CIN: Uložili milione, dobili zagađenu vodu

Na sarajevskoj deponiji je zbog nemara i nedostatka saradnje nadležnih službi prestala raditioprema vrijedna milione maraka. Stepen zagađenosti vode je visok, a lokalno stanovništvo je zabrinuto zbog utjecaja na zdravlje.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Na rubu sarajevskog naselja Smiljevići živi porodica Kasapović.Pored njihovog doma neuređenim koritomprotiče Lepenički potok koji njima i desetini komšijskih kuća donosi vodu sa sarajevske deponije smeća.

Njihova trinaestogodišnja djevojčica od prije tri godine ima teško oboljenje koštane srži. Ona bi zbog toga trebala imati posebne uslove života i ne bi trebala živjeti kraj deponije.

Na deponiji ne radi prečistač voda, koji je bio u funkciji samo tri mjeseca tokom 2011. godine, pa potok mještanima donosi toksičnu vodu.Samo mali dio otpada se reciklira, a sonde za otplinjavanje, koje su skupljale plinove na deponiji, su uništene prije pet godina.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su otkrili da je u uređenje deponije za dvije decenije uloženoviše od 32 miliona maraka, ali je kontrola potencijalno toksičnih materija i dalje minimalna.Dio opreme je uništen ili propada jer se ne koristina pravi način.Nadležniprebacuju krivicu jedni na druge i kažu da treba još mnogo novca za poboljšanje stanja na deponiji.

U međuvremenu, najmanje petero djece iz kuća u blizini deponije je oboljelood karcinoma, alergija i drugih bolesti. Dvije djevojčice, učenice osnovne škole, su preminule.

Bolesni đaci

Sarajevska deponija „Smiljevići“ je do 1997. godine bila obično odlagalište smeća. Tada je počelo uređenje i do 2011. godine ugrađeni su otplinjivači, novi sistem za regulaciju procjednih voda, kupljeni su buldožeri i druganeophodna opremada „Smiljevići“ postanu moderna deponija.

Tada prestaju ulaganja, a počinju problemi.Kantonalno ministarstvo prostornog uređenja, gradnje i zaštite okoliša i Agencija za vodno područje rijeke Save su 2005. godine kupili sistem procjednih voda za 1,9 miliona maraka, a Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo (KS)je nadgledao izgradnju sistema.

U Kantonalnom javnom komunalnom preduzeću (KJKP)„Rad“, koje upravlja deponijom, kažu da je sistem neupotrebljiv, ali da nisu učestvovali ni u nabavci ni u izradi projektne dokumentacije. Direktor „Rada“Selim Babić kaže da nikadanije potpisao danjegovo preduzeće preuzima postrojenje„zato što ne daje rezultate prečišćavanja onakve kakvisu traženi projektnim zadatkom“.

Sistem je pušten u rad 2011. godine. Trimjeseca kasnije se pokvario. „Pa zato što nisu mogle ove membrane da vrše to prečišćavanje.Došlo do zagušenja“, kaže Babić, odbijajući da je „Rad“ odgovoran za kvar.

Građevinski inžinjer iz Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo Fuad Babić, koji je rukovodio projektom,kaže za CIN da je problem bio u različitim vrstama otpada koji je odlagan na deponiju:

„Nažalost, kako se od kliničkog otpada, od animalnog otpada, od svega što se može bacati na Kantonu, baca gore, neuspjeh je bio neminovan.“

Prošle godine je ovaj sistem očišćen od mulja, a na deponiji „Smiljevići“ bi ovog ljeta trebao biti testiran novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

U međuvremenu, vode sa deponije se bez prečišćavanja slijevaju u Lepenički potok koji teče pored desetina kuća prije ušća u rijeku Bosnu.U jednoj od njih žive Kasapovići i njihova trinaestogodišnja djevojčica. Ona je prije tri godine oboljela od aplastične anemije, teške bolesti koštane srži. DoktoricaKliničkog centra Univerziteta u Sarajevu je u njenom nalazu napisala da bi se sa nadležnim organima trebala razmotriti mogućnost sanacije ili izmještanja deponije.

Djevojčicinotac Selmir je sa tim mišljenjem otišao kod direktora „Rada“ Selima Babića.

„Primila me njegova tajnica i tu su mi se nasmijali i rekli su zašto sam napravio kuću u blizini deponije“, prisjeća se Kasapović, dodavši,„prvo tad ja nisam znao da je to deponija. Druga stvar, takva sudbina bila“.

Većina kuća je napravljena bez dozvolei nadležni često podsjećaju na to kada se mještani požale na deponiju. Mještani su krajem 2016. godine protestvovali, zahtijevajući poboljšanje uslova na deponiji.

„Imali su nešto sluha, nešto su uradili gore na ovom smetljištu, ali nije dovoljno. Ostali su tragovi. Kod djece najviše, kod mlađih, a naročito kod starijih, da ne govorim“, priča mještanin Ahmo Ahmetspahić.

U baštama ovog kraja skoro ništa ne uspijeva, a mještani misleda je to zbog Lepeničkog potoka.

„Još popodne kad oni puste odozgo, petkom naročito, kad puste vodu nekakvu crnu, pa to je haos! To smrdi, to zaudara“, kaže Ahmetspahić.

Tik uz deponiju živi Dževad Muharemović. Kaže da su mu prošle godine rodile crne jabuke i trešnje iod tada više ništa ne uzgaja na 12 duluma zemlje. Kaže da je teško izdržati mirise sa deponije.

„Otpadaju trepavice i dlačice iz nosa. Bježim u kuću, sakrivam se, zatvaram vrata i prozore jer je nemoguće disati taj zrak“, opisuje Muharemović život u blizini deponije.

Deponiju okružuju naselja Buča Potok, Smiljevići, Zabrđe i Briješće.U mnogim domovimaovih naselja ima bolesnih. Ovi ljudi najčešće obolijevaju od karcinoma, bolesti disajnih puteva i krvi. Većina njih misli da je uzrok zagađenje sa deponije, ali svoje slutnje ne mogu dokazati jer su za to potrebna kompleksna istraživanja koja još niko nije uradio.

Tokom prethodnih godina oboljelo je najmanje petero djece. Dvije djevojčice su preminule.

Bolesna djeca su učenici osnovnih škola „Sokolje“ i „Behaudin Selmanović“ u Briješću. U prvom polugodištu ove školske godine u OŠ „Sokolje“ koja broji 749 đaka bilo je 14.658 izostanaka zbog bolesti.

Direktor Bećir Hasanović kaže da je to veliki broj izostanaka i da u ovoj školi mnogo djece ima problema sa disajnimorganima.

Zdravstvene ustanove ne vode statistiku o ovim oboljenjima po naseljima pa nema ni zvaničnog stava institucijao zdravstvenom stanju stanovništva oko sarajevske deponije.

Životinjski otpad

Na „Smiljeviće“ svaki dan stigne oko 550 tona smeća koje bi trebalo, isključivo,biti kućni otpad, ali na ovoj deponiji ima svega.

Otpad bi trebao biti recikliran u reciklažnom dvorištu i sortirnici prije nego što stigne do mjestagdje se odlaže. U dvorište je uloženo 600.000 maraka i trebalo bi uskoro biti otvoreno dok se u sortirnici, vrijednoj800 hiljada maraka, odvajaju dijelovi otpada koji mogu opet biti upotrijebljeni. Međutim, postrojenje ne radi punim kapacitetom jer je za to potrebno na deponiju dovoziti već razvrstan otpad.

Stručnjaci kažu da je reciklaža najefikasnija ako je rade građani pri bacanju smeća. Međutim,„Rad“nema novca za dovoljan broj kontejnera.

Dok su novinari razgovarali sa upravnikom Abidom Mulaomerovićem, na deponiju jestigao kamion životinjskog otpada iz mesne industrije. Iako se takav otpad ne bi trebao odlagati ovdje, Mulaomerović kaže da imaju naredbu veterinarske inspekcije da ga ipak prihvate:

„Jer, gdje će ga? Kuda s njim? (…) Možda je bolje ovdje nego u korito rijeke“, Kaže Mulaomerović i objašnjava da je ovo veliki problem deponije za kojinema rješenja.

Ovakav otpad trune i otpušta plinove. Zbog toga je 2001. godine napravljen sistem sondi koje su ih skupljale i od njih pravile struju koju su koristili građani Sarajeva.Ovaj sistem je uništen prije pet godina prilikom iskopavanjau potrazi za tijelima ubijenih u ratu kojejerađeno po nalogu Tužilaštva BiH. Inžinjer Babić kaže da su bez konsultacija sa Zavodom za izgradnju KS počeli da rade. Zbog toga je Zavod tražio nadoknadu štete koja još nije plaćena.

„Mi smo tražili u startu 650 hiljada.Međutim, kad smo utvrdili stepen oštećenja plinskih instalacija,to je preko miliona“, kaže Fuad Babić.

U Tužilaštvu BiH nisu htjeli o ovoj temi razgovaratisa novinarima CIN-a. Umjesto toga su poslali kratak odgovor u kojem sunapisali da će snositi troškove popravke kako bi se sve dovelo „u stanje u kome se nalazilo prije ekshumacije“. Nisu rekli kada će se to desiti i zašto se godinama čeka.

Svi sagovornici CIN-a kažu da je za redovno održavanje deponije potrebno mnogo novca koji se dobija tek kada se usaglase sve nadležne kantonalne institucije.Direktor „Rada“ Babić objašnjava da oni u tom procesu mogu samo čekati, jer zavise od drugih:

„(…) mora se uložiti da biste imali rezultat ovdje. A kod nas se ulaže minorno, a traži se da bude ko u Evropi“.

On kaže da je od ministarstvatražio novac za deponiju, ali je Vlada KS imala druge prioritete. Bivši kantonalni ministar okoliša Zlatko Petrović objasnio je novinarima CIN-a da se posljednjih godina novac ne ulaže kao ranije, jer su budžetska sredstva preorijentisana zapotrebe drugih ministarstava.

Stručnjaci kažu da je za osnovno održavanje sarajevske deponije potrebno oko dva miliona maraka godišnje. Bivši premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković kaže za CIN da bi se taj novac mogao obezbijediti: „Znam da je budžet Kantona takav da se čak i rebalansom Vlade može za tili čas naći nekoliko miliona koji su vjerovatno potrebni“.

U njegovom mandatu u posljednje dvije godine Vlada je za deponijudala više od dva miliona maraka.

Vode iz deponije „Smiljevići“ suznačajan zagađivač sliva Save.Svaki mjesec se radi kontrola kvalitetavode i vazduha te ispitivanje buke u Smiljevićima. Rezultati za vodu godinama imaju „crvenu“ oznaku, odnosno pokazuju visoko zagađenje. Zbog zagađenja KJKP„Rad“Agenciji za vodno područje Save svake godine plati u prosjeku između 20 i 30 hiljada maraka penala. „Rad“je za 15 godina po ovom osnovu platio više od 407 hiljada KM.

Mještane najviše brine to što ih sve više obolijeva pa kažu da će nastaviti tražiti od nadležnih sređivanje deponije.„Dešavaju se misteriozne smrti pojedinih ljudi koje niko ne može ustanoviti čime su izazvane.No, međutim, niko nema ni prava ni osnova da kaže da je to prouzrokovano samom deponijom,ali je činjenica da se dešavaju i obolijevanja i smrtni slučajevi“, kaže mještanin Dževad Muharemović.

SHL Event “Stvarajmo zajedno”

Osnaživanje mladih i ostvarivanje njihovog potencijala za preuzimanje vodeće uloge u društvu oduvijek je bilo u fokusu rada Fondacije Schüler Helfen Leben (SHL). U našem radu mladi su nam bili partneri, te smo kroz edukacijske programe, savjetovanje, mentorstvo i podržavanje omladinskih projekata  zajedno pokretali promjene u društvu.  Jedna od naših najvažnijih aktivnosti je konferencija „SHL Event – Stvarajmo zajedno“, na kojoj sudjeluje 100 mladih koji su bili aktivni u progamima Fondacije Schüler Helfen Leben u proteklom periodu.

Trodnevni događaj pod nazivom SHL Event „Stvarajmo zajedno“ će biti organizovan od 18. do 20. juna u Trebinju. Svečano otvorenje SHL Eventa zakazano je za 18. juni u 15:00h u Domu mladih u Trebinju.

Na konferenciji pod nazivom „SHL Event – Stvarajmo zajedno“ stotinu mladih iz cijele Bosne i Hercegovine razmijeniti će iskustva i prakse iz omladinskog angažmana, izabrati najbolji omladinski projekat koji je Fondacija SHL podržala u protekloj godini, izabrati novog SHL Ambasadora aktivizma i učestvovati u velikoj volonterskoj akciji.

Navedena volonterska akcija je glavni dio naše konferencije jer za cilj ima da se mladi okupljeni na konferenciji bolje upoznaju sa gradom u kojem se konferencija održava, te na kreativan i mladalački način doprinesu razvoju tog grada. Za volontersku akciju u Trebinju izabrali smo uređenje školskog dvorišta u okviru srednjih škola u Trebinju. Dvorište su nekada zajednički koristili učenici svih škola, no ono je već godinama zapušteno. Vraćanjem školskog dvorišta u upotrebljivo stanje učesnici SHL Eventa šalju poruku o važnosti udruženih volonterskih akcija. Pored uređenja školskog dvorišta, učesnici konferencije će oslikati dva murala u Domu mladih.

Već petu godinu zaredom SHL Event pruža priliku mladim ljudima da otvoreno govore u problemima u zajednicama iz kojih dolaze, ali im također pruža priliku da zajedno sa svojim vršnjacima iznađu rješenja za te probleme.

Osim već navedenih aktivnosti, u toku SHL eventa učesnici će imati priliku razgovarati s ocem Srđana Aleksića te od njegovog oca lično saznati više o ovom velikom čovjeku koji je postao sinonim ljudskosti i hrabrosti.

 

Senad Omerović u Konjević Polju širi posao s paprikom

Prošla je gotovo decenija od kada je Senad Omerović pokrenuo plasteničku proizvodnju povrća u Konjević Polju. Poljoprivredna zadruga “Agrofood”  kojom rukovodi danas predstavlja primjer održivog povratka i vraća nadu u rast i razvoj ruralnih zajednica. U razgovoru s njim prepoznaje se koliko truda i stalnog rada poljoprivrednici moraju uložiti kako bi pratili moderne trendove u poslu kojim se bave.

“Radimo sa plastenicima, tu možemo lakše pratiti stanje i imamo pozitivna iskustva. Riješili smo plasman robe kroz saradnju sa trgovačkim lancima, te smo u stalnoj potrebi da rastemo, ulažemo i dalje zapošljavamo”, govori nam Senad.

O zadruzi Agrofood mnogi prolaznici, ali i stanovnici ove regije, pričaju pozitivno. Senad je zbog toga odlučio proširiti saradnju sa vanjskim dobavljačima, te kontinuirano radi na obuci i okupljanju potencijalnih kooperanata.

“Uposlili smo nedavno tri nove radnice, nabavili smo dodatni alat za sijačicu, izvršili smo nabavku sjemena, kontejnera i zaštite za proizvodnju sadnica sa kooperantima. Dosta smo se fokusirali na pripremu brošura za kooperante, njihov izbor na terenu, potvrdu uslova za sadnju paprike i edukaciju lica koja će raditi posao na terenu”, napominje Senad.

Smatra da je pored rada na terenu i odgovornog upravljanja, izuzetno važno širiti znanje u lokalnoj zajednici. Zbog toga je čest predavač i organizator treninga i obuka za druge proizvođače. Uz podršku USAID/Sweden FARMA II Projekta, proširio je  kapacitete zadruge za prozivodnju presadnica povrća. Nabavili su automatsku liniju za sjetvu rasada, te izgradili smještajni prostor za kompresor i liniju. Izuzetno je važno što kroz programe saradnje, Senad dijeli svoje znanje sa drugim iz lokalne zajednice koji su zainteresovani za zaposlenje ili pokretanje vlastite zadruge.

“Postoje ljudi koji imaju želju za novim znanjem, i na tom putu mi želimo pomoći kroz ovu vrstu edukacije. Uvijek nam nedostaje obučene radne snage i to je izazov s kojim se poljoprivrednici stalno susreću u Bosni i Hercegovini.“

“Agrofood” je proizveo rasad paprike od 127.500 komada, a uspješno realizuju saradnju sa 24 kooperanata na regiji Birač. Senad Omerović ne misli stati u širenju i ulaganju, te želi biti primjer mladim ljudima u svom kraju da se od poljoprivrede i vrijednog rada može živjeti.

 

 

Prioritet podršci za djecu izbjeglica i migranata

Na zahtjev međunarodnih organizacija koje rade u sektoru dječijih prava u Bosni i Hercegovini, završena je procjena situacije djece migranata i izbjeglica, uključujući djecu bez pratnje i razdvojenu djecu. Formirana je koalicija sastavljena od Međunarodnog foruma solidarnosti – Emmaus (IFS-Emmaus), Save the Children, SOS Kinderdorf, UNICEF-a i World Vision-a za nadgledanje dizajna i implementacije procjene. Međunarodna organizacija za migracije (IOM), Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) i Ured rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija (UN RCO) doprinijeli su realizaciji ove procjene kroz logističku i tehničku podršku prikupljanju podataka.

Ukupno je popunjen 381 upitnik, u kojem je učestovalo 29 djece bez pratnje i razdvojene djece (UASC), 34 djece sa pratnjom od 15 godina i više (od kojih je četvero imalo 18 i jedno 20 godina), 40 djece neodređenog uzrasta, i staratelji koji prate 278 djece uzrasta od 0 do 14 godina. Vredi napomenuti da je u Velikoj Kladuši identifikovano još 37 muške djece bez pratnje, koji nisu pristali na intervju. Identifikovano je da 12 djece ima različite oblike fizičkih i/ili intelektualnih smetnji, od kojih je petoro djece bez pratnje ili odvojeno od roditelja. Kod djece koja su sa svojim porodicama nalazi se približno jednak broj djevojčica i dječaka (39% njih je mlađe od 4 godine, 52% djece je uzrasta 5-14 godina i 9% djece ima od 15-17 godina). Sva djeca bez pratnje su dječaci (24% ima 14 godina, 35% ima između 15 i 16 godina i 38% ima 17 godina).

Ključne preporuke za hitan odgovor uključuju osiguravanje da:

  • Sva djeca bez pratnje i radvojena djeca, kao i djeca sa pratnjom i njihove porodice imaju smještaj i sklonište.
  • Sva djeca, sa pratnjom ili bez pratnje, imaju hitnu medicinsku pomoć (pregled) i potrebnu odjeću, snadbjevanje higijenskim proizvodima i adekvatnu hranu (uključujući tri obroka dnevno i dodatke kao što su vitamini, kad je to potrebno).
  • Sva djeca bez pratnje i razdvojena djeca odmah dobijaju zakonskog staratelja.
  • Sva djeca bez pratnje i razdvojena djeca, kao i djeca sa pratnjom i njihove porodice imaju pristup stalnom psihosocijalnom savjetovanju.

Ostale preporuke iz procjene uključuju adekvatnu zaštitu, ishranu, obrazovanje i ostale neprehrambene prozivode. Preporučuje se naknadna procjena obrazovanja djece kako bi se osiguralo da djeca koja traže azil imaju koristi od osnovnog i srednješkolskog obrazovanja.

Zajednički jezik za razumijevanje invaliditeta

“Međunarodna klasifikacija funkcionisanja, onesposobljenja i zdravlja djece i mladih (MKF) – zajednički pojmovnik za razumijevanje invaliditeta“ tema je trodnevne radionice koju su organizovali UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Konferenciji su prisustvovali predstavnici ministarstava obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite kao i izabrani direktni pružaoci usluga iz ovih sektora, te predstavnici nevladinih organizacija, organizacije osoba sa invaliditetom i međunarodni partneri i donatori.

Predstavnica UNICEF-a Geeta Narayan je izjavila da su dugi niz godina, ograničenja sudjelovanja djece sa poteškoćama u razvoju smatrana izravnim posljedicama poremećaja i oštećenja, ali danas vidimo znakove promjene u načinu na koji gledamo na invaliditet. “Ako se fokusiramo samo na medicinske uzroke i ako smo slijepi za društvenu dinamiku oko invaliditeta, mi svrstavamo osobu u jednu kategoriju, maskirajući kompleksnost njegovog/njenog iskustva invalidnosti. Osobe sa invaliditetom su često definisani kao neko ko je problem, ili sa problemom, samim time fokusirajući se na ono što ne mogu da urade umjesto na ono što mogu. Invaliditet više nije koncipiran kao posljedica bolesti, već se shvata kao dinamična interakcija između zdravstvenog stanja osobe, okoline i osobnih faktora”, te dodala: „Radi se o promjeni sistema koji bi odgovarao djetetu, a ne o promjeni djeteta kako bi odgovaralo sistemu“.

Naglasak radionice je stavljen na upoznavanje sa ključnim konceptima MKF-a i relevantnosti za djecu i mlade, što podrazumijeva i pregled MKF-a kao zajedničke terminologije, i kao klasifikaciju i samim tim njeno usvajanje na nivou politika i na nivou pružaoca usluga. Također, diskutovalo se i o operacionalizaciji i primjeni MKF-a kao alata za rješavanje problema, za mapiranje onesposobljena u kliničkim okruženjima te za multidisciplinarnu saradnju. Jedan od ciljeva je i da se MKF potencijalno upotrebljava u različitim sektorima te razvitak njene jednostavne pripreme za ispitivanja na terenu.

Dr. Victor Stefan Olsavzsky, predstavnik kancelarije SZO za Bosnu i Hercegovinu, smatra ovu radionicu jednim od prvih koraka za razumijevanje i raspravu o klasifikaciji te budućem uvođenju u Bosni i Hercegovini. „Najvažniji cilj ove klasifikacije je da stvori odgovarajuće okruženje, bolji život i da integriše tu djecu u društvo. Na ovaj način, stvaramo zajednički jezik kako bi svi ljudi mogli govoriti o istoj temi. Ovo je vrlo dobro sredstvo koje se koristi širom svijeta, od strane kreatora politika, zdravstvenih i nezdravstvenih stručnjaka i svih onih koji rade sa ljudima koji imaju neku invalidnost ili oštećenje, ili su bolesti ili traume imale uticaj na njihove funkcije.“

Učesnici ove radionice su razgovarali i o trenutnim problemima u Bosni i Hercegovini povezanim sa korištenjem zajedničkog jezika u opisivanju invaliditeta, pouzdanih informacija da se identificiraju djeca s invaliditetom, problemima povezanim s komunikacijom o invaliditetu između zainteresiranih strana te primjeni MKF-a u Bosni i Hercegovini. Učesnici su se složili da im ovaj koncept omogućava da vide šire sliku, fokusirajući se na sposobnosti djeteta a ne samo na invaliditet.

„Na putu ispunjavanja evropskih standarda, Bosna i Hercegovina treba da se suoči sa novim izazovima u osiguranju obrazovne i socijalne uključenosti. MKF je posebna po tome što predstavlja sistem informacija koji neće etiketirati i svrstati pojedinca u jednu kategoriju ili grupu, te omogućava da se ukaže na one oblasti u kojima dijete može ostvariti svoj puni potencijal“, izjavila je Draženka Malićbegović, pomoćnik ministra u  sektoru za zdravsto. U svom obraćanju prisutnima je istaknula i važnost nevladinih i međunarodnih organizacija koje predstavljaju ključni faktor u osmišljavanju i organizovanom pristupu, te praćenju primjene i evaluaciji inkluzivnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini.

UNICEF i SZO će nastaviti sa pružanjem podrške Bosni i Hercegovini, kako bi usvojila Međunarodnu klasifikaciju funkcioniranja, onesposobljenja i zdravlja djece i mladih, a sljedeća radionica zakazana je za oktobar. Prema procjenama, u Bosni i Hercegovini živi 6,5% djece koja u dobi od 2 do 9 godina imaju neki vid poteškoća u razvoju. Primjena MKF-a pruža zajednički i univerzalni pojmovnik za sveobuhvatan opis pojedinačnog funkcionalnog profila osobe fokusirajući se na njegove/njene sposobnosti. Kreiran je da pomogne poboljšanju komunikacije među sektorima (zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita itd.) koji razmatraju i izvještavaju o funkcionisanju i invaliditetu.

Krupa na Vrbasu rekla NE hidroelektranama

Savjet mjesne zajednice Krupa na Vrbasu se danas izjašnjavao po pitanju planirane hidroelektrane “Krupa” na rijeci Vrbas, te su se sa šest od sedam glasova izjasnili protiv ovog projekta. Ovakvo opredjeljenje je rezultat velikog otpora ove mjesne zajednice najavljenoj izgradnji hidroelektrane.

„Centar za životnu sredinu pozdravlja ovakvo izjašnjavanje mjesne zajednice. Vidimo ovo kao jasan signal investitoru da je lokalna zajednica svjesna svih negativnih posljedica koje bi imala izgradnja hidroelektrane. U narednom periodu ćemo tražiti mehanizme kojima bi se omogućilo široj javnosti da se izjasni, obzirom da je ovo tako veliko i važno pitanje za čitavu Banja Luku i šire“, izjavila je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.

Projektom HE Krupa predviđena je izgradnja brane 18 -20 metara i premještanje magistralnog puta od mosta u Krminama do hidroelektrane „Bočac 2“ u dužini od 10 km sa lijeve na desnu obalu Vrbasa. Po riječima investitora to bi koštalo oko 56 miliona evra od čega je 10 miliona za izmještanje puta i dva mosta.

Na uviđaju na licu mjesta u predmetu izrade urbanističko-tehničkih uslova, prošle godine u decembru, veliki broj mještana izjasnio se da ne želi novu hidroelektranu na Vrbasu i da neće dati svoje zemljište za potrebe izgradnje ove hidroelektrane. Svjesni su da nemaju nikakve koristi od hidroelektrana „Bočac 1“ i „Bočac 2“ koja je u izgradnji, pa tako neće imati koristi ni od ove hidroelektrane već samo štete.

Tada je direktor ZP „Hidroelektrane na Vrbasu“ izjavio da će se odustati od projekta ukoliko građani Krupe na Vrbasu ne budu za ovaj projekat. To očekujemo da će se ubrzo i stvarno desiti.

Jelena Ivanić, Centar za životnu sredinu: „Zaustavljanjem hidroelektrane Krupa, zaustavićemo i potencijalnu izgradnju naredne hidroelektrane „Grbići“. Aktivno uključivanje što većeg broja građana Banjaluke u ovaj proces može dovesti do konačnog odustajanja od ovog projekta. Mi vidimo snagu u ljudima. Vrijeme je da i oni postanu svjesni svoje snage“.

Koalicija za zaštitu Vrbasa je 2005. godine sakupila preko 17 000 potpisa građana koji su rekli ne hidroelektranama na Vrbasu, nakon čega je Skupština grada Banjaluka dala negativno mišljenje o tadašnjem projektu. Smatramo da ovog puta još veći broj građana i Skupština Grada Banja Luka treba reći jasno NE svim novim hidroelektranama.

Više od 50 mladih učestvuje u Coca-Colinoj podršci mladima u Bihaću

Coca-Colina podrška mladima – predavanja i radionice o ličnom razvoju, samoprocjeni, komunikaciji, organizaciji vremena, prodajnim vještinama, pregovaranju, upravljanju i realizaciji projekata, poslovnom planiranju i finansijskoj pismenosti, nakon Sarajeva, Banjaluke, Mostara, Livna i Tuzle, započela je danas u Bihaću. Program koji je za učesnike potpuno besplatan osmišljava i sprovodi Coca-Cola HBC B-H Sarajevo, a ove godine će 500 mladih ljudi, u više bosanskohercegovačkih gradova, dobiti priliku da kroz program unaprijedi svoje životne i poslovne vještine.

Trodnevnu intenzivnu edukaciju vode certificirani treneri i mentori, zaposlenici Coca-Cole HBC B-H Sarajevo koji, kroz mentorstvo tokom programa, polaznicima prenose dobre primjere Coca-Coline prakse poslovanja i vještine koje se stječu praktičnim radom. Strateška opredijeljenost Coca-Cole ka osnaživanju mladih prošle je godine ojačana pokretanjem projekta Coca-Colina podrška mladima u Bosni i Hercegovini, kada je program pohađalo 200 mladih.

Više informacija o načinu prijave za radionice u ostalim gradovima može se pronaći na www.coca-colinapodrskamladima.ba.

 

Podaci uređaja za mjerenje kvalitete zraka dostupni javnosti

Ambasada SAD-a u BiH sa zadovoljstvom objavljuje da su podaci prikupljeni putem uređaja za mjerenje kvalitete zraka, nedavno postavljenog unutar kompleksa ambasade SAD-a u Sarajevu, od danas dostupni javnosti. Ova oprema mjeri nivo finih čestica u zraku (takozvanih PM 2,5 jer su u opsegu manje ili jednake promjeru od 2,5 mikrona) kao pokazatelj kvaliteta zraka u centru Sarajeva. Rezultati ovog mjerenja dostupni su javnosti na web stranici ambasade (https://ba.usembassy.gov/bs/embassy-bs/sarajevo-bs/air-quality-monitor-sarajevo-bs/).

Koristeći NowCast algoritam američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA), očitanja PM 2,5 čestica pretvaraju se u indeks kvalitete zraka (AQI) koji izvještava o čistoći ili zagađenosti zraka i mogućem uticaju na zdravlje ljudi. Na osnovu vrijednosti AQI indeksa, građani će biti u mogućnosti poduzeti neophodne korake za smanjenje izloženosti mogućoj zagađenosti zraka.

Osim web stranice ambasade, građani će moći saznati i informacije o očitanju PM 2.5 čestica koje će biti ažurirane svakog sata na Twitter profilu @USEmbSJJ_Air (https://twitter.com/usembSJJ_Air), kao i na web stranici američke Agencije za zaštitu okoliša AirNow (https://airnow.gov/index.cfm?action=airnow.global_summary#Bosnia_and_Herzegovina$Sarajevo).

Obraćajući se, na današnjoj svečanosti, predstavnicima vladinih i nevladinih organizacija koje se bave pitanjima zaštite okoliša, kao i predstavnicima sarajevskog diplomatskog kora, ambasadorica Cormack je istakla: “U SAD-u smo se borili sa zagađenim zrakom u našim gradovima, ali, zahvaljujući u velikoj mjeri Zakonu o čistom zraku, Sjedinjene Američke Države sada su globalni lider u politici zaštite kvaliteta zraka, nauke i tehnologije. Ključna komponenta uspjeha Sjedinjenih Država u smanjenju zagađenja bila je dosljedna, transparentna i pouzdana kontrola kvalitete zraka i smjernice Agencije za zaštitu okoliša. Želimo isti taj uspjeh stvoriti i ovdje u BiH i pomoći ovoj zemlji da poboljša kvalitet zraka, u saradnji sa našim kolegama iz međunarodne zajednice, gradeći partnerstva s bh. vlastima na svim nivoima, sa univerzitetima i zdravstvenim institucijama.”

Indeks prekinutog djetinjstva: BiH 39. u svijetu

Na ovogodišnjem Indeksu prekinutog djetinjstva, Bosna i Hercegovina (BiH) zauzima 39. mjesto od ukupno 175 država svijeta. U odnosu na prošlu godinu, pala je za četiri mjesta. Srbija se nalazi sedam mjesta iza, na 46. poziciji i u odnosu na 2017. pala je za pet mjesta. Crna Gora je takođe lošije rangirana u 2018. godini i nalazi se na 53. mjestu, čak sedam mjesta iza prošlogodišnje pozicije. Najlošije pozicionirana zemlja regiona je Albanija, koja se nalazi na 77. mjestu, dok Slovenija drugi put zaredom dijeli prvo mjesto, ove godine sa Singapurom.

Indeks prekinutog djetinjstva Save the Children objavljuje uoči obilježavanja Međunarodnog dana djeteta, 1. juna, upozoravajući da je više od pola ukupne populacije djece svijeta, preko 1,2 milijarde – ugroženo konfliktima, široko rasprostranjenim siromaštvom i diskriminacijom djevojčica. Izvještaj ispituje kako ova tri ključna faktora uskraćuju djetinjstvo djeci širom svijeta.

Drugu godinu zaredom, Indeks prekinutog djetinjstva rangira 175 zemalja svijeta po tome gdje je djetinjstvo najmanje, a gdje najviše ugroženo usljed faktora kao što su loše zdravlje, neuhranjenost, isključivanje iz obrazovanja, dječiji rad, brakovi maloljetnika, maloljetničke trudnoće i ekstremno nasilje.

„Veoma je zabrinjavajuće da su tri zemlje iz našeg regiona nazadovale na Indeksu prekinutog djetinjstva, jer nam to ukazuje na pogoršan položaj djece i neadekvatno ispunjavanje dječijih prava u ovim zemljama. Naročito je alarmantno da Bosna i Hercegovina već drugu godinu za redom uopće niti nema podatke o djeci izvan školskog sistema, dok se broj djece izvan obrazovanja u Crnoj Gori udvostručio. Iz prakse znamo da se djeca pripadnici romske manjine, te djeca s poteškoćama u razvoju, najčešće susreću s preprekama u ostvarivanju pristupa školovanju, i smatramo da je ovo jedan od prioriteta koji je potrebno hitno rješavati“, ističe direktorica Save the Children za sjeverozapadni Balkan Andrea Žeravčić.

Helle Thorning-Schmidt, izvršna direktorica Save the Children International, ističe da, iako se u određenim dijelovima svijeta bilježi napredak, on se ne dešava dovoljno brzo. Ono što je alarmantno je i da se povećava jaz između bogatih i siromašnih. „Vlade mogu i moraju uraditi više kako bi svakom djetetu, bez izuzetka, dali najbolji mogući početak života. Činjenica da zemlje sa sličnim nivoom prihoda imaju imaju vrlo različite rezultate za djecu pokazuje da odgovarajuće politike, budžetiranje i politička posvećenost mogu napraviti ključne razlike.“

U izvještaju se navodi da je djetinjstvo najviše ugroženo u zapadnim i centralnim afričkim zemljama – najlošije rangiran je Niger, zatim slijede, Mali, Centralnoafrička Republika, Čad i Južni Sudan.

 

Izvještaj, kao i više informacija dostupni su na endofchildhood.org

 

1.500KM za projekat?!

Fondacija Mozaik već godinama s mladima radi na Kreiranju dobre ekonomije u BiH, a u zadnjih 10 godina, samo kroz Program Omladinske banke, podržala je društveno inovativne projekte neformalnih grupa mladih širom BiH. Podržano je ukupno 1.735 projekata u kojima je učestvovalo 20.935 mladih poduzetnih volonterki i volontera. Ti mladi ljudi dolaze iz 32 opštine/općine/grada širom BiH.

PRIJAVI SVOJ PROJEKAT OVDJE!

Ove godine, od 25. maja, kroz LONAC ćemo podržati i mlade koji dolaze iz sredina koje nisu dio Programa Omladinskih banaka. Sigurni smo da se i u vašoj općini/opštini/gradu nalaze upravo takvi – vrijedni, inovativni i pošteni mladi ljudi koji bi imali koristi od jednostavne, dvominutne registracije na lonac.pro.

Npr. za početak, nakon što provirite u naš LONAC, možete saznati da za realizaciju projekta od šireg društvenog značaja za zajednicu možete dobiti podrškudo 1.500 KM od Fondacije Mozaik!

Ako imate ideju kako poboljšati život u svojoj zajednici, želite aktivirati mlade u svojoj sredini i kreirati dobru ekonomiju u BiH, prijavite svoj projekat do 20. juna ove godine (do 14:00 h). 

Zakuhavanje projekata je mladima još slađe kad saznaju da upravo mladi ljudi odlučuju da li je njihov projekat dovoljno dobar da ide na javno glasanje ili ne.

Ako projekti zadovolje kriterije mladih iz odbora Omladinskih banaka, imaće priliku da za njih glasa i zajednica i na taj način im obezbijedi finansiranje. Pobjednici su oni projekti sa najvećim brojem glasova (u okviru raspoloživog fonda). Minimalan broj glasova koji jedan projekat mora da ima kako bi bio finansiran je 50.

Glasati će se moći od 6. jula do 12. jula ove godine.

Pročitaj jednostavne uslove prijave i što prije počni razvijati svoju društveno korisnu ideju:

1) Okupiš grupu od 3-7 članova i članica i svi imate između 17 i 35 godina

2) Svi se registrujete u LONAC – online zajednicu na www.lonac.pro

3) Želite da provedete projekat u bosanskohercegovačkom gradu/opštini/općini koja NIJE uključena u Program Omladinskih banaka

4) Od Omladinske banke vam treba od 500 KM do 1.500 KM

5) Pojedinci, preduzeća, ustanove, nevladine organizacije će podržati vaš projekat u robi ili novcu ili uslugama u iznosu od 50-200% od traženog iznosa (npr. ako od Omladinske banke tražite 1.000 KM, minimalni doprinos mora biti 500 KM, a maksimalni 2.000 KM)

6) Projekat ćete provesti u periodu od 25.7-25.10.2018. godine

Raspoloživi fond za projekte je 35.000 KM!

Detaljnije uslove prijave te kakve projekte Omladinska banka neće razmatrati, pogledajte ovdje.

Korisni linkovi:

Ako niste sigurni da li je vaša opština/općina/grad već dio Programa Omladinskih banaka, provjerite ovdje.

Za više informacija o samoj Omladinskoj banci pročitajte i vodič Kako do projekta Omladinske banke.

U LONCU vas čeka mnogo članova odbora Omladinskih banaka širom BiH koji će rado odgovoriti na vaša pitanja i neodumice o apliciranju. NJihova iskustva o radu u Omladinskim bankama te njenim vrijednostima, pročitajte ovdje. Jedno od pitanja koje vas može zanimati može biti i: Koliko je teško dobiti potrebnu podršku zajednice, a ovdje možete vidjeti šta o tome kažu Đorđe i Šejla.

Razmislite šta nedostaje vašoj zajednici, kako je možete unaprijediti (a usput se i zabaviti) i naučiti nešto novo sa sjajnim timom mladih ljudi.

Preporučujemo da pročitate i poziv za društvene projekte mladih!