radi, dio je naših kolektivnih uvjerenja. Prenijeli smo to i na mlade i rekli im kako nemaju prava na vlastite izbore ukoliko su njihove porodice daleko od centara moći.
Slična ili još složenija situacija je sa umjetnicama i umjetnicima mlađe generacije. Namijenili smo im da strpljivo čekaju ”na svoj red”, komadić galerijskog i medijskog prostora, na parče slave koja se u našim okolnostima kao takva i ne percipira, a najvjerovatnije neće ni doći.
Zato svaki iskorak od ovog dominantnog obrasca itekako raduje i zato s razlogom možemo reći da je Alma Gačanin jedna od onih koji/e drugačije promišljaju vlastitu poziciju na ukupnoj društvenoj a svakako i umjetničkoj sceni.
Šira javnost ju je upoznala kao ovogodišnju finalisticu nagrade Zvono, a potom su je građani i građanke Sarajeva i Facebook zajednica imali priliku pratiti tokom realizacije tridesetodnevnog performansa pod nazivom ”Ja ću raditi šta ja hoću.”
Naime, Alma je bila angažovana na jednom od onih poslova kod kojih se ne postavlja pitanje o uslovima rada.
Trebala je raditi cijeli mjesec bez slobodnog dana, te je odlučila da se uz dogovoreni posao nastavi baviti svojim umjetničkim radom i da bude za njega plaćena.
Ispisivala je po dvije poruke dnevno, kasnije im dodavala ilustracije, a svaku od njih dijelila slučajnim prolaznicima.
U svojim porukama bavila se cijenom rada, platom, satnicom… u namjeri da se promoviše sloboda izražavanja te potakne hrabrost prilikom zauzimanja za sebe.
Uraditi nešto što želimo i biti plaćeni za to čak i u okviru nekog sasvim drugog posla koji nas ne ispunjava osnovna je ideja performansa Alme Gačanin.
”Borba i suočavanje sa egzistencijalnim ukrštenicama se mora započeti, te iz takvog nužnog revolta i umjetnički rad se mora napraviti, jer je to jedini način da se uradi ono što ja hoću, a možda i ono što vi hoćete”, poručuje umjetnica.

Od 12.7 do 22.7.2016.
Obala Maka Dizdara 10

Mural Rikarda Druškića: Prazan zid kao platno, naselje kao galerija

Stanari stambene zgrade u sarajevkom naselju Šip željeli su uljepšati betonski zid u dvorištu. Prazan zid kao platno prepustili su umjetniku Rikardu Druškiću, a njihova akcija inspirisala je i nastanak samog rada.

Profesorica Adila Salibašić, stanarima stambene zgrade u naselju Šip predložila je da zajedničkim snagama uljepšaju svoje dvorište, pa i naselje u kojem žive. Gospođa Salibašić kaže da je ideja za oslikavanjem javne površine došla iz iskonske potrebe čovjeka za lijepim, za umjetnošću. “Književnost, teatar, slikarstvo, ples su podjednako potrebni čovjeku kao i uređen dom ali i bašta, svojevrsni bijeg u ljepotu, u nešto smisleno,” kaže gđa. Salibašić i dodaje: “Kao tipično sarajevsko haustorče ja za druge bašte osim javnog parka i prostora oko zgrade ne znam. Zato je redovno i uređujem kao da je moja.”

Zahvaljujući inicijativi stanara ove zgrade i umjetniku Rikardu Druškiću danas je jedna monotona I tmurna masa betona dobila potpuni smisao u ljepoti ulične umjetnosti. Uz samo malo inicijative i volje stanara, nastane prava mala bajka.

“Gledam stanovnike naselja kako oduševljeni promatraju, neke strance kako tumače poteze umjetnika i priču koja proizilazi iz murala, neki čak i djecu dovode… I ne mogu a da se ne zapitam zašto očekujemo da neko drugi sredi i uredi ono što je nama bitno?” zaključuje gđa. Salibašić.

Rikardo Druškić je ilustrator i slikar iz Sarajeva koji je intrigantnom jednostavnošću svojih radova privukao mnoge obožavatelje diljem svijeta. Rikardov opus, koji broji preko 300 radova, bazira se na kombinaciji tradicionalne i digitalne tehnike slikanja, a dio radova čine i murali, te ulja na platnu.

Rikardo Druškić održao je samostalne izložbe u Sarajevu i Mostaru, a diljem svijeta izlagao je u sklopu grupnih izložbi u New Yorku, Miamiu, Los Angelesu i Taiwanu. Danas se čak dvadeset Rikardovih radova nalazi u Los Angelesu u Centru za digitalnu umjetnost – Los Angeles Center for Digital Arts (LACDA).

Dobitnik je brojnih međunarodnih priznanja, od kojih je posljednje osvojeno prvo mjesto u kategoriji apstraktne umjetnosti na međunarodnom takmičenju vizualne umjetnosti Art-Competition.net za rad “Početak”. Početkom 2015., Druškićev rad “Madness Continues” osvaja drugo mjesto na takmičenju “Imaginacija” u organizaciji američkog časopisa za nauku i umjetnost Mind Magazine. Prethodno su njegovi radovi “Madness Continuous” i “Depth” odabrani su od strane globalne platforme za promociju savremene umjetnosti see.mee koja ova dva rada prikazuje na ekranima čuvenog Times Square-a u New Yorku.

Veliko zanimanje za slikanje murala i uličnu umjetnost osiguralo mu je i učešće na prvom Festivalu Ulične Umjetnosti (FUU) u Sarajevu, unutar kojeg svoje stvaralaštvo prenosi u javni prostor kroz streetart. Druškićevi murali krase ulice Sarajeva i Mostara, a veliki broj murala, slika i tapeta krasi i zidove mnogih ureda i domova. Druškić je i autor ilustracija za zbirku poezije pod nazivom “Tjeskoba” autora Zdravka Ostojića.