Kategorija: Vijesti iz Centra

U organizaciji Inicijative „Odmori u BiH“, a uz podršku Europske unije u BiH, za grupu zainteresiranih bh. medija organizirano je putovanje upoznavanja u Tuzlu, Srebrenik i Gradačac. Putovanje je imalo za cilj prezentirati bogatu turističku ponudu ovih bosansko – hercegovačkih destinacija, kako bi se motivirali građani BiH da ih ove godine u što većem broju posjete. Predstavnici bh. medija su na ovom putovanju obišli samo dio bogate ponude sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, čije destinacije svojim posjetiteljima nude brojne zanimljivosti i aktivnosti, odličnu gastronomsku ponudu i ljubaznost tamošnjih domaćina, te definitivno zavrjeđuju da ih se posjeti.

Prvo odredište bila je Tuzla, čija je najveća atrakcija Panonika, impozantni kompleks slanih jezera površine od čak 75.000 kvadratnih metara, jedinstven u ovom dijelu svijeta, koji pored kupanja svojim posjetiteljima nudi i razne druge edukativne, zabavne i ugostiteljske sadržaje. Atrakcije Tuzle su kompleks Aleja mladosti – Slana banja, Centralni gradski park sa spomenicima Kralju Tvrtku i Povelji Kulina-bana, Turali-begova džamija, Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice, Soni trg sa izložbenom postavkom posvećenoj eksploataciji soli. Ljubitelji umjetnosti imaju mnogo toga vidjeti u Međunarodnoj galeriji portreta, Ateljeu Ismet Mujezinović i Spomen sobama Meši Selimoviću i Dervišu Sušiću. Tuzla posjetiteljima nudi i odličnu gastronomsku ponudu, čiji je glavni reprezent odlični „MamaMia“ restoran na Trgu slobode, kao i smještaj u nekoliko veoma kvalitetnih hotela, motela, pansiona…

Samo pola sata vožnje od Tuzle ka sjeveru je Srebrenik, čija je najznačajnija atrakcija spektakularna, srednjovjekovna tvrđava – Stari grad Srebrenik, koji se prvi put pominje u zapisima iz 1333. godine. Tu su i nacionalni spomenici BiH – džamije u Ćojluku i Špionici, a u istom naselju nalaze se i katolička i pravoslavna crkva. U centru Srebrenika nalazi se Hotel „Park“, dok je na putu od Srebrenika ka Gradačcu, u Ormanici, Turistički kompleks „Orion“, sa bazenima, šetnicama, prostorom za organizaciju raznih događaja, hotelom, bungalovima…

Gradačac je najpoznatiji po svojoj tvrđavi, u čijem kompleksu se nalazi znamenita Kula Husein-kapetana Gradaščevića, Sahat-kula i Centar za kulturu sa zanimljivom muzejskom zbirkom. U samoj kuli nalazi se restoran, koji nudi specijalitete domaće kuhinje, od kojih vrijedi izdvojiti „Gradačačku kutiju“, jelo koje se pravi u kutiji od cipela. Od ostalih gradačačkih zanimljivosti tu je i nacionalni spomenik BiH – džamija Husejnija, katolička i pravoslavna crkva u samom centru grada, dva jezera – Hazna i Vidara, čuveno lječilište Banja Ilidža…

Samo nekoliko kilometara od Gradačca, u naselju Skugrić nalazi se reprezentativni Hotel i destilerija „Monogram“, sa kušaonicom pića i zasadima jabuke i kruške na 35 hektara površine. Zanimljiva je bila i posjeta seoskom domaćinstvu Ranč Mionica, u istoimenom naselju nadomak Gradačca, a koji posjetiteljima nudi opuštajući odmor u prirodi.

 

U cilju oporavka bh. ekonomije, očuvanja postojećih i kreiranja novih radnih mjesta, Inicijativa “Odmori u BiH” i Europska unija u BiH pozivaju građane Bosne i Hercegovine da ove godine dio svojih godišnjih odmora provedu u Bosni i Hercegovini, ponašajući se odgovorno u vrijeme pandemije. Podsjećanja radi, u okviru inicijative „Odmori u BiH“ pokrenuta je web platforma na adresi www.odmoriubih.ba, koja promovira bh. destinacije i nudi mogućnost kupovine ponuda za odmor u Bosni i Hercegovini.

 ODMORI NAJBOLJE, GDJE JE SRCU NAJLJEPŠE – ODMORI U BiH!

Upućujemo oštar apel vlastima Unsko-sanskog kantona (USK), Vladi Bosne i Hercegovine i Ministarsvu sigurnosti Bosne i Hercegovine vezano za sastanak Operativne grupe za koordiniranje nadzora nad migrantskom krizom na području USK koji je održan 19. avgusta 2020. godine.
Napominjemo da ovom prilikom doneseni zaključci i odluke narušavaju osnovna ljudska prava osoba
u pokretu, te tražimo od nadležnih da iste ukinu. Ističući u prvi plan javno zdravlje i sigurnost građana USK, te proteste građana usmjerenih protiv osoba u pokretu, Operativna grupa je podržala odluku Kriznog štaba Ministarstava zdravstva iz marta 2020, te donijela niz mjera koje su u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine, temeljnim standardima za zaštitu ljudskih prava, te postojećom zakonskom legislativom u BiH koja se bavi
pitanjima osoba u pokretu.
Zabranom ulaska osobama u pokretu na područje USK, zabranom prevoza osoba u pokretu svim prevoznim sredstvima, tj. onemogućavanjem njihovog slobodnog kretanja, zabranom kretanja i okupljana osoba u pokretu na javnim površinama onemogućava se sloboda kretanja što je u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, član 51 , Ustavom Bosne i Hercegovine, Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, članom 8. Zakona o strancima i članom 10. Zakona o azilu.
Ove odluke su također u suprotnosti sa članom 3. Zakona o strancima koji jasno definira državnu nadležnost i organe koji su nosioci poslova kada su u pitanju stranci koji ni u jednom slučaju u poslovima sa strancima ne prenosi nadležnost sa državnog nivoa na lokalne nivoe vlasti. Potpuno odsustvo koordinacije državnog i entitetskih nivoa, neblagovremen odgovor na izazove koje je sa sobom donijela tzv.”migrantska kriza”, a vezano za adekvatno zbrinjavanje i zaštitu osoba u pokretu na teritoriji BiH dovelo je do toga da USK već tri godine sam rješava dio problema koji se tiču osoba u pokretu. Napominjemo da težina izazova sa kojima se vlasti i građani u USK suočavaju kad je u pitanju broj osoba u pokretu ne smije biti izgovor za donošenje protuzakonskih i diskriminatornih
mjera. Progoni, nasilje i govor mržnje protiv osoba u pokretu samo može pogoršati postojeću situaciju, a
neadekvatna briga o njihovom zdravlju otvoriti nova potencijalna žarišta infekcije. Stoga apelujemo na vlasti da obezbijede dostojanstven tretman svim osobama koje spadaju u ranjive kategorije, a naročito onima koji su u pokretu zbog rata, političke ili ekonomske situacije u njihovim zemljama.
1 Prema čl. 5. EK, svako ograničenje slobode kretanja mora biti u skladu s materijalnim i procesnim pravilima nacionalnog prava države koja izriče takvu mjeru ili međunarodnog prava kada je to prikladno.

Članice Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje:
Asocijacija za demokratske inicijative
Centar za mlade KVART
Civil Rights Defenders
Fondacija CURE
Mreža za izgradnju mira
Sarajevski otvoreni centar
Tuzlanski otvoreni centar

WEBINAR 2.0

Tema: “Sloboda javnog okupljanja u BiH: Prepreke i izazovi u organizaciji Bh. povorke ponosa

Vrijeme: 14.8.2020. U 19h na platformi Zoom

Pozivamo vas da se priključite i pratite drugi webinar u sklopu serije razgovora i diskusija članova i članica Organizacionog odbora ovogodišnje Bh. povorke ponosa.

Ovaj put, zajedno s moderatoricom Kristinom Ljevak, učestvuju Amar Ćatović, Ena Bavčić, Lejla Huremović, Branko Ćulibrk i Bisera Hodžić.

Javna okupljanja u BiH s LGBTIQ predznakom susreću se s nizom problema i prepreka u organizaciji, najčešće uzrokovanih zbog nedostatka razumijevanja od strane državnih institucija.

Organizatori_ce ovakvih skupova nerijetko se susreću s institucionalnom diskriminacijom, homofobijom, neizostavnim nametanjem dodatnih mjera zaštite i u konačnici nejednakim tretmanom kada je u pitanju pravo na javno okupljanje.

Pravo na javno okupljanje nam je Ustavom zagarantovano, ali na razne načine nam se uspijevaju nametnuti tereti koji su skoro nemogući za prevazići.

Po prvi put odlučili smo izaći u javnost s informacijama i otvoreno govoriti o problemima s kojima smo se susretali tokom organizacije, odnosa sa državnim institucijama, podršci i razumijevanju šire zajednice.
Kako izgleda organizovati jedan ovako značajan protestni skup u državi čiji su građani i građanke puni predrasuda i homofobije? Čiju podršku imamo? Zašto je važno ne odustati od borbe čak i u ovakvim uslovima? Šta mi ustvari želimo postići?

Odgovore na ova pitanja i ona koja vi budete željeli_e da postavite moći ćete dobiti u petak u 19h na Zoom platformi ili na Facebook live-u na profilu Bh. povorke ponosa.

https://us02web.zoom.us/j/81836542285?pwd=ZTRiblJwNXVJVUVRckVKNGc0QWkxZz09

 

Visokokvalitetna i neophodna medicinska oprema koju je Evropska unija donirala Bosni i Hercegovini svakodnevno se isporučuje bolnicama širom zemlje. Oprema nabavljena u skladu s procedurama nabavke Evropske unije uključuje respiratore, ultrazvučne i rendgen aparate te značajne količine zaštitne medicinske opreme neophodne medicinskom osoblju koje se svakodnevno suočava sa novim izazovima.

“Respiratori su potrebni ne samo za liječenje pacijenata koji su oboljeli od najtežeg oblika COVID-19 već i kod liječenja disajnih slabosti. Takvim pacijentima respirator spašava život, tako da je ova donacija od velikog značaja za rad naše službe i svakako doprinosi unapređenju zdravstvene zaštite koju pružamo pacijentima,” ističe Draženka Tešić iz bolnice “Sveti Vračevi” u Bijeljini. Predstavnici bolnice dodaju da su i do sada imali odličnu saradnju sa Evropskom unijom u Bosni i Hercegovini, a dva nova respiratora značajno unapređuju nivo zdravstvene zaštite najveće zdravstvene ustanove u Semberiji.

Evropska unija je u okviru programa pomoći BiH u borbi protiv COVID-19 donirala nabavku neophodne medicinske opreme bolnicama širom Bosne i Hercegovine u sveukupnoj vrijednosti od 7 miliona eura. Prvi respiratori, rendgen aparati te ostala medicinska i zaštitna oprema uručena je bolnicama u Bosni i Hercegovini već krajem marta, u samom jeku epidemije.

Prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović “ dostavljena su tri aparata, od kojih će, prema riječima načelnika Službe za anesteziju, najviše koristi imati upravo pacijenti kojima je neophodna mehanička ventilacija u liječenju vrlo ozbiljnih stanja. “Prvo nam je isporučen anesteziološki aparat koji je značajan po tome da se može koristiti i kao respirator u slučaju potrebe. Ovaj aparat nam je značajan i po tome što je postojeća oprema već deset godina stara. U drugoj isporuci su nam dostavljena dva respiratora, njihov značaj je u tome što se mogu koristiti za neinvazivnu ventilaciju pacijenata. Jako smo zahvalni EU na donaciji medicinske opreme i nadamo se da će se saradnja nastaviti i dalje,” rekao je dr. Radenko Jungić.

Medicinska oprema je do sada isporučena kliničkim centrima u Sarajevu, Banjaluci, Tuzli kao i bolnicama širom Bosne i Hercegovine, uključujući Zvornik, Doboj, Konjic, Livno, Nevesinje, Bihać, Sanski Most, Gradišku, Zenicu, Tešanj i druge gradove, čime je značajno unaprijeđen kapacitet i spremnost medicinskog osoblja za svakodnevni rad u veoma teškim i nepredvidivim uvjetima. Evropska unija kroz ovaj projekat osigurava instaliranje opreme i obuku medicinskog  osoblja za rad na doniranim aparatima.

Dr Zoran Karlović, načelnik Odjela za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje Sveučilišne kliničke bolnice Mostar kaže da je svaka donirana oprema vrlo vrijedna, kako sa stanovišta unapređenja nivoa zdravstvene zaštite same zdravstvene ustanove, tako i sa stanovišta edukacije ljekara i osoblja. “COVID-19 je oboljenje koje se mijenja. Mijenja se u kratkom vremenskom period od lakše do teške ili kritičke kliničke slike, a sada se mijenja i dob bolesnika. Svaka oprema koja je dobra, a s karakteristikama koje su nama zadovoljavajuće, sigurno nam je neophodna i nikada nije višak. Mi moramo imati kompenzacijske mehanizme jer nikad ne znamo koliko možemo imati pacijenata,” naglašava dr. Karlović.

Isporuka visokosofisticirane medicinske i zaštitne opreme koju Evropska unija donira medicinskim ustanovama u BiH  nastavit će se i u narednom periodu u skladu s potrebama na terenu. Nabavka isporuka opreme se realizuje u okviru projekta koji finansira Evropska unija, a provodi UNDP u Bosni i Hercegovini.

Za više informacija molimo posjetite www.europa.ba

EXIT festival u partnerstvu sa Svjetskim programom za hranu Ujedinjenih nacija, najvećom humanitarnom oraganizacijom na svijetu, pokreće projekat Life Stream, kako bi zajedničkim snagama pomogli milionima ljudi širom planete, koji su zbog pandemije Covida-19 došli na rub ekstremne gladi. Life Stream okupiće velika svjetska i regionalna muzička imena koja će od 3. do 6. septembra ove godine nastupiti na Petrovaradinskoj tvrđavi za milionsku publiku preko interneta. Poseban segment projekta biće posvećen i promociji lokacije publici širom planete.

Kako se slučajevi koronavirusa šire širom svijeta, pandemija stvara sve veće probleme, posebno među onima koji se nalaze na prvoj crti klimatskih promjena, boreći se sa čestom sušom, olujama i poplavama koje otežavaju proizvodnju hrane, pogoršavaju glad i guraju ljude dublje u siromaštvo. Obzirom da će pandemija dovesti čak 270 miliona ljudi u problem ekstremne gladi prije kraja 2020. godine, što je povećanje od 80 posto u odnosu na godinu ranije, posljedice će biti najsurovije za one koji su već ranjivi.

Osnivač i direktor EXIT festivala Dušan Kovačević kaže da je izuzetna čast uspostaviti saradnju sa tako značajnom humanitarnom organizacijom kao što je Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija, koja svake godine spašava živote miliona ljudi širom svijeta. „Ova godina bila je teška za sve, ali čak i u ovakvim vremenima, moramo pronaći snage da uradimo sve što je u našoj moći kako bismo pomogli onima koji su najranjiviji,“ poručuje Dušan.

PROJEKT LIFE STREAM
Life Stream pokrenut je prošle godine i zajedno sa Zelenom R:Evolucijom, predstavlja najveći ekološki poduhvat Exita do danas. Partnerstvo sa Svjetskim programom za hranu proširuje opseg ovog projekta, ističući dva važna motiva djelovanja, okončanje gladi i izgradnju otpornosti zajednica naspram klimatskih promjena, čije je rješavanje u vrijeme opasnosti od Covida-19 postalo još hitnije.

Life Stream će biti realizovan kao četvorodnevni onlajn festival prenošen sa famozne Exitove mts Dance Arene na kojoj će nastupiti velika imena svjetske i regionalne muzičke scene. Tokom nastupa izvođača emitovaće se video materijali i poruke koje govore o zaštiti okoline i krizi gladi. Pored muzičkog festivala, priprema se i međunarodni panel na kojem će se raspravljati o ovim problemima, te istaći saradnja između Svjetskog programa za hranu i Exita. Poseban dio Life Stream-a biće posvećen i promociji kulturnih i turističkih znamenitosti Novog Sada i Srbije.

Ovogodišnji projekat predstavlja samo uvod za mnogo širu saradnju u 2021. godini u kojoj će se obilježiti dva izuzetna jubileja, 60 godina Svjetskog programa za hranu i dvadeseta godišnjica EXIT festival, na kojem će nastupiti neke od najvećih svjetskih zvijezda kao što su David Guetta, DJ Snake, Tyga, Eric Prydz i mnogi drugi.

SVJETSKI PROGRAM ZA HRANU
Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (The United Nations World Food Programme) najveća je svjetska humanitarna organizacija koja spašava živote u vanrednim situacijama, izgrađuje prosperitet i podržava održivu budućnost za ljude koji se oporavljaju od sukoba, katastrofa i uticaja klimatskih promjena. Ova organizacija je samo u 2019. godini pomogla gotovo 100 miliona ljudi u više od 80 zemalja.

Svjetski program za hranu samo da pruža pomoć u hrani zajednicama pogođenim klimatskim katastrofama, već im pomaže da postanu otporniji na ekstremne vremenske uslove.

U svjetlu trenutne situacije, ovaj program Ujedinjenih nacija je uputio hitan apel za 4.9 milijardi američkih dolara, koji će mu omogućiti pružanje pomoći za hranu za čak 138 miliona ljudi do kraja godine. Ovo bi ujedno bila i najveća akcija u čitavoj historiji organizacije.

EXIT FESTIVAL
EXIT festival nastao je 2000. godine u Univerzitetskom parku Novog Sada kao studentski pokret u borbi za mir i slobodu, kako u Srbiji, tako i na Balkanu. U proteklih 20 godina izrastao je u jedan od najeminentnijih muzičkih festivala na svijetu, donijevši u Novi Sad čak dvije titule Najboljeg europskog festivala osvojene za izdanja 2013. i 2017. godine. Društvena odgovornost ostala je i dalje jedan od ključnih aspekata festivala i to kroz rad EXIT fondacije, čiji je društveni aktivizam fokusiran na oblasti razvoja mladih i promocije mira, kreativnih industrija, zaštite životne sredine i brendiranja destinacija.

Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH jasno propisuje obavezu državnih tijela na svim nivoima vlasti da osiguraju ravnopravnu zastupljenost oba spola na svim nivoima vlasti. Ravnopravna zastupljenost postoji u slučaju kada je manje zastupljeni spol, zastupljen u procentu od najmanje 40%. U tu svrhu, potrebno je preduzeti sve potrebne mjere kojima će se osigurati adekvatno provođenje odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova, poput izrade, usvajanja i implementacije Gender akcionog plana na nivou BiH, ali i na nižim nivoima vlasti.

Bosna i Hercegovina je usvojila Gender akcioni plan za period 2018-2022, a akcioni planovi na nivou kantona usvojeni su samo u dva kantona: Kantonu Sarajevo i Srednjobosanskom kantonu krajem 2019. godine, čije usvajanje je podržao Gender centar Federacije BiH u saradnji sa civilnim društvom.

Gender akcioni planovi trebaju poslužiti kao osnov za dosljednu primjenu Zakona o ravnopravnosti spolova, a značaj kantona u osiguravanju ravnopravnosti spolova je prepoznat i u Gender akcionom planu Bosne i Hercegovine. Državnim GAP-om prepoznate su prioritetne oblasti u kojima je neravnopravnost spolova najviše izražena.

Samo 14,49% zastupljenosti žena u vladama

Među tim oblastima je i učestvovanje u javnom životu i donošenju odluka. O zastupljenosti žena u pomenutim oblastima govori i podatak da prosječna zastupljenost žena u vladama kantona iznosi 14,49%.[1] Najveći procenat zastupljenosti žena je u vladama Bosansko-podrinjskog kantona i Kantona Sarajevo u procentu od 25%. Niskom zastupljenošću žena direktno se krši član 20. Zakona o ravnopravnosti spolova BiH, te je potrebno preduzeti mjere kojima će se ispoštovati odredba o zastupljenosti manje zastupljenog spola u procentu od 40%.

Primjetno je da je ravnopravnost spolova tema u koju su većinski involvirane žene, te je neophodno uključiti i muškarce kako bi se postigla faktička ravnopravnost spolova obzirom da muškarci čine većinu u tijelima na svim nivoima vlasti. 

Potrebno usvojiti gender akcione planove

„Potrebno je što prije pristupiti izradi gender akcionih planova na svim kantonima kako bi se osiguralo adekvatno provođenje međunarodnih standarda u oblasti ravnopravnosti spolova. Gender akcioni plan kao strategija sadrži niz programskih mjera za uspostavljanje ravnopravnosti spolova u oblasti rada, obrazovanja, nasilja u porodici, zdravlja, socijalne zaštite, javnog života i donošenja odluka. Obzirom na široko područja koja pokriva, potrebno je uključiti i organizacije civilnog društva u proces izrade gender akcionih planova, ne samo zbog činjenice da je jačanje saradnje sa civilnim sektorom predviđenom državnim Gender akcionim planom, već zato što veliki broj organizacija posjeduje ekspertizu u ovim oblastima i stoga mogu doprinijeti izradi kvalitetne strategije za unaprijeđenje životnog standarda žena, ali i LGBTI osoba. Ono što želim da naglasim jeste da gender akcioni planovi nisu nikakav hir organizacija. civilnog društva, niti nešto što iziskuje dodatna finansijska sredstva. Usvajanje gender akcionih planova su obaveza svih nivova vlasti i provođenje mjera predviđenih gender akcionim planom predstavljaju obaveze nadležnih institucija koje spadaju u okvire njihovog redovnog djelovanja.“ rekla je Amina Dizdar iz Sarajevskog otvorenog centra.

Sarajevski otvoreni centar poziva vlasti u kantonima koje još uvijek nisu usvojile gender akcione planove, da to učine kako bismo uspostavili rodnu ravnopravnost bez koje se ne možemo nazvati modernim društvom koje teži ekonomskom osnaživanju, smanjenju stope siromaštva i podizanju kvalitete života.

Aktivnosti SOC na zagovaranju usvajanja gender akcionih planova podržava CARE International Balkans u okviru projekta „Unapređenje socijalnih usluga kroz jačanje NVO u BiH“, a financijski podržavaju CARE Češka i Vlade Češke Republike.

[1] Narandžasti izvještaj o stanju ljudskih prava žena za period 2016-2019

Pandemijski uslovi života za mnoge bh. građane/ke ostat će obilježeni i zapamćeni po ograničavanju svakodnevnih životnih aktivnosti, sloboda, uskraćivanju ljudskih prava i socijalizacije, te nažalost nasilja u porodici koje je tokom pandemije bilo dodatno izraženo. LGBTIQ osobe, sa druge strane, svakodnevno bivaju prinuđene da različite segmente svog života žive upravo tako – ograničeno, bez slobode da budu ono što jesu.

Svjesni da naše društvo izgovaranjem kako mi, LGBTIQ osobe, trebamo da budemo “to” u četiri zida, zapravo ne shvataju i ne razumiju šta predstavlja živjeti tako. Zbog toga želimo da ovom kampanjom i ovogodišnjim sloganom druge Bh. povorke ponosa poručimo da ni jedno ljudsko biće ne može živjeti ispunjen i sveobuhvatan život unutar četiri zida.

Ideja korištenja iskustava življenja tokom pandemije ima za cilj da na vrlo slikovit način barem dijelom pokaže šta znači živjeti životom LGBTI osobe u Bosni i Hercegovini. U video klipovima koje ćete imati priliku pogledati učesnici/ce čitaju iskustva svakodnevnog života LGBTIQ osoba, te se referiraju na ograničenost življenja u četiri zida tokom pandemije, policijskog sata i ograničenog kretanja.

Ponavljamo i ponavljat ćemo naša iskustva, sve dok društvo, pojedinci/ke, političari/ke i predstavnici/e javnih institucija ne budu shvatili da je nemoguće živjeti potpunim životom u četiri zida, te da je odgovornost institucija, ali i društva, kreiranje sigurnog i ravnopravnog pristupa javnom prostoru, oslobođenog od straha i nasilja, gdje će svako moći živjeti svoje autentične živote.

Biti LGBTIQ osoba, kao i svaka druga osoba, znači ići u školu, na posao, družiti se sa prijateljima/cama, imati partnera ili partnericu, osnovati porodicu, odlaziti na javne događaje, glasati, putovati, biti dio porodičnih okupljanja i sve ostalo što čini svakodnevnicu svih nas. To znači da je nemoguće sve ovo živjeti u četiri zida. Zato ovom kampanjom naglašavamo dačetiri zida ne mogu značiti život.

U medijskoj kampanji učestvuju građani/ke, aktivisti/kinje i različite javne ličnosti, koje žele da zajedno sa nama poruče da nije život četiri zida i da niko nema pravo tako ograničavati nečiji život.

Cilj kampanje jeste približavanje stvarnosti koju žive LGBTIQ osobe. Pandemijska stvarnost svih građana/ki je izbacila na vidjelo sve nemogućnosti života u četiri zida i upravo dijeljenjem iskustva koje su doživjeli/e naši/e sugrađani/ke i povezivanjem istog sa svakodnevnim životom LGBTIQ, želimo osvještavati značenja četiri zida, te kreirati atmosferu u kojoj su građani/ke skupa sa LGBTIQ osobama ujedinjeni protiv zajedničkog neprijatelja – četiri zida, te svoje zahtjeve za slobodom iznose zajedno.

Kampanju ćete moći pratiti na web stranici povorkaponosa.ba, te na društvenim stranicama Bh. povorke ponosa: Facebook, Instagram, Twitter i Youtube.

Problemi sa kojima se LGBTIQ osobe i sve marginalizovane grupe u društvu susreću ne bivaju izuzeti u vrijeme ekstremnih situacija kao što je trenutna pandemija. Naprotiv, ovakve ekstremne situacije samo pogoršavaju položaj istih. Zato je i više nego neophodno i potrebno da budete podrška za LGBTIQ osobe, bez kalkulisanja da li je to dobro jer je pandemija. Vaša podrška je važna i mnogo nam znači.

Pozivamo vas da podijelite kampanju, pokažete da ste tu i podržite naše napore za bolji život svih.

Prvi dio 2020. godine je već iza nas, a tim povodom želimo da Vas informišemo o uspješnim rezultatima rada i postojanja operatera ZEOS eko-sistem d.o.o. Iza nas su također projekti i aktivnosti podizanja svijesti šire zajednice, rad sa djecom i odraslima, saradnja s uvoznicima, distributerima i proizvođačima električne i elektronske opreme, a naš najveći uspjeh odnosi se na ispunjenje ciljeva propisanih Pravilnikom o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda.

Kratki sažetak naših aktivnosti odnosi se na uspješno završene programe edukacije i sakupljanja u Općini Stari Grad Sarajevo, Općini Goražde kao i Općini Kakanj, gdje je sakupljeno preko 7.300 kg električnog i elektronskog otpada, zajedno sa 3.400 učesnika iz 17 škola. Projekti su započeti u 2019., a završeni u 2020. godini.

Pored toga, u skladu sa kontinuiranim djelovanjem na polju informisanja šire javnosti, a sa ciljem odgovornog postupanja prema prirodnim resursima i zaštiti životne sredine za sve zainteresovane napravljen je Godišnji izvještaj društva za 2019. godinu, koji se može preuzeti ovdje. U izvještaju ćete pronaći mnogo korisnih informacija, vezanih za stanje okoliša, sakupljene količine e-otpada uz statističke analize, infrastrukturu za odlaganje e-otpada, kao i za realizovane projekte i aktivnosti u protekloj godini.

 

Ukoliko još uvijek niste imali priliku predati svoj e-otpad u ovlaštenu mrežu reciklaže, ZEOS eko-sistem je prava adresa za to. Proces je besplatan i vrlo jednostavan, a počinje klikom na nalog ovdje.

Pokažite podršku zaštiti okoliša, pratite nas i podijelite naš sadržaj na društvenim mrežama Facebook, Instagram, Linkedin ili Twitter.