Diplomanti SHL Akademije koji mijenjaju svijet: Ajna Jusić i Emir Zulejhić

Otvoren javni poziv za upis IV generacije polaznika SHL Akademije bio je povod za razgovor sa istaknutim diplomantima SHL Akademije Ajnom Jusić i Emirom Zulejhićem koji ruše stereotipe o mladima kao pasivnim posmatračima društvenih dešavanja jer sa pozicija na kojima se nalaze pozitivno utiču na bh društvo dajući primjer drugim mladima da je promjena društvene realnosti moguća.

Često u medijima možemo pročitati podatke koliko je mladih osoba napustilo Bosnu i Hercegovinu proteklih godina, a nedavno se pojavila i informacija da su u protekle 24 godine samo tri mlade osobe (do 30 godina) bile izabrane u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine. U ovom trenutku, u najvažnijem zakonodavnom tijelu u BiH ne sjedi niti jedna mlada osoba, a bolja situacija nije ni na nižim administrativnim nivoima. Od ukupno 470 raspoloživih mjesta u entitetskim i kantonalnim parlamentima/skupštinama, trenutno na samo 27 mjesta sjede osobe mlađe od 30 godina. Ovako niska zastupljenost mladih u zakonodavnim tijelima (oko 5%) jednim dijelom obrazlaže i činjenicu da ne postoje adekvatne mjere vlasti u BiH usmjerene ka zadržavanju mladih u državi.

Statistika često zna da zavara, međutim ako se podudara sa zbiljom, svakodnevnicom i našim iskustvima, onda zaista možemo svjedočiti letargiji i gotovo potpunoj ignoranciji prema mišljenjima i stavovima mladih ljudi od strane državnog aparata. Međutim, ovi podaci također otkrivaju i manjak spremnosti i nedostatak mladih lidera koji će preuzeti odgovornost za vlastitu budućnost i rješavanje društvenih problema.

Akademija za mlade lidere u civilnom društvu Fondacije Schuler Helfen Leben već četvrtu generaciju nudi priliku svim mladim ljudima širom Bosne i Hercegovine da budu nosioci rješenja gorućih društvenih problema. Kroz set različitih edukativnih sadržaja mladi se pripremaju da postanu lideri u svojim zajednicama tj. oni koji će preuzeti odgovornost i ponuditi vlastita rješenja za probleme sa kojima se suočavaju oni i njihovi vršnjaci.

Jedna od istaknutih polaznica druge generacije SHL Akademije je bila i Ajna Jusić, koja je nakon što je postala diplomantica druge generacije Akademije sa pohvalom Nastavničkog vijeća Akademije nastavila svoj aktivistički angažman još značajnije nego ranije.

Na pitanje čime se trenutno zanima i koje aktivnosti sprovodi, Ajna ističe da najviše vremena i truda ulaže u uspostavljanje pravne i društvene vidljivosti djece rođene zbog rata. Ajna navodi neke od aktivnosti koje sprovodi kroz svoj aktivizam:

“Trenutno sam predsjednica Udruženja Zaboravljena djeca rata. Pored toga, moja aktivistička duša nema mira. Aktivno se bavim borbom za ženska prava kao članica i aktivistkinja Fondacije CURE, ali isto tako ne zanemarujem činjenicu da je solidarnost jedan od zdravih oblika života. Svoju solidarnost pružam kroz različite oblike omladinskih inicijativa, a jedna od njih je bila inicijativa podrške starijim osobama tokom pandemije koronavirusa. Suštinski radim puno stvari, ali u podlozi svih aktivnosti je moja vjera u solidarnost, empatiju i ljudskost s kojom sam kreirala svoj cilj, a to je da ovu državu ostavim boljim mjestom za sve buduće generacije.”

 Udruženje Zaboravljena djeca rata, Nobelova nagrada za mir, Skupština UN-a

Nastavili smo razgovor sa Ajnom jer su nas zanimala njena iskustva sa Akademije, te kakvi su njeni dojmovi nakon skoro dvije godine otkako je završila Akademiju.

Ajna ističe da je Akademija i znanje sa Akademije njen važan oslonac za sve što radi danas. Jednostavno, iskustva i mogućnosti koje je dobila na Akademiji Ajnu danas vode kroz život aktivistice zbog čega kaže: “Vjerujem da Udruženje Zaboravljena djeca rata ima ovako jaku i uspješnu priču zahvaljujući tome što sam imala priliku biti dio Akademije”.

Ajna dodaje da joj je Akademija bila vjetar u leđa za sve ono što je kasnije uradila, a između ostaloga bila je i govornica na konferenciji povodom dodjele Nobelove nagrade za mir, obratila se i Skupštini UN-a u New Yorku, a od strane britanske agencije Shape History proglašena je za jednu od sedam internacionalnih žena liderica koje svijet treba slaviti u 2020. godini.

Nakon završetka Akademije ona nije zaboravila značaj ovakvog programa te je u trećoj generaciji bila mentorica polaznicima kojima je pomagala svojim stečenim znanjem i iskustvima. Kroz razgovor, Ajna je imala šta poručiti budućim polaznicima Akademije: „Neće niko učiniti ništa umjesto vas. Za bolje sutra morate se boriti sami“, a dodaje i da je upravo ona čekala 20 i više godina da neko nešto za nju učini po pitanju djece rođene zbog rata ali je shvatila da ako ona ne bude ta promjena koju želi da vidi, promjene neće ni biti. Zbog toga se, kaže, upustila u svu ovu borbu.

Za kraj Ajna naglašava da smo svi dužni da ovo društvo ostavimo boljim mjestom za generacije koje dolaze, jer ako ga ostavimo istim, to nas onda ni po čemu ne razlikuje od onih koji su BiH doveli u stanje u kakvom je danas.

Pred kraj razgovora sa Ajnom pridružio nam se i Emir Zulejhić, diplomant prve generacije Akademije i član Alumni grupe Akademije. Alumni grupa Akademije jeste zajednička platforma mladih koji po završetku Akademije zajedno rade različite akcije i inicijative. Značajno je pomenuti inicijativu „Ima l’ mene tu?“ koja je problematizirala političku pismenost i nedovoljan broj mladih ljudi na pozicijama u parlamentima i skupštinama, a upravo su podaci sa početka ovog teksta rezultat rada Alumni grupe SHL Akademije u okviru pomenute inicijative.

Praksa u okviru SHL Akademije kao prilika za zaposlenje

Emir je tokom realizacije svoje prakse u okviru pohađanja SHL Akademije ostvario zaposlenje u UG Zašto ne. Pitali smo Emira čime se trenutno bavi i na šta je fokusiran:

Radim kao projektni koordinator i urednik portala Raskrinkavanje.ba. Već dvije i pol godine svakodnevno pratim i analiziram medije i medijski sadržaj u našoj zemlji, te provjeravam koliko su istinite i potpune informacije koje se objavljuju u medijima. Kroz rad na portalu Raskrinkavanje, surađujem i sa kolegama i kolegicama iz regiona koji također provjeravaju tačnost medijskih informacija, a sa kojima smo osnovali i regionalnu mrežu portala za provjeru činjenica pod nazivom SeeCheck. Raskrinkavanje je i dio međunarodne mreže za provjeru činjenica IFCN, kroz koju ostvarujemo suradnje i partnerstva sa kolegama/icama iz cijelog svijeta, ali i sa globalnim tehnološkim kompanijama poput Facebook-a i Google-a. U vrijeme kada sam radio svoju praksu u UG Zašto ne razvijala se ideja o portalu koji bi provjeravao tačnost medijskih informacija, te sam imao sreću i čast da budem jedan od osnivača ovako značajne regionalne inicijative i da od samog početka radim na njenom razvijanju.“

Emir ističe da osim profesionalnog angažmana radi i na ličnom usavršavanju te smo ga pitali na koji način je pohađanje Akademije imalo utjecaj na njega pa dobili odgovor sa oduševljenjem:

„Sav uspjeh koji je uslijedio poslije prvobitnog momenta sreće, mogu zahvaliti velikim dijelom upravo Akademiji. Osim mreže kontakata i širenja vidika, Akademija je popunila sve rupe mog ličnog razvoja koje je ostavilo formalno obrazovanje. Način na koji se na Akademiji pristupa temama i problemima, širina tema koje se obrađuju, sastav predavača ali i način na koji predavači rade sa polaznicima, zajedno sa njihovim otvorenim, temeljitim i zaista unikatnim pristupom – su faktori koji su doprinijeli tome da Akademija bude savršena nadopuna za formalno obrazovanje. Način na koji se na Akademiji uči i razvija je nešto što se ne može vidjeti u srednjim školama i na fakultetima, a sve ovo o čemu govorim je zaista teško verbalizovati i opisati.“

Za kraj smo pitali i Emira koja je njegova poruka za buduće polaznike SHL Akademije.

„Svojim vršnjacima i sugrađanima imam preporučiti i poručiti samo da se za svoje znanje i svoju budućnost trebaju i moraju boriti kontinuirano. Jedini garant uspjeha je želja za napretkom i razvojem uz kontinuirani rad na sebi i na problemima koji nas okružuju. Jedino tako možemo prestati biti prosječni i jedino tako možemo početi mijenjati svijet u kojem živimo, a u kojem ima previše prosječnih i letargičnih.“ rekao je Emir Zulejhić.

Poziv za prijave kandidata za IV generaciju SHL Akademije koju Fondacija Schüler Helfen Leben realizuje uz podršku njemačke vlade otvoren je do nedjelje 31.05.2020. na web stranici www.shlakademija.ba.

 

ONLINE PANEL – Školokrečina; Šta je pokazalo online obrazovanje u BiH?

U petak, 22. maja u 12:00 održat će se online panel “Školokrečina“:   “ Šta je pokazalo online obrazovanje u BiH?” u okviru koje će govoriti scenarista projekta prof. dr. Nenad Veličković, glumica Jasna Diklić i producentica projekta  Duda  Sokolović. Panel moderira novinar Zoran Ćatić, a prijavu za učešće pošaljite na mail:  mebius@bih.net.ba

Je li online sistem obrazovanja uzrokovan pandemijom korona virusa pokazao nove probleme obrazovanja u Bosni i Hercegovini? Jesu li se roditelji po prvi put suočili sa informacijama koje njihova djeca uče u školama, znanjem i stilom predavanja nastavnika i profesora? Šta smo naučili iz online nastave što možemo primjeniti u školskim učionicama? ​

U okviru prvog od tri panela koji će se održati u narednim sedmicama tematiziramo obrazovanje, segmente koji su kroz serijal Školokrečina u posljednjih godinu dana aktualizirani u javnosti, s ciljem formulisanja analize trenutnog stanja u obrazovanju i puta za postizanje  kvalitativnih promjena u o nastavnim planovima i programima u Bosni i Hercegovini.

Nagradni konkurs za najbolju video priču „MOJA PORODICA U IZOLACIJI“

Porodica je osnovna socijalna grupa u društvu od koje zavisi razvoj čovjeka. Osim što je podrška u emocionalnom smislu, porodica je ta koja pruža snagu i razumijevanje. Svaka porodica je jedinstvena i sasvim je sigurno da bi je svaki pojedinac drugačije opisao. JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo i KJU Porodično savjetovalište, organiziraju konkurs na temu „Moja porodica u izolaciji“, povodom obilježavanja 15. maja, Međunarodnog dana porodice, pod pokroviteljstvom Općine Centar Sarajevo i u saradnji sa IuteCredit Sarajevo i Violeta d.o.o.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1993. godine proglasila je 15. maj Međunarodnim danom porodice i na taj način istakla njenu važnost i ulogu u društvu. S obzirom na to da je pojava pandemije koronavirusa već duže vrijeme najprisutnija globalna tema u životima nas i naših porodica, javno obilježavanje jednog ovako značajnog datuma iz sigurnosnih razloga nije izvodljivo. Riječ izolacija znači razdvojiti, eliminirati, odstraniti, ukloniti, neutralizirati, ali znači i sačuvati. Nastojeći sačuvati i njegovati  što više pozitivne energije u našoj izoliranoj svakodnevnici, JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo i KJU Porodično savjetovalište pozivaju sve članove porodice da svoje emocije iz izolacije pretoče u kratku video priču (do 4 minute), koristeći različite tehničke mogućnosti i vidove montaže, i tako pokažu svoje rediteljske, glumačke i filmske sklonosti na jedan kreativan, duhovit i maštovit način.

Konkurs će biti otvoren do 30. maja, a najuspješnije video priče ocijenit će žiri u sastavu: Enver Puška, režiser i scenarista, Tarik Filipović, glumac, Milan Kalinić, glumac i Haris Dubica, producent i režiser muzičkih spotova.

Više detalja o konkursu može se pogledati na našoj web stranici i linku:  (www.centarkulture.ba;https://centarkulture.ba/videokonkurs/ )

Centar za životnu sredinu raspisujeKonkurs za novinare/ke

Centar za životnu sredinu (CZZS) raspisuje konkurs za novinarske radove, odnosno pruža jednokratnu novčanu podršku za novinarku ili novinara koji bi se posvetili istraživanju problematike zaštite prirode, sa posebnim akcentom na močvare i vlažna staništa. Podrška istraživačkom novinarstvu u oblasti zaštite prirode dio je regionalnog projekta „Partnerstvo za prirodu“ koji podržava Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) u ime njemačke vlade, a koji CZZS realizuje u partnerstvu sa Centrom za zaštitu ptica (Crna Gora) i Društvom za zaštitu i proučavanje ptica (Srbija).

Jednokratna podrška od 800 eura bruto pokriva sve vrste troškova vezane uz istraživački rad, a prema potrebama kandidata može biti iskorištena za troškove putovanja, vremena provedenog za istraživanje ili opreme. U okviru ovog poziva moguće je podržati do dvije istraživačke priče odnosno istraživački rad dva novinara/ke.

U cilju pružanja adekvatne stručne podrške CZZS nudi:
– Savjetovanje te upoznavanje konteksta i problematike iz područja zaštite prirode;
– Umrežavanje i izradu kontakata za daljnje izvještavanje iz područja zaštite prirode;
– Podršku u stvaranju visokog nivoa poznavanja problematike i konteksta, na čijoj se osnovi može nastaviti samostalno baviti temom;
– Priliku novinarima da budu dio pozitivne promjene.

Zadatak odabranog novinara ili novinarke je napisati istraživačku priču u formi od minimalno dva članka ili video priloga koji se bave izvještavanjem o problemu u oblasti močvara i vlažnih staništa. Koncept istraživanja i forma izvještavanja nisu unaprijed zadani, a novinari imaju mogućnost biti slobodni i kreativni u osmišljavanju istraživanja. Na raspolaganju će im biti CZZS resursi, literatura i mogućnost korištenja konsultacija i savjetovanja sa stručnim osobama u ovoj oblasti na regionalnom nivou i to u okviru BioNET mreže.

Mogu se prijaviti svi novinari/ke bez obzira na prethodno iskustvo u istraživanjima o zaštiti prirode. Prijave se šalju e-mailom na adresu: jugoslav.jevdjic@czzs.org najkasnije do 30. maja.

Prijava mora sadržati:
– biografiju;
– primjer novinarskog istraživačkog rada (3 članka, reportaže ili druge primjere sadržaja);
– koncept rada (2.500 znakova: motivacija, teme koje su kandidatima zanimljive i željeli bi ih istraživati, metode koje će koristiti i oblik rada – članak, video itd.)

ISTRAŽIVANJE POKAZALO: Većina građana smatra se dobrom informisanim o korona virusu

Istraživanje stavova građana Bosne i Hercegovine, koje je pokrenuo UNICEF uz finansijsku podršku USAID-a u Bosni i Hercegovini, provedeno na 3000 punoljetnih ispitanika, u periodu od 22.04. do 28.04.2020. godine. Cilj istraživanja je bio procijeniti stepen informisanosti o korona virusu COVID – 19, nedostataka u protoku informacija te ključnih izvora kojima se najviše vjeruje kad je riječ o plasiranju informacija vezanih za pandemiju.

Više od polovice ispitanika, građana Bosne i Hercegovine (55%), sebe smatra veoma dobro informisanim o korona virusu COVID-19, dok se 39% građana smatra donekle informisanim. Za većinu građana BiH, uvjerljivo najznačajniji izvor informisanja o korona virusu je televizija (79%). Po važnosti, slijede digitalni mediji, prije svega web portali informativnog sadržaja (30%), potom društvene mreže (23%), te neformalni izvori informisanja, tj., relevantno socijalno okruženje (15%). Oko 13% ispitanika se o korona virusu informiše direktno putem stručne javnosti – ljekara, medicinara i sl., jednako koliko i putem radija. Kada je riječ o povjerenju u institucije vlasti uključene u proces suzbijanja širenja zaraze korona virusom u BiH, građani najviše povjerenja imaju u predstavnike ministarstava zdravstva. UNICEF je izvor informacija kojem se vjeruje, no najveću težinu u smislu izvora informisanja ipak ima usmena informacija – neformalni izvori, odnosno bliske osobe.

Građani se općenito osjećaju najbolje informisanim o načinima zaštite od zaraze korona virusom, dok im je, s druge strane, najmanje poznato kome se trebaju obratiti u slučaju sumnje na zarazu. Kada je rijec o simptomima, najmanje su sa pojedinačnim simptomima upoznati pripadnici starije životne dobi (66 i više godina), među kojima je zabilježeno 12% onih koji ne znaju niti jedan simptom zaraze korona virusom.

Izolacija je ono što najteže pada svakom drugom ispitaniku u cjelokupnoj situaciji sa korona virusom koja je zadesila stanovništvo, a briga i strah su dvije dominantne emocije koje prevladavaju u kontekstu pandemije COVID-19 u BiH. Briga za zdravlje bližnjih je prioritet za 71% ispitanika. Oni su, prije svega zabrinuti oko zdravlja članova porodice, a tek potom izražavaju brigu za vlastito zdravlje (38%). Građane također zabrinjava pitanje vlastitih finansija odnosno finansijske prilike domaćinstva, pa je zanimljiv podatak da su građani zabrinuti za vlastito zdravlje (38%) skoro kao i za ekonomski aspekt posljedica korona virusa, tj. ugroženost privrede (39%).

Disciplina građana, u smislu pridržavanja propisanih i preporučenih mjera prevencije, postoji, naročito kada se govori o mjerama čije kršenje za sobom povlači novčane kazne. Obaveznog nošenja zaštitne maske na licu se pridržava 92% građana, a praktički nema odrasle osobe u BiH koja nije uvela u svakodnevnu rutinu češće pranje ruku (96%). Devet od 10 građana izbjegavaju rukovanje, kućne posjete te češće koriste dezinfekcijska sredstva. No, čak i u tim slučajevima (npr. nošenje maske, zaštitnih rukavica, držanje propisane distance u međuljudskoj komunikaciji) postoji još uvijek i dovoljno prostora za poboljšanje.

Istraživanje je sadržajno koncipirano na način da obuhvaća tri cjeline – znanje, stavovi i prakse kada je pitanju epidemiološka situacija u BiH. Istraživanje je provela agencija IPSOS, a rezultati će se koristiti i prilikom produkcije televizijskih i drugih medijskih sadržaja, koje u odgovoru na COVID-19 krizu sproveo UNICEF uz finansijsku podršku USAID-a.

Cjelokupan izvještaj možete pronaći na linku.

 

Sweden/USAID FARMA II projekat izdaje „Priručnik za sakupljanje ljekovitog bilja i gljiva“

Projekat Sweden/USAID FARMA II je danas na svojoj web stranici objavio „Priručnik za sakupljanje ljekovitog bilja i gljiva u Bosni i Hercegovini“. Priručnik je namijenjen kompanijama koje ove sirovine otkupljuju od sakupljača, aktivnim sakupljačima, i svima onima koji se žele uključiti u lanac vrijednosti sakupljanja bilja i gljiva, i ostvariti dodatni prihod.

Proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja je važan sektor poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Većina prihoda je ostvarena sakupljanjem samoniklog bilja i gljiva, uključujući izvoz od preko 25 miliona KM godišnje.

„Priručnik za sakupljanje ljekovitog bilja i gljiva u Bosni i Hercegovini“ izlazi u pravo vrijeme jer je sada sezona kada počinje sakupljanje mnogih vrsta bilja, a mnogo onih osoba koje su nažalost izgubile posao zbog pandemije, se mogu odlučiti za početak sakupljanja ljekovitog bilja i gljiva, kako bi ostvarili prihode.

Pored uputstava i opisa 86 ljekovitih biljaka i deset vrsta gljiva, u priručniku su i informacije o četiri otrovne biljke i pet otrovnih gljiva koje se često pogrešno zamijene za jestive.

Od 2016. godine, projekat Sweden/USAID FARMA II je pomagao je više od 50 kompanija koje prerađuju ljekovito i aromatično bilje, šumske plodove i gljive, pomažući im pri kupovini potrebne opreme ili edukacijom osoblja, kao i izvoznom promocijom njihovih proizvoda. Također, projekat je radio s više od 500 pojedinačnih poljoprivrednika i sakupljača kako bi im pomogo da povećaju prinose i prihode.

Priručnik možete preuzeti ovdje.  Također, Priručnik će biti odštampan u 500 primjeraka koji će biti podijeljeni sakupljačima.

“Inicijativa za pružanje psihološke podrške profesionalcima u vremenu krize izazvane COVID-19.”

Društvo psihologa u Federaciji BIH trenutno provodi projekat “Inicijativa za pružanje psihološke podrške  profesionalcima  u vremenu krize izazvane COVID-19.” Projekat se realizira uz  podršku i koordinaciju Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini koji podržava Vlada Švicarske  a  implementira  Asocijacija  XY  u  saradnji  sa  Federalnim  ministarstvom  zdravstva Ministarstvom  zdravlja  i  socijilne  zaštite  Republike  Srpske.  Projekat  je  nastao  kao  vid  naše  dugogodišnje saradnje koja se nastavila u okviru i ovog odgovora na krizu COVID 19 u oblasti mentalnog zdravlja. Projektne aktivnosti se čvrsto naslanjaju na preporuke Kriznog štaba/stožera  Federalnog  Ministarstva  zdravstva  upućene  podršci  profesionalcima  različitih  struka  koji predstavljaju okosnicu odgovora na krizu COVID 19.

Aktivnosti projekta će se sprovoditi kroz:

  1. Online grupnu podršku spomenutoj ciljnoj grupi koja će biti organizirana u periodu maj – juli 2020. godine. Projektom su predviđena 3 grupna susreta koja će obuhvatiti teme koje su vezane za prevenciju i suzbijanje profesionalnog  sagorijevanja  i  sekundarne  traumatizacije.

Grupe podrške će se realizirati po principima otvorenih grupa od 8-12 članova u trajanju do 90 minuta.

  1. Online individualnu podršku spomenutoj ciljnoj grupi koja će biti posebno namijenjena pojedincima koji imaju potrebu za individualnim susretom i razgovorom sa psihologom o svom iskustvu i tegobama vezanim za okolnosti prouzrokovane pandemijom COVID-19. Individualna podrška će se pružati po zakazanim terminima. Predviđeni broj individualnih susreta u periodu maj-juli 2020. je 10.

Sve aktivnosti će realizirati psiholozi sa završenom psihoterapijskom školom – status supervizora i višegodišnjim iskustvom u savjetodavnom radu. Molimo Vas da podijelite ovu informaciju sa vašim kolegama kako bi se mogli uključiti u projektne aktivnosti. Unaprijed zahvaljujemo!

VAŽNE OPERATIVNE INFORMACIJE

Početak projektnih aktivnosti je 15.05.2020 godine.

Prijavu za online individualnu podršku možete napraviti putem e-maila: sekretar@dpfbih.ba ili direktno pozivom na: +387 61 212 – 288

Podršku možete napraviti putem e-maila: sekretar@dpfbih.ba (prva  online radionica je planirana  za 23.5.2020. godine. Poziv na radionicu sa detaljnim opisom ćemo poslati uskoro).

Za sve detaljnije informacije možete se obratiti na:

Kontakt osoba: Dženan Fatić, Društvo psihologa u Federaciji BIH – podružnica Sarajevo

Direktni kontakt: +387 61 351 742

Email:  sekretar@dpfbih.ba

Otvoren poziv za projektne prijedloge: Istraživanje velikih zvijeri u BiH

Nakon što je Centar za životnu sredinu uz podršku „Euro Natur“-a i „Bernd Thies“ fondacije u avgustu prošle godine u Nacionalnom parku „Sutjeska“ uspješno organizovao i sproveo obuku pod nazivom „Izgradnja kapaciteta za buduće stručnjake velikih zvijeri“, sada nastavljamo sa ovim projektom kroz otvoreni poziv za prijavu projektnih ideja na temu velikih zvijeri. Cilj nam je da kroz ove male projekte ohrabrimo i finansijski podržimo mlade istraživače da razviju i ostvare svoje ideje, a žele da se bave istraživanjem i zaštitom velikih zvijeri u BiH.

Ovaj poziv je namjenjen mladim (do sada neafirmisanim) istraživačima iz BiH. Kandidati koji su 2019. g. prošli obuku održanu u NP „Sutjeska“ u sklopu ovog projekta će biti dodatno vrjednovani pri ocjenjivanju pristiglih prijava.

Teme projektnih prijedloga moraju biti u vezi sa istraživanjem i/ili zaštitom velikih zvijeri u BiH (medvjed, vuk, ris). Fokus teme može biti na jednu ili više vrsta i mogu da se bave pitanjima bilo kojeg aspekta vezanog za istraživanje, upravljanje i/ili zaštitu velikih zvijeri (npr. istraživanje faune; velike zvijeri u odnosu na društvo; upravljanje velikim zvijerima; zaštita velikih zvijeri i sl.).

Trajanje projektnih aktivnosti mora biti završen najkasnije do 15.11.2020, a izvještaj dostavljen Centru za životnu sredinu najkasnije do 01.12.2020.g (detaljnje informacije o administraciji projekta će biti dostavljene kandidatima nakon izbora projektnih prijedloga).

U skladu sa primljenim prijavama odabraćemo 2-4 projektna prijedloga koje ćemo podržati u vrijednosti od 2000 KM – 5000 KM neto po projektu. Broj odabranih projektnih prijedloga i iznos odobrenih sredstava zavisiće od broja i kvaliteta pristiglih aplikacija.

Potrebno je da na e-mail adrese koje su navedene u nastavku teksta   dostaviti CV i projektni prijedlog. Projektni prijedlog dostaviti u formi koju možete preuzeti na internet stranici Centra za životnu sredinu (www.czzs.org). Prijavu popuniti na engleskom jeziku i uz nju dostaviti i kratki CV.

Poziv ostaje otvoren do 05.06.2020, a popunjene prijave slati na mejl adrese navedene ispod. Rezultate poziva ćemo objaviti najkasnije do 15.06. i sa tim datumom kandidati mogu započeti implementaciju projektnih aktivnosti.

Prijavni obrazac možete pronaći ovdje.

Za sva dodatna pitanja možete nam se obratiti putem mejla na adrese:

anja.dragomirovic@czzs.org

dejan.radosevic@czzs.org

Sretno!

Misli o prirodi! – Nagradni foto/video izazov za mlade “Priroda je ljubav!”

U okviru trogodišnjeg projekta „Misli o prirodi!“, Centar za promociju civilnog društva (CPCD) je pokrenuo nagradni foto/video izazov „Priroda je ljubav!“, kojim poziva mlade osobe (od 13 do 30 godina) da fotografijom ili kratkim video zapisom zabilježe jednu od sljedećih kategorija: Hvala prirodi…; Pomažem prirodi… i Živim prirodu…

Učesnici/e izazova treba da u opisu fotografije ili video zapisa kratko obrazlože kategoriju za koju su se opredijelili, označe troje prijatelja ili prijateljica da nastave izazov i to podijele putem Facebooka u grupi „Mladi su glas prirode!“.

Ideja foto/video izazova „Priroda je ljubav“ jeste da mladi pokažu svojim primjerima kako se zahvaljuju, pomažu i žive prirodu (na primjer, sadnjom drveća, smanjenjem sopstvenog karbonskog otiska – štednjom toplote i električne energije, razdvajanjem otpada i recikliranjem, korištenjem organskih i biorazgradivih materijala, razumijevanjem prirode putujući biciklom i drugim transportnim sredstvima koji ne emituju štetne gasove, prenošenjem svojih iskustava i znanja na druge osobe, upotrebom zdrave i organske kozmetike, zdravom ishranom i načinom života, itd).

Rok za prijavu fotografija ili video zapisa na takmičenje je 15. juli 2020. godine do 23:59 sati.

Nakon utvrđenog roka, stručna komisija će odabrati 15 fotografija i 15 video zapisa koji će se takmičiti u završnom krugu glasanja na Facebooku. Tri fotografije ili video zapisa sa najviše osvojenih glasova će dobiti vrijedne nagrade: e-romobil, bicikl i tablet. Takođe, utješne nagrade za još 10 najbolje rangiranih učesnika/ca su obezbijeđene: eko ruksake, kao i besplatno učešće u četvorodnevnoj edukativno-zabavnoj Ljetnjoj školi za mlade eko-lidere i liderice u BiH.

Pravila i smjernice za učešće u takmičenju pročitajte u pozivu na web stranici „Misli o prirodi!“.

Foto/video izazov “Priroda je ljubav!” se provodi u okviru trogodišnjeg projekta “Misli o prirodi!” koji finansira Vlada Švedske, a implementira Centar za promociju civilnog društva. Osnovni cilj projekta “Misli o prirodi!” jeste povećati uticaj civilnog društva u zaštiti okoliša kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, škola, medija i mladih za zajedničko, sinhronizirano i snažno djelovanje na lokalnom nivou.

Konkurs za finansijsku podršku za novinarske priče orijentirane na rješenja

Transitions i Mediacentar objavljuju poziv za dodjelu grantova novinarima koji su zainteresirani za kreiranje i objavljivanje novinarskih priča orijentiranih na rješenja (Solutions Journalism).

Visina granta je 1000 BAM neto. Kako biste napisali što kvalitetniju priču, pored finasijske, tokom cjelokupnog procesa bit će vam na raspolaganju i mentorska podrška.

Za grant mogu konkurisati novinari angažovani u bh. medijima kao i freelanceri iz Bosne i Hercegovine koji moraju priložiti potvrdu medija koji će objaviti njihovu priču.

Detalji poziva i formular za prijavljivanje nalaze se na ovom linku.

Rok: 24. 05. 2020. 

Kako je koncept novinarstva orijentiranog na rješenja novost na našim prostorima, a da biste na što adekvatniji način odgovorili na ovaj poziv organizovali smo i dva webinara.

Webinar Solutions Journalism – Uvodno predavanje

Ponedjeljak 11. maj od 14:00 do 15:30 sati.

Tokom ovog webinara naučit ćete osnove novinarstva orijentiranog na rješenja (Solutions Journalism): Šta jeste – a šta nije solutions journalism. Kako da znam šta je dobro novinarstvo orijentirano na rješenja? Zašto da ovaj koncept uvedem u svoju praksu? Kako identifikovati potencijal za pripremu priče orijentirane rješenjima i kako pretvoriti “tradicionalnu” novinarsku priču u priču orijentiranu rješenjima?

Zajednički ćemo analizirati nekoliko primjera ovakvih priča sa Balkana i preporučiti korisne izvore. Nakon predavanja, predviđeno je pola sata za vaša pitanja.

Link za prijavu na vebinar pronađite ovdje.

Webinar II Solutions Journalism – Napredno predavanje

Ponedjeljak 18. maj od 14:00 do 15:30 sati.

Na ovom webinaru ćemo vas upoznati sa specifičnostima novinarstva orijentiranog na rješenja. Gdje pronaći priču? Kako strukturisati priču orijentiranu na rješenja? Detaljnije ćemo analizirati primjere dobre prakse koji se odnose na Srbiju i BiH, te razgovarati o tome kako izgleda dobar prijedlog priče orijentirane na rješenja. Ovaj webinar se posebno preporučuje novinarima koji su zainteresirani za kreiranje/objavljivanje priča orijentiranih na rješenja.

Link za prijavljivanje bit će objavljen ovdje.

Treneri:

Jeremy Druker je izvršni direktor i odgovorni urednik u češkoj organizaciji Transitions koja je novinarstvu orijentiranom na rješenja dala centralno mjesto u svojoj uređivačkoj politici. Vodio je niz radionica o novinartvu orijentiranom na rješenja širom Centralne i Istočne Evrope. Osnivač je i direktor crowdfunding platforme Press Start, koja pruža podršku novinarima u zemljama u kojima je onemogućeno slobodno izvještavanje. Jeremy je član Nazornog odbora Češke nagrade za novinarstvo i saradnik Ashoka-e od 2010. godine.

Lucie Černá u organizaciji Transitions vodi program promocije novinarstva orijentiranog na rješenja u Centralnoj i Istočnoj Evrope i i koordiniše aktivnosti podrške novinarstvu orijentiranog na rješenja u više od deset zemalja. Ovom temom se bavi od 2017. godine, od kada je angažovana i kao trenerica i mentorica, pružajući podršku evropskim novinarima da ovaj koncept uvedu u svoju praksu. U oktobru 2019., Lucie je postala saradnik Solutions Journalism Network LEDE. Prije nego se pridružila organizaciji Transitions, bila je angažovana u organizacijama Ashoka i Greenpeace.

O Solutions Journalism možete pročitati ovdje.