Kategorija: Vijesti iz Centra

Vijesti iz Centra za kulturnu i medijsku dekontaminaciju

Dokumentarni film “Milo”

Fahrudin Bečić izvršni urednik Al Jazeere Balkansove snimio je dokumentarni film „Milo“ o neobičnom policajcu iz Kolašina koji zna napamet Kur'an časni i Sveto pismo, citira svjetsku književnost i izučava psihologiju. „Potražimo ono što nas spaja“- poručuje Milo.

Dokumentarni film Milo bit će emitovan u programu Al Jazeere Balkans 1. marta u 21:00, a odmah nakon toga i na Youtube nalogu ove televizije.

Dokumentarni film ‘Milo’ – čovjek koji je više od policajca

Neobični policajac iz Kolašina zna napamet Kur'an časni i Sveto pismo, citira svjetsku književnost i izučava psihologiju.

Dokumentarni film Milo, u produkciji Al Jazeere Balkans čiji scenarij potpisuje Fahrudin Bečić, izvršni producent ove televizije, govori o neobičnom policajcu Milu Šćekiću iz Kolašina, koji je pročitao hiljade knjiga, istražuje psihološke fenomene i neobjašnjive utjecaje, analizira umjetnost i filozofiju, povezuje književnost i religiju…

Šćekić nije svećenik, ali zna napamet Kur’an časni i Sveto pismo, citira Dostojevskog, Thomasa Manna i Goethea, Krležu i Andrića, analizira Njegoša, izučava psihologiju, bavi se ezoterijom, metafizikom i filozofijom, govori poeziju, pomaže djeci s autizmom…

Bečić je dokumentarac o Milu snimao u Kolašinu i njegovoj okolici, na Durmitoru, u Podgorici, na Duklji, u Pljevljima i Sarajevu.

Šćekić u filmu priča o svojim interesovanjima i nadanjima. Pripovijeda o umjetnosti i religiji, ljudima i božanskom. On analizira, citira svjetske mudrace i skromno izvodi zaključke.

“Film je priča o ljubavi, životu, ljudima, o lijepoj riječi, srećnim vremenima, o praštanju, pomirenju, razumijevanju i prihvatanju različitosti”, kazao je Šćekić na premijernom prikazivanju u Podgorici na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, a potom dodao:

“Ne tražimo različitosti, olako ćemo to naći. Potražimo ono što nas spaja. Teži je to put, ali mu kraj dodiruje vječnost. Svako od nas, ma koje vjere bio i ma kojeg boga prizivao i slavio, u svom srcu i duši nosi najintimnije želje, nadu, ljubav i svoju skrivenu, osobnu vjeru, malu, krhku, nenametljivu, skrovitu, strpljivu, suzdržanu, radosnu. U nju je položeno blago života. Nikada nismo sami. Život nam uvijek na našim putevima šalje drugo biće.”

Osim obaveza koje ima kao policajac, on je i volonter u Konjičkom klubu “Budućnost”, gdje obučava djecu s poteškoćama u razvoju. Šćekić je i student druge godine Filozofskog fakulteta u Nikšiću.

Film Milo, o ovom nadasve posebnom čovjeku, možete pogledati u programu Al Jazeere Balkans 1. marta u 21:00, ali i na Youtube nalogu ove televizije odmah nakon emitovanja.

Besplatna podrška za porodice i djecu sa poteškoćama u razvoju i u naredne dvije godine

„Tuzlanski Servis centar za podršku porodicama djece i osoba sa poteškoćama u razvoju „SocI“ svaki dan ima sve više korisnika/ca, a sistemske podrške za ovu populaciju nema.“ -poručila je Irmela Imamović iz Udruženja za ljudska prava i socijalnu inkluziju “SocI” koje je inicijator osnivanja Servis centra koji će besplatne usluge porodicama djece i osoba sa invaliditetom i smetnjama u razvoju pružati i u naredne dvije godine.

Podršku od 64.000 KM, dovoljnu za nastavak rada Servis centra u naredne dvije godine, osigurao je USAID-ov Program podrške marginaliziranim grupama (USAID/PPMG).

Ugovor o dodjeli sredstava 27.02.2018. godine u prostorijama Centra potpisali su Jasmin Bešić, direktor USAID-ovog Programa podrške marginaliziranim grupama i Alma Dizdarević, direktorica Udruženja za ljudska prava i socijalnu inkluziju “SocI” iz Tuzle.

„USAID godinama podržava rad marginaliziranih grupa, a posebna pažnja posvećuje se porodicama i djeci sa poteškoćama u razvoju. U Servis centrima vidjeli smo šansu da pomognemo u socijalizaciji djece sa poteškoćama u razvoju, ali i da im osiguramo kvalitetniji život.“ – poručio je Jasmin Bešić, direktor USAID-ovog Programa podrške marginaliziranim grupama.

Besplatne usluge Centra koristi oko 80 porodica djece i osoba sa invaliditetom i smetnjama u razvoju sa područja Tuzlanskog kantona.

Centar za podršku porodicama djece i osoba sa poteškoćama u razvoju korisnicima osigurava boravak do četiri sata dnevno tokom kojeg su im na raspolaganju psiholozi, defektolozi i edukatori, kreativne radionice, inkluzivne radionice, muzikoterapija, dok  je za porodice djece i osoba sa poteškoćama u razvoju osigurana pravna pomoć, psihološko savjetovanje, te pomoć u kriznim situacijama.

Uspostavljanje Servis centra podržali su USAID-ov Program podrške marginaliziranim grupama (USAID/PPMG) i Grad Tuzla, a inicijator osnivanja je Udruženje za ljudska prava i socijalnu inkluziju (SocI) iz Tuzle.

USAID-ov Program podrške marginaliziranim grupama podržao je uspostavljanje pet servis centara u Bosni i Hercegovini, u Foči, Banjoj Luci, Tuzli i dva u Sarajevu, a u naredne dvije godine finansijski će podržavati rad svih pet servis centara.

 

Izabrana bh. ekipa za Svjetsko debatno takmičenje

U periodu 23.02. – 25.02.2018. u Behram-begovoj medresi u Tuzli je organizirana Smotra srednjoškolaca iz BiH „Jednaki u različitosti-ne diskriminaciji!” – XXI Državno debatno natjecanje. Na smotri su učestvovali srednjoškolci i srednjoškolski profesori iz cijele BiH. Argumente protiv diskriminacije su razmijenili mladi iz: Banja Luke, Bihaća, Brčkog, Breze, Čelića, Donjeg Vakufa, Drvara, Gračanice, Gradačca, Istočnog Sarajeva, Kaknja, Kladnja, Konjica, Mostara, Novog Grada, Prijedora, Sarajeva, Srebrenika, Srpca, Teslića, Tešnja, Tinje, Travnika, Tuzle, Usore, Visokog, Zenice, Zvornika i Živinica.

Teme Smotre, bile su:

  • U bh. školama se njeguje zajedništvo različitosti (da/ne)
  • Izuzeće nadarene, darovite i talentirane djece od jednakog postupanja je opravdano (da/ne)
  • Mediji u BiH potiču diskriminaciju (da/ne)

Debata nikada nije razgovor istomišljenika. Srednjoškolci su svojim debatnim umijećem pokazali da diskriminacija ima mnogo lica i da ona postoji čak i kada nam se čini da je nema. Razlike ne smiju biti temelj za podjelu, nego uvijek moraju biti osnova za kreiranje boljeg i uspješnijeg društva u kojem se dogovorom može sve postići.

Osim navedenih tema za argumentirane rasprave, srednjoškolci su prezentirali i govore o sljedećim temama:

  • Pozitivna diskriminacija Roma je opravdana u bh. obrazovnom sistemu
  • Sve škole u Bosni i Hercegovini treba da osiguraju uvjete za inkluziju slijepih i slabovidnih učenika
  • Jednaki uvjeti za upis u škole i fakultete mogu dovesti do diskriminacije
  • Jednaki, ali odvojeni – jeste diskriminacija

Mladi su kroz individualne govore pokazali značajan stupanj kritičkog promišljanja i da mogu samostalno analizirati različite oblike diskriminacije koji se mogu pojaviti u društvu i jasno iznijeti svoj stav o problemu bez straha od osude, ali i bez vrijeđanja drugih i drugačijih.

XXI Državno debatno takmičenje je bilo ujedno prilika za izbor reprezentacije BiH koja će predstavljati BiH na Svjetskom debatnom natjecanju u Zagrebu, 2018.

Tri prvo plasirane ekipe su:

  1. mjesto – Gazi Husrev-begova medresa, Sarajevo
  2. mjesto – SŠC „Istočna Ilidža“, Istočno Sarajevo
  3. mjesto – Gimnazija Banja Luka

Najbolji pojedinačni govornici su bili:

  1. mjesto – Amina Kahriman, Gazi Husrev-begova medresa, Sarajevo
  2. mjesto – Aleksandar Bakmaz, Gimnazija Banja Luka
  3. mjesto – Marko Štaka, SŠC „Istočna Ilidža“, Istočno Sarajevo

Najbolji srednjoškolci u kategoriji besjedništva su:

  1. mjesto – Aleksandar Bakmaz, Gimnazija Banja Luka
  2. mjesto – Alija Mevkić, Behram-begova medresa, Tuzla
  3. mjesto – Amina Kahriman, Gazi Husrev-begova medresa, Sarajevo

Zajednički zaključak svih učesnika natjecanja jeste da je, nažalost,  diskriminacija sveprisutna u bh. društvu i da rješenje leži u zajedničkim naporima da bh. društvo bude oslobođeno bilo kakvih stereotipa i predrasuda. Razlike između lokalnih zajednica, gradova, kantona i entiteta trebaju biti temelj za radost življenja u različitosti, a ne nikako kamen spoticanja.

Ova Smotra realizovana je u okviru programa “Jednakost za sve – Koalicija organizacija civilnog društva u borbi protiv diskriminacije”, kroz Program grantova u okviru kojeg Centar za kulturu dijaloga provodi projekat „Jednaki u različitosti“. Projekat finansiraju USAID i Fond otvoreno društvo BiH.