Vijesti iz Centra – Stranica 80 – eFM.ba – jedini radio za urbanu gerilu

Konferencija Organizirane žene na ljevici između dva rata

Konferencija”Organizirane žene na ljevici između dva svjetska rata”

i izložba “Ženski antifašistički Zagreb”

u subotu 13.10.2018. od 10:00 – 16:00
Otvorenje izložbe Ženski antifašistički Zagreb u 19.00
Historijski muzej BIH, Zmaja od Bosne 5, Sarajevo

U jeku rastućeg historijskog revizionizma vezanog prvenstveno uz nasljeđe antifašizma i značaja narodnooslobodilačke borbe na prostorima bivše Jugoslavije, kao i nedovoljno istražene i valorizirane uloge žena u građenju socijalističkog društva, istraživačice iz Zagreba, Sarajeva, Novog Sada i Beograda okupile su se kako bi analizirale i reinterpretirale razdoblje koje je prethodilo ovim ključnim historijskim događanjima – razdoblje međuraća kada su se oblikovale ideje i formirale organizacije iz kojih će kasnije nastati jedan od najznačajnijih antifašističkih otpora u svijetu.

Na jednodnevnoj konferenciji istražit ćemo razdoblje između dva svjetska rata iz antifašističkog i feminističkog rakursa, prateći predratnu povijest ženskih pokreta, ali i sindikalnog, omladinskog i studentskog organiziranja. Razgovarati ćemo o prvoj generaciji žena na ovim prostorima koja je masovno sudjelovala u javnom i političkom životu, što je neizbrisivo oblikovalo društvo i generacije nakon njih, sve do danas.

Nakon konferencije, pozivamo vas na otvorenje dokumentarne izložbe „Ženski antifašistički Zagreb“ autorica Barbare Blasin i Ane Lovreković, koja se bavi međuratnim razdobljem i razdobljem II. svjetskog rata (1939 -1945) iz antifašističkog i feminističkog diskursa. Izložba je do sada izlagana u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Dubrovniku.
*Izložba je otvorena do 23.10.2018.

PROGRAM KONFERENCIJE

10:30 – 11:15 Gordana Stojaković: O ideologiji, zahtevima i načinu rada ženskog i feminističkog pokreta u Kraljevini SHS/Jugoslaviji
11:15 – 12:00 Barbara Blasin: Prema zajedničkom cilju – Žene u borbi za politička, radna i socijalna prava na području Zagreba u međuraću
12:00 – 12:30 Jelena Tešija: Feministkinja, a komunistkinja? Primjer međuraća
12.30 – 13.30 Ručak
13:30 – 14:15 Ana Lovreković: “Radnica Turković da se primi nazad u posao”- Sindikalno organiziranje žena u međuraću
14:15 – 14:45 Ivana Pejić: Žene su se borile protiv – Točke susreta građanskog i naprednog pokreta
14:45 – 15:30 Jelena Petrović: Politika ljubavi i borbe – Od društvene imaginacije do političke artikulacije
15:00 – 15:45 Završna rasprava

19:00 Otvaranje dokumentarne izložbe „Ženski antifašistički Zagreb“

Konferenciju i izložbu organizira Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s Udruženjem za kulturu i umjetnost CRVENA u sklopu projekta “Organizirane žene na ljevici u periodu između dva rata, tijekom Drugog svjetskog rata i nakon rata. “ Projekt financira Rosa Luxemburg Stiftung South East Europe, a podršku za realizaciju konferencije ostvaruje Fond otvoreno društvo BiH i Međunarodni centar Olof Palme.

Sadnja drvoreda ispred Studenskog doma Nedžarići

U dvorištu Studentskog doma Nedžarići zasađen je drvored smrča uz sportske terene. Vrijedni volonteri „Let's Do It“ projekta su zasadili drvored zajedno sa uposlenicima društveno odgovorne kompanije Konzum i studentima stanarima doma. Sadnja je provedena s ciljem najave velike volonterske akcije sadnje drveća „Let's Do It – milion sadnica za 1 dan“ koja se provodi 20. oktobra širom Bosne i Hercegovine.

„Sadnjom ovog drvoreda danas najavljujemo veliku akciju pošumljavanja koju organizujemo za tačno 16 dana. Uzbuđeni smo i jedva čekamo akciju. Ovim današnjim događajem smo pokazali da se mladi mogu družiti u divnoj atmosferi, a ujedno i učiniti izuzetno korisnu stvar, jer ovaj drvored ostaje kao trajno dobro koje će korisiti brojnim budućim generacijama studenata. Zahvaljujemo našem partneru Konzumu koji je dozvolio da naši volonteri prodaju zahvalnice u njihovim prodavnicama. Do sad su građani kupili nešto više od 5000 zahvalnica, a uskoro ćemo za svaku zahvalnicu zasaditi po jedno drvo. Hvala i studenitima, kao i divnim domaćinima iz Menadžmenta Studenskog centra Sarajevo.“ – rekao je Junuz Elkaz, koordinator „Let's Do It“ projekta.

„S ponosom mogu reći da najveća zasluga za realizaciju današnje akcije pošumljavanja pripada Konzumovim kupcima, koji su dali svoj doprinos kroz kupovinu zahvalnica u volonterskim akcijama u Konzum prodavnicama širom BiH, a na isti način tokom godine prikupljaju se sredstva za veliku akciju pošumljavanja „Let's Do It – milion sadnica za 1 dan“. Dvorište Studenstkog doma odabrali smo za današnju akciju sa ciljem da mladima skrenemo pažnju na značaj pružanja brige za okoliš čemu Konzum već godinama doprinosi kroz realizaciju brojnih projekata od društvenog i ekološkog značaja, a ujedno želimo stanarima Studentskog doma pokloniti drvored koji će učiniti ljepšim njihov trenutni dom“ – izjavila je Selma Ovčina, PR menadžer Konzuma, zlatnog sponzora projekta.

Više informacija o „Let's Do It“ projektu i narednoj akciji sadnje drveća možete saznati na web stranici www.letsdoit.ba ili na Facebook stranici „Let's Do It Bosna i Hercegovina“.

Kako u Bosni nestaje bosanski bor

Zašto smo na jednom od posljednjih mjesta u svijetu kada je u pitanju zaštita prirodne baštine i bioraznolikosti i dokle su nas dovele interesne veze raznih lobija i politike, najbolje se može pokazati na sljedećem primjeru:
Munika je prelijepo endemsko drvo sa naših planina, po kojem je Bosna i Hercegovina poznata u cijelom svijetu. Munika se u literaturi na engleskom jeziku zove i “bosanski bor”. Munika je još od vremena Austro-Ugarske bila strogo zaštićena vrsta u Bosni i Hercegovini. Od 2011. godine otkako Federacija BiH, gdje se uglavnom nalaze najvažnija staništa munike, više nema Zakona o šumama, postala potpuno nezaštićena vrsta. Brutalna sječa ovog rijetkog i plemenitog drveta, koja se već godinama dešava po Prenju i Čvrsnici, a posljednjih sedmica je intenzivirana na Crnom Polju (Prenj), vjerovatno je jedan je od razloga zašto novog federalnog zakona o šumama nema ni na vidiku. Da je Edita Đapo, federalna ministrica okoliša i turizma, zaista radila svoj posao kao što se u ovim predizbornim danima tvrdi, munika je brzo i efikasno mogla biti zaštićena federalnim Zakonom o zaštiti prirode iz 2013. godine.

MUNIKA – VRIJEDNO, RIJETKO I STROGO ZAŠTIĆENO DRVO

Munika (Pinus heldreichii lat.), endemska je vrsta. Raste samo na jugu Evrope, na planinama Balkanskog i Apeninskog poluostrva. Na Balkanu, je moguće pronaći na planinama Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova, Albanije, Grčke i Bugarske. Na Apeninskom poluostrvu, raste na planinama južnih regija Italije, Kalabrije i Bazilikate. Munika voli planine, pa je nalazimo na nadmorskim visinama od 800 do čak 2640 metara. Najstarije živo drvo u Evropi je upravo jedna munika, otkrivena u zabačenom dijelu nacionalnog parka Monte Pollino u južnoj Italji, starost joj se procjenjuje na 1230 godina. Munika je skoro svugdje strogo zaštićena vrsta. Primjerice, u Makedoniji se njena staništa nalaze unutar Nacionalnih parkova Galičica i Mavrovo. U Grčkoj je zaštićena unutar lokacija zaštićenih kroz Naturu 2000: Oros Olympos, Ethnikos Drymos Pindou (Valia Kalnta) – Evryteri Periochi, Koryfes Orous Orvilos i Oros Vermio. U Bugarskoj, gdje je vrsta ocijenjena kao ranjivom, značajan dio staništa vrste nalazi se unutar strogog rezervata prirode Bayuvi Dupki – Dzhindzhiritsa (Nacionalni park Pirin) i u strogom rezervatu prirode Alibotush u planinama Slavyanke. Vrsta je prisutna i na Natura 2000 lokacijama i zaštićena je i Zakonom o biološkoj raznolikosti. U Italiji munika raste unutar nacionalnog parka Pollino kao i Natura 2000 lokacijama: Pollino i Orsomarso , Serra delle Ciavole-Serra di Crispo , Pollinello-Dolcedorme.
Na Kosovu, vrsta je zaštićena unutar posebnih rezervata munike Oshljaku, Pisha e grande i Maja e arnenit, a prisutna je i u nacionalnom parku Mali Sharr. U Albaniji munika se javlja u planinama Gjallica, Korabi, Koritnik, Munella, Pashtriku, Valamara i Zaeba, uključujući sjeverne albanske Alpe, te u Llogari, Lura Šibenik-Jabllanici i nacionalnom parku Tomorri. Zakonom o šumama Republike Srpske munika je strogo zaštićena u dijelu BiH.

MUNIKA – STROGO NEZAŠTIĆENA VRSTA U FEDERACIJI BIH

Zakon o zaštiti prirode FBiH predvidio je propisivanje mjera zaštite za strogo zaštićene divlje vrste i podvrste (u koje bi morala spadati i munika) kao i mjere zaštite njihovih staništa, koje su trebale biti definisane posebnim pravilnikom. Za uništavanje strogo zaštićeniih životinja i biljaka zakonom su predviđene vrlo oštre kazne.
Rok za pravljenje ovog i ostalih od ukupno 15 pravilnika predviđenih ovim zakonom istekao je još 2016. godine. Ministarstvo turizma i okoliša u proteklih pet godina nije napravilo niti jedan od ovih dokumenata!
Zakonom je predviđena i uspostava izvanredno važne institucije u sistemu zaštite prirode – Federalnog zavoda za zaštitu prirode – rok za njegovu uspostavu istekao je u ljeto 2016. Također, Zakon je predvidio da se uradi revizija brojnih zaštićenih područja, utvrđenih prije 1995. godine, kada je potpisan Daytonski mirovni sporazum, što bi dovelo do brze ponovne uspostave i zaštite mnogih prirodnih vrijednosti naše zemlje.
Ovaj rok je istekao 2015. godine. Da se to uradilo na vrijeme branioci rijeka Bune i Kruščice, i mnogih drugih koje su tek sad na meti graditelja hidroelektrana, sada bi imali snažnu polugu za odbranu svojih rijeka.

NACIONALNI PARKOVI OSTALI U LADICAMA MINISTARSTVA

Alternativna zaštita staništa munike bila bi formiranje nacionalnog parka “Prenj, Čvrnica, Čabulja, Vran”, koji bi uključio skoro sva njena najvrjednija staništa. Istovremeno bi bile zaštićene i mnoge druge izuzetno vrijedne vrste bilijaka i životinja na ovom području. Formiranje ovog i drugih zaštićenih područja, po uzoru na druge zemlje regiona i Evropske Unije, otvorilo bi i puteve razvoja, zarade i opstanka mnogim sada zapuštenim seoskim zajednicama. Davno napravljeni planovi i studije i za ovaj nacionalni park i za mnoga druga zaštićena područja, ostali su duboko zakopani u ladicama federalnog ministarstva okoliša i turizma; i ovoga puta su prevladali interesi raznih šumarsko-građevinskih lobija. Uzalud i obaveze da se
zaštiti naš biljni i životinjski svijet, definisane što našim zakonima što mnogim međunarodnim konvencijama, koje smo uredno, a potpuno uzaludno ratifikovali.

Prvi samit o rijekama Evrope održan u Sarajevu

Sarajevo je od 27. do 29. septembra postalo centar evropskih zaštitara rijeka i boraca protiv hidroelektrana. Oko 250 ljudi iz preko 30 zemalja diskutovalo je o tome kako zaustaviti uništenje evropskih rijeka od izgradnje hidroelektrana, kako zaštiti posljednje slobodne riječne dragulje i kako obnoviti one koji su već uništeni.

Učesnici su formirali listu zahtjeva upućenih relevantnim donosiocima odluka u politici i industriji. U ovoj deklaraciji evropski zaštitari rijeka pozivaju Evropsku komisiju, Energetsku zajednicu, međunarodne banke i nacionalne vlade da prestanu promovisati i finansirati hidroenergetske projekte kao zelene i obnovljive izvore energije i da pooštre kriterijume za zaštitu životne sredine. Ovi zahtevi imaju za cilj da pomognu u uspješnoj implementaciji Okvirne direktive o vodama EU kako bi se rijeke vratile u dobro ekološko stanje do 2027. godine.

Danas su vodena staništa najugroženija na Zemlji, 81% populacija slatkovodnih organizama je nestalo na globalnom nivou – više nego u bilo kom drugom ekosistemu. Prema Evropskom birou za zaštitu životne sredine (EEB) evropski vodeni putevi su degradirani do tačke gdje više ne mogu da se održe funkcionalni ekosistemi. Glavna prijetnja zdravlju rijeke je masovna izgradnja hidroelektrana, pod okriljem zelene energije i metodama finansiranja kao što su feed-in tarife. U EU registrovano je 25.000 hidroelektrana, prema EEB. Ova cifra ne uključuje male hidroelektrane što znači da je stvarna cifra mnogo veća. Skoro dvije trećine evropskih rijeka su u lošem ekološkom stanju.

“Moramo zaustaviti masovnu izgradnju hidroelektrana. Evropske rijeke već dugo plaćaju naš životni stil. Posljednje netaknute rijeke moraju ostati slobodne “, izjavio je Ulrich Eichelmann, direktor organizacije Riverwatch.

Hidroelektrane ne samo da u osnovi uništavaju biodiverzitet riječnih staništa, već i dinamičnu rijeku pretvaraju u monotono stagnantno vodeno tijelo. Hidroenergija nije čak ni ugljen-neutralni izvor energije jer su rezervoari hidroelektrana glavni izvor emisije gasova staklene bašte. Pored toga, brane imaju i teške društvene troškove. U svijetu, između 500 i 750 miliona ljudi pati od direktnih ili indirektnih uticaja brana.

“Hidroelektrana je destruktivna, zastarjela tehnologija koja se danas može lako zamijeniti savremenim obnovljivim izvorima energije, poput solarne energije”, izjavila je Nataša Crnković, predsjednica organizacije Centar za životnu sredinu.

Srećom, u Evropi postoji jedan region koji još uvek ima slobodne rijeke – Balkan. Međutim, čak su i ovi posljednji dragulji pod velikom prijetnjom od planova za oko 2.800 novih hidroelektrana. Sa ciljem donošenja zajedničkog stava prema ovim projektima održan je prvi samit o rijekama Evrope u Sarajevu. Počevši od ove godine, samit će se održavati svake dvije godine u drugom regionu u Evropi. Naredni samit biće održan u Portugalu u 2020. godini.

Prvi samit o rijekama Evrope organizovan je od strane organizacija Riverwatch iz Austrije i Centra za životnu sredinu iz Bosne i Hercegovine u okviru novoformiranog saveza organizacija koje imaju za cilj očuvanje evropskih rijeka i zaustavljanje izgradnje hidroelektrana. Ove organizacije su Riverwatch, EuroNatur, WWF Adria, Wetlands International, and Rios livres (GEOTA).

Aktivistički performans “Noćne More” Ornele Čolić i Vedada Šabanadžovića

Aktivistički performans Noćne More poziv je građanima BiH da 07. oktobra izađu na izbore. Projekt sanjali, napisali i nacrtali Ornela Čolić i Vedad Šabanadžović (koji će u nedjelju, 07.10., izaći i glasati!)

Ornela Čolić

“Zahvaljući državi u kojoj živimo imam košmare. Zahvaljući državi u kojoj živimo imam sve više prijatelja koji ne žive u državi u kojoj su živjeli. Zahvaljući državi u kojoj živimo osim prijatelja gubim i razum. Zahvaljući državi u kojoj živim, živimo a kao da ne živimo.

Krivi smo samo mi. Bez inicijativa, promjena, želje i volje da bilo šta uradimo za sebe i one od sebe i oko sebe. Neko će i zbog nečeg, doći i spasiti nas! Do kada ćemo beskičmeni očekivati nešto od drugih i početi raditi nešto za sebe? Moje noćne more su bile samo moje dok nisam saznala da ima još ljudi sa sličnim noćnim morama. Muče nas i progone. Sustižu nas. Hvataju i povlače za sobom! Našle su svoj put van zahvaljujući genijanom drugaru Vedadu Šabanadžoviću, koji mi je pomogao da artikulišem te krike. Zajedno smo napravili kampanju: Izađi i glasaj!

Zašto sad? Zašto zadnju sedmicu pred izbore? Sad ste svi napeti i osluškujete i pratite. Zato pratite nas! Izađite i IZBORIte se za bolje i pametnije. Za život. Glasajte za kandidate/kinje koje smatrate najkompetentnijim, najkvalifikovanijim ili najjednostavnije rečeno: glasajte za koga god želite, ali IZAĐITE I GLASAJTE!

Prestanite nalaziti izgovore, opravdanja i nemojte kriviti druge. Ako od političara očekujete odgovornost i djelovanje, dajte im primjer! Počnite biti odgovorni za sebe i ispunite najbitniju građansku dužnost. Preuzmite odgovornost za loše političare, nerad i stanje u državi. Recite sebi da Vi to možete. Da mi to možemo.”

Počinje Frontal Blog Challenge vol.2

Specijalizovana, besplatna, obuka za blogere, aktiviste iz nevladinog sektora, studente, ličnosti iz javnog života Bosne i Hercegovine koje se bave društveno-odgovornim temama i neafirmisane lokalne online medije, nastavlja se i ove godine. Projekat je pokrenuo portal Frontal sa partnerima, a cilj je okupljanje društveno aktivnih pojedinaca koji će biti u prilici da saznaju kako nastaje blog, kako se stvara sadržaj od kojeg može da se profitira, te postoji li jedinstven recept za postizanje viralnosti u svijetu društvenih mreža.

Kroz prošlogodišnju Frontal Blog Challenge obuku o stvaranju viralnog sadržaja, blogu i zaradi od bloga, affiliate i content marketingu, SEO i web analitici, komunikacijskim krizama na internetu i tome kako ih rješavati, te o građanskom i političkom aktivizmu na internetu i društvenim mrežama prošlo je 20 polaznika sa područja cijele Bosne i Hercegovine. Tokom dva modula, koji će i ove godine biti održani na Kozari i Jahorini, govoriće najeminentniji stručnjaci iz Bosne i Hercegovine i regije, kao i neki od najpoznatijih blogera. Glavni predavač i mentor na projektu je Dragan Varagić – bloger, internet strateg i konsultant, te vodeći regionalni stručnjak u svijetu internet savjetovanja u primjeni interneta u promotivne, ali i poslovne svrhe.

Polaznici Frontal Blog Challengea, osim prisustva interaktivnim predavanjima i radionicama, imaće priliku da svoje blogove objavljuju na portalu Frontal, a na osnovu kriterijuma čitanosti, interakcije sa drugim blogerima, broju tekstova, te prisustvu na oba modula, biće odabrani najuspješniji polaznici.

Najuspješniji polaznik prve generacije je Denis Čarkadžić iz Sarajeva koji je pozvao sve zainteresovane da ove godine ne propuste priliku za učešće: “Prije svega želim da kažem da mi je veoma drago što će se i ove godine održati Frontal Blog Challenge. Obzirom na prošlogodišnji ponuđeni program za učesnike, kvalitet predavača i učesnika u programu, kao i samu metodologiju rada, iskreno, nisam ni sumnjao da se projekat neće nastaviti. Uvjeren sam da će tim koji ga vodi još dugi niz godina na ovaj način pružati priliku ljudima koji svojom pisanom javnom riječju nastoje da doprinesu prije svega, promjeni svijesti građana u Bosni i Hercegovini. Prvi Frontal Blog Challenge održan prošle godine ispunio je moja očekivanja, ali smatram da ljestvicu treba nastaviti dizati. Po mom skromnom mišljenju i ove godine bi fokus trebao biti kako na manje afirmisanim ali kvalitetnim blogerima, tako i onima koji su se već uspjeli probiti u javni prostor i afirmisati kao nezavisni, slobodni i društveno odgovorni.”

Svi zainteresovani za učešće u Frontal Blog Challengeu vol.2 mogu popuniti aplikacioni formular na portalu Frontal. Rok za prijave je 15.10.2018.

Više informacija o Frontal Blog Challengeu potražite na www.frontal.ba i Facebook stranici Frontal.

Konkurs/natječaj za medijski doprinos informisanju, zaštiti i promociji prava djeteta u BiH

UNICEF BiH i ove godine objavljuje konkurs za medijski doprinos informisanju, zaštiti i promociji prava djeteta u BiH, u skladu sa etičkim smjernicama o izvještavanju o djeci. Konkurs je otvoren za sve novinare i medije koji su svoje radove na ovu temu objavili otvoren za sve radove objavljene od 01.11.2017. do 31.10.2018. godine, u medijima u Bosni i Hercegovini.

Teme prijavljenih novinarskih radova mogu obuhvatiti pitanja iz oblasti obrazovanja, zdravstva, socijalne i dječije zaštite, pravosuđa za djecu, kao i teme koje promovišu inkluziju, nediskriminaciju i poštivanje različitosti.

Imajući u vidu da je tema ovogodišnjeg obillježavanja Međunarodnog dana djeteta – sretno djetinjstvo, s posebnim fokusom na zaustavljanje vršnjačkog nasilja i sigurno okruženje za učenje, godišnje Priznanje će biti dodijeljeno za priču/izvještaj/reportažu o ovoj temi.

Radovi koji se prijavljuju trebaju biti dostupni na internetu. Svaki novinarski rad koji ispunjava uslove konkursa, može prijaviti sam autor ili neko od urednika u medijima.

Prilikom izbora najboljeg novinarskog rada vodiće se računa o sljedećim kriterijima:

– Izboru teme;

– Načinu prezentiranja činjenica i podataka (odabiru novinarskog ugla);

– Analitičkom pristupu;

– Spisateljskom stilu za novine i web / audiovizuelnoj prezentaciji za radio i televiziju;

– Procjeni pozitivnog efekta na publiku u smislu promovisanja teme;

– Poštivanju UNICEF-ovih principa etičkog izvještavanja o djeci;

– Poštivanju principa Zajedničke izjave novinara u BiH.

Priznanja će biti dodijeljene za novinarski-medijski doprinos u štampi, na internetu, kao i za dokumentarni ili informativni uradak trajanja do 5 minuta na radiju i televiziji.

Žiri sastavljen od iskusnih novinara, dobitnika UNICEF-ove nagrade prethodnih godina, te stručnjaka iz oblasti zaštite prava djece, odabraće najbolje radove i objaviti svoju odluku na ceremoniji koja će biti organizovana ovim povodom.

Rok za dostavu prijava je 15.11.2018. godine u 12,00.

Detaljni uslovi i pravila konkursa su objavljeni i na unicef.ba i blogu zasvakodijete.ba.

###

O UNICEF-u

UNICEF djeluje u nekim od najugroženijih područja na svijetu, kako bismo obuhvatili djecu iz najranjivijih kategorija. Širom 190 država i teritorija, mi radimo za svako dijete, bilo gdje, kako bi sagradili bolji svijet za sve. Mi nikada ne odustajemo.

Za više informacija o UNICEF-u i našem radu za djecu, posjetite www.unicef.org.

Pratite UNICEF u BiH na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

Pravo Ljudski otvara šest pozicija za stažiranje

Ako volite film i želite saznati više o kreativnom dokumentarnom filmu, studirate na nekom od fakulteta društvenog, humanističkog ili umjetničkog usmjerenja, tražite nova radna iskustva i vještine ili jednostavno želite da sklopite poznanstva i prijateljstva u oblasti filma i kulture, obratite pažnju:

Pravo Ljudski Film Festival za svoje 13. izdanje otvara šest pozicija za stažiranje!

Kao festival okrenut mladim talentima u oblasti dokumentarnog filma, Pravo Ljudski je godinama gradio i svoju volontersku porodicu bez koje je gotovo nemoguće zamisliti funkcionisanje festivala. U želji da podijelimo znanje i iskustvo, ali više od svega, ljubav prema filmu, odlučili smo da pružimo šansu mladim ljudima da postanu dio našeg tima od 4. oktobra pa do završetka festivala, koji ove godine traje od 28. novembra do 3. decembra.

Tražimo osobe koje su otvorene, odgovorne, brze, marljive, komunikativne, dobro poznaju engleski jezik, ali najvažnije od svega: gaje ljubav prema filmskoj umjetnosti. Oblasti u kojima možete steći nova znanja su administracija, komunikacije, produkcija i rad sa gostima festivala. Iskustvo je poželjno, ali nije neophodno. Sve detalje o pojedinim pozicijama možete pronaći na web stranici Pravo Ljudski Film Festivala.

Prijave slati najkasnije do 4. oktobra putem mail-a. Zainteresirani kandidati i kandidatkinje mogu poslati pismo motivacije i CV na B/H/S jezicima. Za sve dodatne informacije pisati na mail adresu: apliciram@pravoljudski.org.

Radujemo se što ćete postati dio Pravo Ljudski volonterske porodice. Pridružite se magiji!

Noć istraživača u Mostaru

U petak 28.9.2018. sa početkom u 17:00h u Mostar ponovo stiže Noć istraživača 2018! Tradicionalno druženja na festivalu nauke i istraživanja se obilježava u preko 300 gradova širom Evrope, a „LET'S STEAM! Stvarajmo nove prilike!“ je slogan pod kojim se manifestacija održava ove godine.

Naš stvaralački tim je ove godine posjetiteljima svih uzrasta u Mostaru pripremio bogate zabavne sadržaje, radionice, interaktivne eksperimente, projekcije, nagradne igre i priliku da se približite nauci i istraživanju i predstavite naučnim dostignuća i inovacijama.

Družićemo se u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Bijeljini, Goraždu, Tuzli, Zenici, Konjicu, Trebinju i Brčkom. Dođite i pridružite se zajednici od preko milion radoznalih ljudi koji istovremeno u jednoj noći slave nauku širom Evrope!

Ulaz na manifestaciju i svi sadržaji su besplatni za posjetitelje svih uzrasta. Ponesite samo osmijeh i beskrajno mnogo radoznalosti!

Evropsku Noć istraživača u Bosni i Hercegovini zajedničkim snagama realizuje konzorcij sačinjen od Instituta za hidrotehniku d.d. Sarajevo (HEIS), Udruženja BALKANFILM, Tidea d.o.o.Banja Luka i Koledža ujedinjenoh svijeta u Mostaru (UWC Mostar)

Cilj manifestacije je povećanje svijesti o istraživanju i inovacijama u Bosni i Hercegovini, podrška istraživačima i promocija dostignuća domaćih naučnika, inovatora i poduzetnika, te podsticanje mladih da razmisle o nauci kao potencijalnoj karijeri.

Stvarajmo nove prilike zajedno u najluđoj naučnoj noći!

Pridružite nam se 28.septembra 2018. godine u devet gradova Bosne i Hercegovine od 17:00 sati!

O Evropskoj noći istraživača

Evropska Noć istraživača je pokrenuta 2005. godine pod pokroviteljstvom FP7 programa Evropske unije i organizuje se svakog posljednjeg petka u septembru, s ciljem promocije naučnih istraživanja, karijere istraživača, kao i podizanja svijesti kod šire javnosti o uticaju raznih istraživanja na svakodnevni život. Od 2014. godine „Noć istraživača“ je postala „Evropska noć istraživača“ pod pokroviteljstvom programa Horizont 2020.

Od svog nastanka, Noć istraživača obilježava se u sve više gradova Evrope, pa je tako prošle, 2017. godine održana u 342 grada širom Evrope, u kojoj je učestvovalo ukupno 2200 istraživača i preko million posjetitelja.

„Evropska noć istraživača“ se u Bosni i Hercegovini održava od 2012. godine.

Otvoren 23. Susret pozorišta/ kazališta lutaka BiH

U prepunoj Pozorišnoj dvorani Kulturno-sportskog centra svečano je otvoren 23. Susret pozorišta/ kazališta lutaka BiH.

Ove godine će biti odigrane samo četiri takmičarske predstave, te isto toliko predstava u okviru revijalnog programa, koje će se igrati u jutarnjim terminima. Stručni žiri je u sljedećem sastavu: Cvetin Aničić, Marko Vukosav i Antonio Džolan. Svakodnevno će biti održavane i dramske radionice, te radionice izrade lutaka, na kojima su prethodnih godina učestvovali studenti akademija. Organizacioni odbor je odlučio da od ove godine pruži mogućnost učenicima bugojanskih osnovnih i srednjih škola da se afirmišu u svijetu lutkarska.

Prvu noć bugojanskim mališanima se predstavilo Bosansko narodno pozorište Zenica sa predstavom „Prodani smijeh“, čiju režiju potpisuje Darko Kovačovski. Prijevod sa bugarskog uradio je Davorin Dinić. Nastala je po motivima istoimenog romana Jamesa Krüssa i priča je o dječaku Timu koji pada u iskušenje da proda svoj osmijeh za jednu bombonu. U njihovoj predstavi ravnopravno žive fantastična i stvarna bića. Svi oni svojim jezikom pričaju i žive priču o odrastanju djeteta.

U Holu Kulturno-sportskog centra otvorena je i izložba pozorišnih/ kazališnih lutaka koju je pripremio Antonio Džolan, akademski kipar. Izložba je prikaz odabranih lutaka iz fundusa Kulturno- sportskog centra, kao i radionica u sklopu Lutkarskog bijenala i Susreta pozorišta/ kazališta lutaka BiH.