Vijesti iz Centra – Stranica 386 – EFM.ba -since ©1996-2026 All Rights Reserved.

Poziv za aplikacije Evropskog regionalnog master programa (ERMA)

Univerzitet u Sarajevu i Univerzitet u Bolonji sa zadovoljstvom vam predstavljaju POZIV ZA APLIKACIJE za upis 17. generacije Evropskog regionalnog master programa Demokratija i ljudska prava u jugoistočnoj Evropi (ERMA).
ERMA je zajednička inicijativa Univerziteta u Sarajevu, Centra za interdisciplinarne studije (CIS) i Univerziteta u Bolonji, Instituta za Centralnu-Istočnu i Balkansku Evropu (IECOB). Program je sufinansiran od strane Evropske Unije preko Evropskog inter-univerzitetskog centra za ljudska prava i demokratizacij (EIUC) i Ministarstva vanskijh poslova Italije preko Ambasade Republike Italije u Bosni i Hercegovini.
ERMA je jednogodišnji, redovni, interdisciplinarni program namjenjen kandidatima koji žele kombinirati studije sa praktičnim i terenskim istraživanjem o ljudskim pravima i demokratiji. Program je implementiran u Sarajevu i Bolonji, tako da studenti dobijaju diplome oba univerziteta (60 ECTS).
Zahvalujući finansijskoj podršci EU-a i Vlade Italije, ERMA obezbjeđuje 30 stipendija za državljanje Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Kosova (aplikanti koji imaju pasoš država priznatih od strane BiH), također i za državljane Evropske Unije, Azerbejdžana, Gruzije i Ruske Federacije. Program je otvoren i za samofinansirajuće studente iz ostalih zemalja.

Rok za aplikacije: 11 SEPTEMBAR 2017

Za više informacija, molim vas posjetite www.erma-programme.eu ili obratite se na info@erma-programme.eu.

Počela akcija čišćenja i eko regate za Čist Vrbas

Prvom etapom ekološke rafting-regate od Donjeg Vakufa do Torlakovca nastavljena je realizacija Inicijative „Čist Vrbas“. Članovi RK „Kanjon“, „Dabar“ i „Jajce“ će s oružanim snagama Bosne i Hercegovine u naredna četiri dana čistiti priobalje i korita rijeka Vrbas i Pliva. „Cilj je ponovo oživjeti projekat Čist Vrbas, zahvaljujući kojem su u proteklih desetak godina očišćeni kilometri rijeke, koja protiče kroz desetak lokalnih zajednica”, rekao je Aleksandar Pastir, predsjednik RK „Kanjon“.

„Pokazalo se da Vrbas jeste naš život, da Vrbas jeste nešto što je neprolazno, da praktično svi mi sačinjavamo tu Inicijativu, da su sami građani izvršili pozitivan pritisak na sve institucije i evo mi danas još jednom sazivamo Inicijativu. Načelnici su se već dogovorili o nekim budućim koracima, a mi ćemo u naredna četiri dana prikupiti dio otpada.“

Početku ekološke regate prethodio je sastanak Inicijative, na kojem su učešće uzeli predstavnici lokalnih zajednica u slivu rijeke Vrbas. ”Epilog sastanka su konkretni prijedlozi, jer svaku lokalnu zajednicu u gornjem toku rijeke Vrbas muče različiti problemi, a sve s ciljem zaštite upravo rijeke, koja svim lokalnim zajednicama znači život”, rekao je domaćin sastanka Huso Sušić, načelnik općine Donji Vakuf.

„Mi smo pripremili dokumentaciju za gradnju reciklažnog centra. I time ćemo poboljšati stanje, a gradnjom regionalne deponije ovaj bi projekat sigurno došao do punog izražaja. Samim time, ova regata više ne bi bila ekološka, nego turistička. Tek tada bismo mogli pokazati čime raspolažemo i čime se možemo ponositi“, rekao je Sušić.

”Banja Luka kao lokalna zajednica najdalje je odmakla u zaštiti korita i priobalja rijeke Vrbas. Ipak, ima tu još dosta posla, najviše na prikupljanju otpadnih voda”, kaže Dragan Banjac, v.d. načelnika Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo, omladinu i sport Grada Banja Luka.

„Još ima problema, pogotovo u komunalnoj infrastrukturi, u prečistačima otpadnih voda, i to je ogroman posao koji Banju Luku čeka u narednom periodu, ali sazrela je i svijest građana i svih aktera u tom poslu. Nadam se da ćemo u realizaciju projekta prečišćavanja otpadnih voda ući što prije i da ćemo u narednih pet do deset godina trajno završiti posao upravljanja Vrbasom i njegovim potencijalima, pa da i sam život spustimo na obale rijeke. Čini mi se da to nismo dovoljno koristili u proteklim godinama“, ističe Banjac.

Osim korita rijeke Vrbas, i ove godine će se čistiti korito rijeke Plive. Time se šalje jasna poruka da i rijeke u slivu Vrbasa moraju biti očišćene.

„Naziv akcije je Čist Vrbas, ali je Pliva jedna od najznačajnijih pritoka Vrbasa. Bez čiste Plive sigurno nema ni čistog Vrbasa“, naglasio je zamjenik načelnika općine Šipovo Marko Savičić.

Zaštita rijeke Vrbas i održivo korištenje njenog turističkog i ekonomskog potencijala osnovni su ciljevi Inicijative za čist Vrbas, čiji je glavni partner i u ovoj godini kompanija Coca-Cola HBC B-H d.o.o. Sarajevo, a koju realizuje RK „Kanjon“.

„Veoma smo ponosni na to da je Coca-Cola HBC B-H već sedmu godinu jedan od glavnih partnera Inicijative ‘Čist Vrbas’ i da, s ostalim partnerima, daje doprinos očuvanju Vrbasa i jačanju svijesti o značaju zaštite voda i odgovornog upravljanja vodama“, rekao je Saša Kukolj, rukovodilac prodaje Coca-Cole HBC B-H za prodajnu regiju Banja Luka, istaknuvši da je briga o vodi jedan od prioriteta Coca-Cole, kako na svjetskom tako i lokalnom nivou, te da se nastojanja na ovom polju fokusiraju na tri područja: smanjenje potrošnje vode u proizvodnom procesu, tretman otpadnih voda, kojim se postiže da je tretirana voda sigurna za biljni i životinjski svijet i da se može ispuštati direktno u prirodu, te podršku projektima u zajednici s ciljem zaštite voda. „Naročito smo ponosni na to što su naši napori i rezultati koje postižemo na polju upravljanja i očuvanje voda prepoznati i što je Coca-Cola HBC B-H prva kompanija u Bosni i Hercegovini nosilac Zlatnog European Wather Stewardship certifikata, koji dodjeljuje Evropska agencija za upravljanje i očuvanje voda (European Water Partnership – EWP) za izvrsnost u ovom području“, kazao je Kukolj ističući da je Coca-Cola Hellenic Grupa, kojoj pripada i Coca-Cola HBC B-H, tri godine zaredom proglašena liderom u održivom poslovanju u industriji bezalkoholnih pića te da su rezultati koje kompanija postiže i u Bosni i Hercegovini doprinijeli ovom uspjehu.

Aktivnosti se nastavljaju već sutra realizacijom druge etape ekološke regate na ruti Torlakovac – Jajce. U četvrtak je u planu čišćenje rijeke Plive na potezu Sokočnica – Šipovo. Ekološki dio projekta bit će priveden kraju u petak, kada će učesnici čistiti dio toka rijeke Plive od Šipova do Jezera.

Završna manifestacija, Turistička vrbaska regata, bit će održana 12. augusta od Krupe na Vrbasu do Banje Luke.

Povelju za Čist Vrbas su u maju 2013. godine, upravo u Donjem Vakufu, osim gradonačelnika i načelnika lokalnih zajednica u slivu Vrbasa: Banje Luke, Laktaša, Srpca, Kneževa, Kotor-Varoši, Mrkonjić Grada, Šipova, Jezera, Donjeg Vakufa, Gornjeg Vakufa – Uskoplja, Bugojna i Jajca, potpisali i predstavnici resornih ministarstava oba entiteta, kao i Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH, Fond za zaštitu okoline i energetsku efikasnost Republike Srpske te partneri projekta kompanija Coca-Cola HBC B-H d.o.o. Sarajevo, Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP) i Vlada Japana.

Amela Ivković O'Reilly na temu ORGANSKE POLJOPRIVREDE U BIH

Skoro dvije trećine stanovnika ima problem s viškom kilograma, zbog čega se po broju pretilnih ljudi BiH nalazi na šestom mjestu u svijetu, a na drugom u Europi, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije. Poražavajući su pokazatelji da BiH ima čak 62,9 posto debelih stanovnika. Isto istraživanje je pokazalo i da stanovnik u BiH dnevno u prosjeku pojede oko pet kriški kruha, dok oko 12 posto ljudi svakodnevno konzumira keks, kolač ili neke druge slatkiše. Svjedoci smo svojevrsne epidemije povećanja tjelesne mase u ljudskoj populaciji. Tokom posljednjih dvadeset godina učestalost pretilnosti se u razvijenom svijetu utrostručila, a naša zemlja nažalost prati taj trend!

I posljednja istraživanja UNICEF-a su ukazala na lošu i neadekvatnu ishranu mališana u BiH, te na problem pretilosti kod djece. Naime, podaci UNICEF-a BiH iz 2011. godine pokazuju da zbog loše ishrane oko tri odsto mališana nije dovoljno fizički razvijeno, te da svako četvrto dijete pati od prekomjerne težine. Istraživanja su pokazala i da mnoga djeca imaju smanjen nivo željeza u krvi, što utiče na koncentraciju i pamćenje.

Bosna i Hercegovina je četvrta najruralnija zemlja u Evropi, jer čak 60 posto stanovništva živi u ruralnim opštinama.

Organska proizvodnja predstavlja važnu komparativnu prednost i potencijal za razvoj poljoprivrede i ruralnih krajeva u BiH, ali trenutno ne postoji planski pristup razvoju tog područja kao ni zakonska regulativa koja bi prethodila razvoju bilo kakvog pristupa u ovoj oblasti. Zbog neuređenosti domaćeg tržišta kupci, često i sami proizvođači su zbunjeni i nedovoljno informirani. Svijetlu tačku u sektoru organske proizvodnje predstavljaju prirodni potencijali, bio- raznolikost, ali posebno inicijative poljoprivrednih proizvođača koji istinski vjeruju u dobrobit organske hrane i koji se educiraju u cilju dostizanja zahtjevnih standarda potrebnih za certifikaciju, a bez institucionalne, pravne i finansijske podrške u državi. Zakonski propisi su temelj za održiv razvoj organske proizvodnje i uspješno funkcioniranje tržiša. U BiH djeluju certifikacijske kuće za organsku certifikaciju proizvoda, a to su organska kontrola-OK , BeHA Bio Cert i IMO .Stalni odbor za organsku poljoprivredu Evropske komisije u grupi sa ukupno 30 tijela iz cijelog svijeta je zvanično priznao “OK” za certificiranje organskih proizvoda u trećim zemljama, namijenjenih za prodaju na tržištima zemalja članica EU.

Nadležne institucije treba da stvore okruženje u kojem će primjena standarda u organskoj proizvodnji garantirati poštenu konkurenciju, a interes proizvođača i potrošača biti zaštićen.

Na svojoj 12. redovnoj sjednici održanoj 13.07.2016, Zastupnički doma Parlamenta FBiH usvojio je Zakon o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji, nakon što ga je prethodno usvojio Dom naroda. Ovim Zakonom, u kojem se utvrđuje nadležni organ te pravila i postupci za subjekte koji su uključeni u sistem organske proizvodnje, uspostavlja se odgovarajući nivo pravne zaštite svih subjekata uključenih u sistem organske proizvodnje, a prije svega proizvođača i potrošača ove vrste proizvoda.

Razvoj organske proizvodnje u Federaciji BiH i u Bosni i Hercegovini počeo je 2000. godine na inicijativu nekoliko međunarodnih i domaćih vladinih i nevladinih organizacija, a interes za organskom proizvodnjom posebno je iskazan na lokalnom nivou, jer su poljoprivrednici prepoznali mogućnost razvoja novih, i na tržištu, traženih i konkurentnijih proizvoda.

Uvažavajući činjenicu da se u Bosni i Hercegovini veći broj proizvođača okreće poljoprivrednoj organskoj proizvodnji, već se duže vrijeme nametala važnost donošenja zakona o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji kako na nivou FBiH tako i na nivou BiH. Zakon i podzakonski akti su neophodni kako bi se uspostavio „red“ na tržištu, odnosno onemogućilo neadekvatno korištenje naziva bio, eko i organski proizvod i stvorili uslovi za porast potražnje za ovim proizvodima.

Iz ovih razloga, odredbama Zakona o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji izvršeno je preuzimanje odredbi Uredbe Vijeća (EZ) od 28. juna 2007. godine o organskoj proizvodnji i označavanju organskih proizvoda i stavljanju van snage Uredbe (EEC), čime je izvršena obaveza usklađivanja propisa sa zakonodavstvom EU. U skladu s navedenim odredbama, zakon uređuje organsku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, preradu u organskoj proizvodnji, stavljanje na tržište organskih proizvoda, neprerađenih biljnih i životinjskih proizvoda, hrane i hrane za životinje, te proizvoda koji su u potpunosti sastavljeni ili dijelom sastavljeni od organskih proizvoda, način označavanja u organskoj proizvodnji, obavljanje stručnog, upravnog i inspekcijskog nadzora i druga pitanja koja su važna za uspostavu i provođenje jedinstvenog sistema poljoprivredne organske proizvodnje.

Kvalitetna i zdrava hrana je dostupna svima, samo je pitanje koliko se svi mi potrudimo da dođemo do iste.

Naše pijace, lokalni marketi će prodavati onoliko zdrave hrane koliko je mi tražimo, ponuda ovisi od potražnje.

Ako je naš izbor da jedemo lokalnu i sezonsku hranu, time smanjujemo trošak hrane i ujedno podržavamo naše poljuprivrednike, podstićemo ih na proizvodnju kvalitetnije hrane. Nažalost velika većina naše zdrave hrane se izvozi jer naš prosječan potrošač više vodi računa da je hrana brza i dostupna a ne vodi računa o kvalitetu te iste hrane i pozitivnih odnosno negativnih efektata takvih odluka. Svi mi odlučujemo gdje ćemo potrošiti našku konvertibilnu marku, i moramo biti svijesni značaja potrošenog novca, tj. na koje namjerinice trošimo novac.

Zdravlje nije skupo, skupa je bolest!

Kroz predavanja se mogu predstaviti različite tematske cjeline obuhvaćajući štetnosti zdravstveno neispravne hrane, značaja redovnog unosa nutritivno obogaćene hrane, koje nudi organska poljoprivreda do pozitivnog uticaja iste na očuvanje zdravlja i doprinosa ka očuvanju okoliša. Djeca su naša budućnost, vjerujem da sa obrazovanjem trebamo krenuti što ranije, još u vrtićima i nastavimo do kraja obrazovanja i tokom čitavog života.Broj prekomjerno teške i pretilne djece stalno raste. Čak je 10 % dječje svjetske populacije pretilno ili rizično za razvoj pretilnosti, a rizik pretilne djece da postanu pretilni odrasli je dva puta veći od djece koja nisu pretilna. Trećina djece pretilne u predškolskoj dobi i polovina u školskoj dobi postaju pretilne odrasle osobe.

Odnos nas roditelja i staratelja prema hrani je krucijalan, i našim zdravim ili nezdravim navikama kreiramo ogledalo u kojem se oni ogledaju!

Amela Ivkovic O'Rreilly Član udruženja nutricionista Irske, Član udruženja nutricionista Velike Britanije, Član kraljevskog medicinskog udruženja Velike Britanije

Dip. NT, M.B.A.N.T M.N.T.O.I M.R.S.M