Na press konferenciji u Botaničkoj bašti Zemaljskog Muzeja BiH u Sarajevu predstavljena je inicijativa „Odmori u BiH”, osmišljena kao svojevrsna „prva pomoć“ turističkom sektoru Bosne i Hercegovine. To je, zapravo, niz aktivnosti na razvoju, povezivanju, promociji i prodaji turističke ponude BiH, koje imaju za cilj pomoći bh. turizmu da svoj potencijal što bolje predstavi domaćem i regionalnom, a potom, kada ono ponovo bude aktuelno, i međunarodnom tržištu.
Predsjednica fondacije Sarajevo Navigator Nataša Musa istakla je želju za stvaranjem platforme pomoću koje će što veća turistička ponuda biti na dohvat ruke široj javnosti, a posebno u kontekstu procjena koje govore kako će bh. turistički sektor u vremenu nakon pandemije Covid-19 morati prvenstveno biti usmjeren na domaće i regionalno tržište. “Već godinama podržavamo turistički sektor kako bismo unaprijedili kvalitet usluge i ponudili sveobuhvatan izvor informacija, što je sada još i važnije s obzirom na ekonomske posljedice epidemije na turizam BiH”, naglasila je Musa.
Kao temeljni dio Inicijative kreirana je inovativna web platforma www.odmoriubih.ba kao marketinški kanal bh. turizma. “Web platforma će na jednom mjestu objediniti najbolje što BiH ima – kvalitetne turističke pakete, zanimljive aktivnosti, ture i transfere između destinacija, kao i tekstove, fotografije i videa koji će promovirati bh. turističku ponudu. Smatramo da je bh. turistički program nedovoljno promovisan, te uz naš projekat želimo podići svijest o ponudi izvanrednih lokacija u našoj zemlji koje vrijedi posjetiti”, naveo je Enis Avdić, izvršni direktor Sarajevo Navigator.
Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka kao prijatelj projekta, izdvojio je veliki potencijal inicijative Odmori u BiH. “Smatramo da je od izuzetnog značaja da se podrži jedna ovakva inovativna inicijativa koja doprinosi turističkom sektoru cijele države”, istakao je Skaka.
U cilju direktne promocije BiH ponude i turizma, nakon press konferencije istoga dana organiziran je medijski izlet u Kraljevski grad Jajce, gdje će ispod fascinantnog Plivskog vodopada biti održan koncert Desant na Jajce za 300 osoba, a na kojem će nastupiti grupe Zoster i Pochko & New Primitives Songs. Također, u narednom periodu predstavljanje inicijative bit će organizirano u Banjoj Luci i Mostaru.
Bosnu i Heregovinu, Srbiju i Crnu Goru spaja transnacionalna kulturna ruta, koja prikazuje značajne spomenike posvećene Drugom svjetskom ratu.
Ruta je stvorena u okviru projekta „Povećanje turističke atraktivnosti, turističkih partnerstva i poslovne konkurentnosti transnacionalnom kulturnom rutom Tragovima Maršala“, kojeg finansira Evropska unija, a sprovodi Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) u nastojanju da doprinese rastu i konkurentnosti šest ekonomija zapadnog Balkana podržavajući razvoj i promociju zajedničke regionalne kulturne i avanturističke ponude. kroz bespovratna sredstva Projekta za razvoj i promociju turizma.
Cilj je da se doprinese razvoju regionalne kulturne i avanturističke ponude, te su na dijelu rute kroz Bosnu i Hercegovinu predstavljeni Sarajevo (Spomen park Vrace), Foča ( Tjentište Nacionalni park Sutjeska), Prijedor (Nacionalni park Kozara), Mostar (Partizansko groblje) i Zenica (Smetovi).
U Srbiji Sremski front (Šid), Kosmaj (Mladenovac) i Kadinjača (Užice), a u Crnoj Gori spomenici Trebjesa (Nikšić), Jasikovac (Berane) i Žabljak.
Za vrijeme Jugoslavije ovi spomenici bili su dijelom državnih rituala kojima se održavalo kolektivno sjećanje i kreirao zajednički narativ, a danas su gotovo zanemareni jer su ljudi više okrenuti vlastitim turističkim potencijalima.
Zato je značaj projekta u mapiranju, istraživanju i reaktualizaciji spomenika Drugog svjetskog rata.
U BiH studijske analize radile su Elma Hodžić kustosica Historijskog muzeja BiH i Nataša Musa creator platforme „Odmori u BiH“, koje su najavile da se narednim aktivnostima projekta ekonomije tri zemlje trebaju povezati u rutu kako bi zainteresovanim subjektima ponudile mogućnost umrežavanja u procesu izgradnje jedinstvenog nacionalnog turističkog proizvoda.
Jedna od aktivnosti projekta je „Karta pripovjedanja“ digitalna karta za prikaz rute. Na ovoj karti posjetitelji će se upoznati sa lokalitetima i zanimljivim pričama o spomenicima. Karta bi se implementirala u već postojeće web stranice turističkih organizacija, agencija i općina.
Planirana aktivnost je izložba „Plavi voz“ koja će prikazati fotografije spomenika Drugog svjetskog rata, a koja će posjetiti sve tri države. Izložbu će pratiti i edukativne radionice za interpretaciju umjetničkog dizajna spomenika Drugog svjetskog rata sa posebnim akcentom na uključivanje mladih u izgradnji potencijala lokacija korištenjem zanimljivih metoda pripovjedanja, a kako bi se povezali sa svojim kulturno historijskim nasljeđem.
U BiH projekt provodi Fondacija za promociju obrazovanja, kulture, mira i ljudskih prava “Sprofondo –Thalia” BiH, u Srbiji Centar za istraživanja i studije turizma Novi Sad i Crnoj Gori nevladina organizacija Pro Futuro.
Predstavnici krovnih tijela mladih u Bosni i Hercegovini pokrenuli su inicijativu za poboljšanje položaja mladih “Fakat je vakat za mlade”, a u okviru koje je raspisan i javni poziv za dodjelu javnih priznanja jedinicama lokalne samouprave za unaprijeđenje položaja mladih u BiH.
U BiH postoje zajednice koje strateški i kontinuirano rade na poboljšanju uslova i kvaliteta života mladih ljudi u njima i za takve zajednice se treba znati i trebaju biti primjerom pozitivne prakse.
Javni poziv namijenjen je svim lokalnim zajednicama u BiH koje su u proteklom periodu realizovale aktivnosti i programe podrške za mlade u oblasti omladinskog aktivizma i organizovanja mladih, obezbjeđivanja prostora za mlade i rada sa mladima, lokalnih politika za mlade, razvoja potencijala mladih, zapošljavanja i inovativnosti.
Svi detalji javnog poziva dostupni su na linku: shorturl.at/biBJU
Cilj raspisivanja javnog poziva jeste potaknuti i druge lokalne samouprave da učine više na unaprjeđenju položaja mladih u njima.
“BiH se suočava sa problemom masovnog odlaska mladih koji je iz godine u godinu sve izraženiji, a mi kao dio rješenja vidimo intenzivniji angažman lokalnih zajednica” – poručuje Nikola Kandić iz Vijeća mladih FBiH. Dodaje i da je sada poseban izazov i bojazan od pogoršanja trenutnog stanja zbog ekonomskih i društvenih posljedica koje struka predviđa zbog pandemije virusa COVID 19 koja je zahvatila i Bosnu i Hercegovinu te uzrokovala globalne promjene.
Jedan je od načina lakšeg prevazilaženja trenutne situacije mogla bi biti reakcija lokanih zajednica na osnovu već postojećih pozitivnih primjera.
“Fakat je vakat da nagradimo lidere… jer pozitivne priče zajednica su nam važne.” – poruka je Vijeća mladih Federacije Bosne i Hercegovine, Omladinskog savjeta Republike Srpske i Vijeća/Savjeta mladih Brčko distrikta Bosne i Hercegovine
“Fakat je vakat za mlade” inicijativa je koju je Vijeće mladih FBiH pokrenulo u saradnji sa drugim krovnim tijelima s ciljem kreiranja boljih uslova za život mladih u BiH, jačanja njihovih prava, intenziviranja saradnje struktura vijeća mladih te osnaživanja omladinskog sektora.
Inicijativom je predviđena realizacija niza aktivnosti koje će doprinijeti ostvarivanju cilja, a među njima su info sesije o jačanju svijesti mladih o njihovim pravima i važnosti aktivnog djelovanja, javni pozivi za intenzivnije uključivanje lokalnih zajednica u rješavanje problematika ove populacije te organizacija događaja koji će okupiti sve relevantne subjekte te ponuditi konkretne prijedloge i rješenja.
Danas najavljujemo drugu Bosanskohercegovačku povorku ponosa koja će se održati 23. augusta u Sarajevu. Povorka ponosa je protest protiv nejednakosti i predstavlja borbu za bolji položaj lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans, interspolnih i kvir osoba u bosanskohercegovačkom društvu.
Iako smo suočeni sa teškoćom loše epidemiološke situacije uzrokovane virusom korona, LGBTIQ zajednica zna kako je to svakodnevno živjeti u izolaciji i strahu od potencijalnih napadača. Takođe znamo koliko je važno za LGBTIQ zajednicu u Bosni i Hercegovini kontinuirano održavanje Povorke ponosa, osnaživanje i pružanje osjećaja sigurnosti u društvu koje je agresivno i nasilno prema drugačijima, koje odbacuje, diskriminiše, maltretira, ne štiti i ne poštuje zakone. Povorka ponosa je važna platforma za borbu i prava drugih manjinskih grupa, za sve one čiji se glasovi ne čuju i čija prava i slobode su svakodnevno ugrožene ugnjetavanjem, ignorisanjem i stavljanjem na marginu društva.
Bh. povorka ponosa je nastala iz potrebe za unaprjeđenjem svakodnevnog života LGBTIQ osoba u BiH. Koristeći pravo na javno okupljanje koje nam je Ustavom zagarantovano, izlazimo na ulicu jer naši životi ne mogu čekati i trpiti sporost sistemskih promjena.
Bh. povorka ponosa reakcija je LGBTI osoba na tešku ekonomsku i socijalnu situacija koja je dodatno pogoršana aktuelnom pandemijom, nezaposlenošću, korupcijom, odlaskom mladih iz države, zagađenim zrakom i vodom, selektivnom vladavinom prava, nacionalizmom, fašizmom i rasizmom, kao i brojnim drugim problemima koji svakodnevno utječu i na naše živote.
Ekstremne situacije, poput pandemije, samo nas dodatno podsjećaju koliko je loš status marginalizovanih grupa u državi i zbog toga smatramo da je još i važnije sada izaći na ulice. Krajnje je vrijeme da zahtijevamo drastične promjene i sistemsku, kontinuiranu zaštitu prava marginalizovanih grupa.
Mi, lezbejke, gejevi, biseksualne, trans, interspolne i kvir osobe smo kroz niz naših identiteta neodvojiv dio bh. društva. Mi smo i radnici i radnice, i sestre i braća, i nezaposlene osobe i osobe sa invaliditetom, i Romi i Romkinje, i građani i građanke BiH. Naš identitet nije samo biti LGBTIQ osoba, ali zbog naše seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika svakodnevno trpimo nerazumijevanje zbog prisutnosti predrasuda koje dovode živote LGBTIQ osoba na marginu, povećavaju nasilje i diskriminaciju.
Homofobija, bifobija, transfobija, predrasude i nasilje ne pogađaju samo LGBTIQ osobe, već i naše porodice i prijatelje/ice. Mržnja čini cijelo društvo zarobljenim. Zbog toga se mi kroz povorku ponosa ne borimo samo za prava LGBTIQ osoba, već svih osoba koje su zbog bilo kojeg identiteta isključene iz društva.
Još uvijek nigdje u BiH ne postoje sigurni javni prostori za LGBTIQ osobe. Homofobija sa kojom se suočavamo odlaskom u javne institucije, kafiće, restorane, pozorišta, kina ili bilo koje drugo javno mjesto nas osuđuje na četiri zida i tjera na marginu. Van četiri zida, a nerijetko i u njima, nismo siguran, društveni život nam nije slobodan, a realnost života je preplavljena strahom od nasilja i odbacivanja.
Vrijeme pandemije, neizvjesnosti i života u četiri zida ni za koga nije bilo jednostavno. Ovaj period nas je sve na plastičan način podsjetio na to šta znači biti odvojen/a od društva, od porodice i prijatelja/ica, kao i šta znači stalno se plašitii za sigurnost osoba koje volimo, ne biti u mogućnosti vidjeti bliske osobe, te je pokazao koliko život ne može biti u četiri zida.
Život u izolaciji iznio je na površinu strateške izazove života u četiri zida, od teškoće organizacije života u izolaciji, nedostatka sistema podrške, nerazumijevanja i teške komunikacije između članova porodice, do nošenja sa strahovima i povećanog broja nasilja u porodici, nasilja nad ženama, nasilja nad djecom i starim osobama.
S druge strane, izolacija i nasilje za LGBTIQ osobe nisu novost, mi to proživljavamo tokom cijelog života i zato nam je važno da hodamo – da smo prisutni u javnom prostoru, te da podsjećamo da postojimo i da zahtijevamo prava.
Zbog toga je ovogodišnji slogan Bh. povorke ponosa – Nije život četiri zida. Tokom narednog perioda ćemo iznijeti niz problema koji oslikavaju nemogućnost života u četiri zida bilo kojeg ljudskog bića, pa tako i LGBTIQ osoba.
Svjež primjer kako je izgledao život u izolaciji tokom pandemije, iskustvo koje sada imaju naši sugrađani i sugrađanke kada je u pitanju nemogućnost života van četiri zida, izolacija, nevidljivost, šta znači ne moći imati zdravstvenu njegu, ne moći učestvovati u javnom životu, može da poveća empatiju i solidarnost sa LGBTIQ osobama. Nikome od nas nije bilo ugodno unutar svoja četiri zida tokom dva mjeseca izolacije. Zamislite da tako živite cijeli život?
Nasilje, diskriminacija, izolacija, marginalizacija, mržnja, homofobija, bifobija, transfobija su sistemski problemi i duboko su ukorijenjeni kako u društvo, tako i u javne institucije. Homofobija je prisutna i među političarima/kama koji nerijetko, bez ikakvih sankcija, iznose negativan stav prema postojanju LGBTIQ osoba, produbljujući sve navedene probleme sa kojim se LGBTIQ osobe suočavaju.
Zbog toga je Bh. povorka ponosa antifašistički otpor usponu raznih fašističkih struja koje postoje u našem društvu, a koje žele da uguše prava svih marginaliziranih grupa. Primjer tome je i trenutna situacija sa osobama u pokretu, migrantima koji žive u mizernim uslovima koji nisu dostojni čovjeku, a naša država ne odgovara na njihove potrebe, već, naprotiv, nerijetko doprinosi povećanju rasizma koji postoji u našem društvu.
Smatramo da se jedino izlaskom na ulicu, ujedinjeno, možemo boriti protiv svih fašizama kojima smo okruženi. Prava LGBTIQ osoba se tiču svih nas i loš status života marginalizovanih grupa je odraz cjelokupnog socio-ekonomskog stanja ljudi u državi.
Svjesni/e trenutne epidemiološke situacije, ovogodišnju Bh. povorku ponosa najavljujemo na ovaj način, poštujući sve preporučene mjere. Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa će pozorno pratiti situaciju i sve preporuke i mjere koje budu donešene u narednom periodu, te će shodno njima organizovati drugu Bh. povorku ponosa.
Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa trenutno broji 22 osobe, koje dolaze iz cijele Bosne i Hercegovine. Izuzetno nam je drago da postoji velika zainteresovanost za ovu volontersku uključenost u organizaciju druge Bh. povorke ponosa. Još jednom podcrtavamo da, iako se Bh. povorka ponosa događa u Sarajevu, ona uključuje sve druge gradove i sredine u BiH.
Kontinuitet borbe kroz protestnu šetnju je neophodan kako bi se napravile značajne i dugotrajne promjene stanja prava i života LGBTIQ osoba, kao i svih drugih marginalizovanih grupa u društvu.
Vidimo se 23. avgusta u Sarajevu! Jer, nije život četiri zida!
…………..
Lica druge Bh. povorke ponosa su Amar Ćatović, Branko Ćulibrk, Bisera Hodžić, Dajana Bakić, Emina Bošnjak, Lejla Huremović i Mirza Halilčević.
Vodič za bolje razumijevanje medija nastao je na osnovu dosadašnjeg iskustva Mediacentra Sarajevo u oblasti edukacije mladih o medijskoj i informacijskoj pismenosti. Teme kojima je posvećena pažnja u vodiču prezentovane su mladima na omladinskim kampovima medijske pismenosti koje je Mediacentar organizovao u različitim krajevima Bosne i Hercegovine (BiH). Riječ je o petodnevnim kampovima koji okupljaju mlade od 18 do 30 godina sa različitim predznanjima i iskustvima, na kojima se polaznici i polaznice kroz intenzivne sesije edukuju o ključnim pitanjima medijske pismenosti, ali i stječu osnovne produkcijske vještine u cilju boljeg razumijevanja procesa nastajanja medijskih sadržaja i formata. Ovaj vodič pruža uvid u metodološki okvir omladinskih kampova koji može pomoći onima koji imaju namjeru organizovati slične treninge, te daje korisne savjete za izbor tema, učesnika i trenerskog tima.
U vodiču su tematske cjeline koje se obrađuju na omladinskim kampovima prvo teorijski predstavljene, a zatim je za svaku cjelinu ponuđena lista dodatnih resursa za daljnje samostalno istraživanje i proširivanje znanja, kao i prijedlozi za praktične vježbe koje se mogu koristiti na radionicama i treninzima posvećenim unapređenju znanja iz domena medijske pismenosti. Vodič, prije svega, može koristiti omladinskim aktivistima u nevladinim organizacijama, koji mlade u svojim lokalnim zajednicama žele upoznati s temom medijske pismenosti ili koji pripremaju radionice na ovu temu, ali i svim drugim edukatorima koji mladima, u sklopu neformalnog obrazovanja, prenose znanja o funkcionisanju medija. Moguće ga je koristiti kao pomoćno sredstvo u osmišljavanju agende, praktičnih vježbi i pristupa pojedinim temama.
Vodič obrađuje teme koje predstavljaju temelj za razumijevanje funkcionisanja medija. Daje uvid u funkcionisanje medijskog okruženja u BiH sa osvrtom na vrste medija, glavne zakone i regulatorna tijela, ali i na problematične medijske sadržaje karakteristične za bosanskohercegovačku medijsku scenu, koji se ogledaju u huškačkim i radikalnim narativima, dezinformacijama i selektivnom izvještavanju. Vodič ukratko objašnjava i najvažnije novinarske forme i njihove karakteristike, kao i osnovne postulate profesije na kojima se temelji kvalitetan medijski sadržaj. Na kraju, vodič omogućava da se više sazna o osnovama verifikacije sadržaja na online platformama.
Autorice: Elvira Jukić-Mujkić, Anida Sokol, Belma Buljubašić, Marija Arnautović, Maja Ćalović, Hilma Unkić
Centar za izgradnju mira CIM organizuje treći Mirovni kamp za mlade (18-30 godina) iz sljedećih 10 opština/gradova: Banja Luka, Velika Kladuša, Jajce, Doboj, Bijeljina, Sarajevo, Olovo, Stolac, Mostar i Sokolac u okviru STaR projekta u periodu od 26. juna do 3. jula!
Nakon održanog sedmodnevnog kampa na Mirovnoj farmi u Sanskom Mostu slijedi program dodjele malih grantova učesnicima/cama za implementaciju lokalnih inicijativa.
Troškove prevoza, smještaja i hrane snosi organizator.
⚠️***Poštujući odredbe Kriznog štaba i nastojeći da kreiramo sigurno okruženje za sve učesnike, za učešće je neophodno uraditi test na COVID-19. Troškove testiranja snosi organizator.
Požurite sa Vašom prijavom jer vrijeme ističe!
✔️Kliknite na link :https://forms.gle/yQYNUoK6ikuCCgzE7
✔️Ispunite kratki obrazac za prijavu i SUBMIT!
Budite i vi dio STaR priče i preko 300 mladih koji učestvuju u našim aktivnostima.
Udruženje „Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu“ podijelilo je laptop računare za 45 učenika – srednjoškolaca Romske nacionalne manjine kako bi im se olakšalo praćenje i učestvovanje u nastavi i daljem školovanju. Laptopi su donirani od strane Fonda otvoreno društvo BiH, na čelu sa direktoricom gospođom Dobrilom Govedarica, stipendistima projekta „S obrazovanjem u budućnost“.
Poštujući pravila socijalne distance, osam učenika koji žive na području Kantona Sarajevo laptop računare su lično primili u prostorijama Udruženja, dok će poštom biti uručeni onima koji žive van Kantona Sarajevo. Tridesetsedam učenika kojima će laptop računari biti uručeni brzom poštom dolaze iz više gradova širom Bosne i Hercegovine; Zenica, Jajce, Bosanska Krupa, Brčko, Janja, Vitez, Doboj, Mostar, Ključ, Kakanj, Čelić, Donji Vakuf, Visoko, Gradiška i Bijeljina, a stipendiraju se iz Fonda otvoreno društvo BiH koje, kroz grantove, podržava romsku nacionalnu manjinu.
Program podrške obrazovanju romske nacionalne manjine od strane Fonda otvoreno društvo BiH počeo je još 2005. godine preko Udruženja “Obrazovanje gradi BiH”. Zaključno sa školskom/akademskom 2019/2020. godinom, stipendirali smo 771 učenika i studenta romske nacionalne manjine.
Ponosni na kvalitet integracije i kulturne inkluzije romskih stipendista u projektima, Udruženje konstantno i neposredno učestvuje u smanjenju predrasuda i stereotipa o najbrojnijoj nacionalnoj manjini u našoj zemlji.
Nekoliko stotina građana okupilo se rano jutros s namjerom blokade puta bagerima i mašinama investitora Amitea D.O.O. Mostar, koje danas namjeravaju početi radove na izgradnji prve dvije mini hidroelektrane, od ukupno planiranih 15 na Neretvici, rijeci dugoj 27 kilometara. Klišani i ostali ljubitelji prirode pokazali još jednom neviđeno jedinstvo, uz jedan zajednički cilj: spasiti bajkovitu Neretvicu.
Ovo je drug protestni skup koji je okupio sve generacije. Borba za Neretvicu i sve druge bosanskohercegovačke rijeke kojima prijeti stihijska izgradnja malih hidroelektrana ujedinila je aktiviste za zaštitu prirode, medije i građane. No, investitori, uz nesebičnu pomoć općinskog režima i njihovih satelita ne odustaje od namjere da zabetonira ovu rijeku koja je bogata endemskim vrstama i da riblje staze prepriječi betonom, kako bi pojedinci ostvarili dodatni profit na račun uništavanja zajednice i ovog iznimno vrijednog resursa. Metode kojima se služe lokalne vlasti su u potpunoj suprotnosti sa osnovnim principima omogućavanja građanima i građankama da učestvuju u procesima donošenja odluka. Od općinskih službi ni nakon dva mjeseca i niza pokušaja, od slanja zahtjeva za pristup informacijama,urgencija i žalbi na urgenciju, nakon što su istekli svi zakonski rokovi, građani i građanke nisu dobili povratnu informacju niti jedan dokument. Ovakav stav lokalne uprave prema vlastitom stanovništu je zastrašujuće zanemarivanje stavova građana i građanki i predstavlja već dobro uhodanu praksu čiji je osnovni cilje uništavanje i otimačina resursa od kojeg zavise i sve buduće generacije. Lokalna uprava ove zajednice ne poznaje osnovne postulate koji se odnose na obavezu aktivne zaštite i upravljanja resursima kako bi svi mogli imati koristi od njih i pokazuje se kao autonomni aparat moći kojim upravljaju interesi manjine- investitora. Nadalje, kroz isključivanje stanovništva iz procesa učestvovanja u donošenju odluka, lokalna uprava se delegitimizira i na taj način onemogućava da se kroz uvažavanje stavova zajednice prevaziđu manjkavosti postojećeg sistema. Potpuno odsustvo shvatanja prirodnih resursa kao zajedničkog dobra od strane lokalne uprave samo dodatno ohrabruje i podstiče narod da otpor jasno artikuliše kroz blokadu degradirajućih procesa, što Klišani rade sa velikom predanošću.
Ljudi okupljeni oko borbe za rijeku svoju bitku vode na nekoliko frontova, organizovali su i skupljanje potpisa za peticiju, te su angažovali i pravni tim i pokrenut je upravni spor pred Kantonalnim sudom u Sarajevu kojm će se nastojati dokazati učinjeni propusti u proceduri izdavanja okolišnih dozvola za igradnju mHE Gorovnik ušće i Srijanski most, te iste oboriti. Također, prema Tužilaštvu FBiH upućena je incijativa za podnošenje zahtjeva za preispitivanje zakonitosti u postupku izdavanja navedenih dozvola.
Nosilac ove aktivnosti je Udruženje građana Zeleni Neretva Konjic, dok su podršku dala udruženja iz svih dijelova države.
Konkurs za Novinarsku nagradu za inajbolje istraživanje o korupciji je otvoren do 30. maja 2020. godine. Očekujemo vaše radove!
„Centar za razvoj medija i analize“ poziva novinare i medijske kuće da se u periodu od 01. do 31. maja prijave na konkurs za najbolje novinarsko istraživanje o korupciji.
Konkurs je otvoren za sve novinare i medije sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, a nagrade će se dodjeljivati u kategorijama:
Najbolje pisano istraživanje objavljeno u štampanim i online medijima
Najbolje video istraživanje objavljeno na TV stanicama i online medijima
Najbolje audio istraživanje objavljeno na radijskim stanicama i online medijima
Najbolje multimedijalno istraživanje objavljeno u online medijima
Prijavljeni radovi moraju biti istraživačke priče objavljene u nekom od bh. medija u periodu od 01. maja 2019. godine do 30. aprila 2020. godine.
Autore za nagradu mogu predlagati medijske kuće, novinske agencije, urednici svih medija ili sami novinari/autori i ocjenjivački žiri.
Prijedlozi se šalju elektronskim putem na zvaničnu adresu Novinarske nagrade anovinarskanagrada@gmail.com sa naznakom “Za novinarsku nagradu” i naznakom kategorije za koju se rad prijavljuje. Audio i video izvještaji se šalju putem We Transfera. Ukoliko su prilozi objavljeni na You Tube kanalu medija, dovoljno je poslati link na prilog.
„Centar za razvoj medija i analize“ nastavlja tradiciju nagrađivanja istraživačkih novinara i promocije istraživačkog novinarstva započetu prije osam godina kada je uspostavljena ACCOUNT novinarska nagrada.
Novinarska nagrada se dodjeljuje u okviru Programa istraživačkog novinarstva, finansiranog od strane USAID-a u BiH.
Dvadeset dobitnika i dobitnica grantova u okviru projekta „Misli o prirodi!“ potpisalo je danas ugovore sa Centrom za promociju civilnog društva čime je započeto sa implementacijom 20 projekata ukupne vrijednosti od preko 689 hiljada KM. Kada se tome dodaju tri organizacije sa kojima je ranije potpisan ugovor dolazimo do brojke od 23 projekta do sada započeta u okviru projekta „Misli o prirodi!“ te brojke od preko 887,5 hiljada KM dodijeljenih grantova.
„Vjerujemo da će jačanje civilnog društva, nezavisnih medija, kao i drugih zainteresovanih strana omogućiti i efikasniju borbu za zaštitu okoliša. Organizacije i mediji sa kojima smo danas potpisali ugovore, kao i tri organizacije sa kojima je to učinjeno ranije predložili su najbolje projekte s ciljem jačanja civilnog društva, zaštite okoliša, rješavanja lokalnih okolišnih problema i unapređenja životne sredine, te smo sigurni da ćemo zajedno stvoriti jak front za odbranu prirodnih vrijednosti koje pripadaju građanima i građankama BiH“, poručila je Dajana Cvjetković, menadžerica projekta „Misli o prirodi!“, na današnjem online sastanku.
Organizacije i mediji koji su danas potpisali ugovore dobitnici su grantova u okviru projekta „Misli o prirodi!“ za četiri različite vrste grantova – Eko HUBove, zagovaračke mreže, inicijative društvene odgovornosti kompanija te medije.
Tako su danas potpisani ugovori sa šest organizacija koje će koordinirati Eko HUBovima – Eko forumom za Eko HUB Zenica, Aarhus Centrom u BiH za Eko HUB Sarajevo, Omladinskim klubom Novi val za Eko HUB Blagaj, LIR Evolucijom za Eko HUB Banja Luka, Udrugom Eko ZH za Eko HUB Široki Brijeg, te organizacijom Zelene staze za Eko HUB Mrkonjić Grad. Kada se njima dodaju Eko HUBovi Mostar, Laktaši i Maglaj sa čijim su koordinatorima ranije potpisani ugovori, dobija se mreža od devet Eko HUBova koji obuhvataju područje od ukupno 39 opština širom Bosne i Hercegovine. Rad Eko HUBova temeljit će se na direktnim kontaktima sa građanima i građankama, organizacijama civilnog društva, medijima, lokalnim vlastima, kompanijama i školama u svom krugu djelovanja, a u cilju stvaranja lokalnih mreža partnera za rad na zaštiti okoliša.
Osim njih, danas su potpisani ugovori sa organizacijama koje će provoditi projekte zagovaračkih mreža, inicijativa društvene odgovornosti kompanije te medija. Projekti zagovaračkih mreža imaju za cilj jačanje kapaciteta lokalnih organizacija i stvaranje partnerstva za očuvanje okoliša. Grantove za projekte su dobili Udruženje Eko sol iz Tuzle, Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle, Resursni centar za okoliš iz Sarajeva, Eko akcija iz Sarajeva i Planinarsko društvo Vilenska vrela iz Kneževa. Ugovor je potpisan i sa oganizacijama koje će provoditi projekte inicijativa društvene odgovornosti kompanija – REIC-om iz Sarajeva, Udruženjem Jer nas se tiče iz Mostara i Turističkim klasterom Unasana iz Bihaća. Ovim grantom se nadstoji podstaći djelovanje građana i građanki u lokalnim zajednicama kroz organizacije civilnog društva, s ciljem ukazivanja na probleme zagađivača i smanjenje negativnog uticaja na okoliš.
Kada je riječ o medijima, projekte će implentirati Radio Sarajevo, Radio Zenit iz Zenice, InfoARS iz Banjaluke, NTV IC Kakanj, magazin Start BiH iz Sarajeva i Novi radio iz Bihaća. Njihovim projektima u medijskom okruženju razvit će se novi pristup eko temama te će se osigurati njihovo aktivnije učešće u zagovaračkim inicijativama.
Svi dobitnici/e grantova izabrani su na osnovu javnih poziva raspisanih krajem prošle godine. Odabrani Eko HUBovi djelovat će do kraja projekta „Misli o prirodi!“, dok će za ostale grant linije biti raspisani novi pozivi u decembru ove godine.
„Misli o prirodi!“ trogodišnji je projekat kojeg implementira CPCD, a finansijski podržava Vlada Švedske u iznosu od 3 miliona KM. Osnovni cilj projekta je upravo povećanje uticaja civilnog društva u zaštiti okoliša kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, medija i mladih za zajedničko, sinhronizirano i snažno djelovanje na lokalnom nivou.
