“Sad je red na nju”

“Sad je red na nju”, novi izvještaj Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR), ukazuje na činjenicu da će se samo polovina djevojčica srednjoškolskog uzrasta vjerovatno upisati u školu u odnosu na dječake istog doba, iako djevojčice i djevojke čine polovinu izbjegličke populacije školskog uzrasta.

Pristup obrazovanju je osnovno ljudsko pravo. Ipak, milionima žena i djevojaka među sve brojnijom izbjegličkom populacijom u svijetu, obrazovanje ostaje težnja, a ne stvarnost.

Širom svijeta, školska vrata se znatno teže otvaraju izbjegličkoj djeci nego njihovim vršnjacima iz domicilne populacije. Djevojčice – izbeglice još teže nalaze i zadržavaju mjesto u školskim klupama. Kako odrastaju one se sve više suočavaju s marginalizacijom, a rodni nesrazmjer u srednjim školama se širi.

“Vrijeme je da međunarodna zajednica prepozna nepravdu uskraćivanja obrazovanja za djevojke i žene izbjeglice”, rekao je Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice. “Nalazi ovog izvještaja su globalni poziv za buđenje, i pozivam sve da se pridruže u našem zahtjevu: Sad je red na nju.”

 Izvještaj UNHCR-a otkriva da društvene i kulturne norme često dovode do toga da dječaci imaju prioritet u odnosu na djevojčice kada je u pitanju školovanje. Loši školski objekti, nedostatak adekvatnih toaleta i sredstava za higijenu mogu otežati pristup školovanju djevojčicama izbjeglicama. Troškovi za udžbenike, uniforme i transport do škole mogu biti previsoki za izbjegličke porodice, što predstavlja dodatni izazov.

“Pronalaženje rješenja za izazove s kojima je suočavaju djevojčice izbjeglice u njihovoj namjeri da idu u školu, zahtijeva djelovanje u svim sferama- od nacionalnih ministarstava obrazovanja do institucija za obuku nastavnika, u zajednicama i učionicama”, dodao je Grandi. “Postoje ogromne barijere koje se trebaju prebroditi. Pozivamo sve zemlje da nam se pridruže u međunarodnom napor kako bismo preokrenuli ovaj trend.

Izvještaj UNHCR-a iznosi niz aktivnosti i politika koje su i efikasne i izvodljive kako bi se pomoglo djevojčicama izbjeglicama da steknu kvalitetno obrazovanje.

Ako osiguramo zaposlenje odraslima kako bi bili u mogućnosti izdržavati svoje porodice, vjerovatnije je da će dopustiti svojoj djeci da nastave školovanje.

Nijedna  djevojčica ne bi trebala propustiti nastavu jer je put do škole predugačak ili suviše opasan. Djevojčice izbjeglice trebaju bolju zaštitu od uznemiravanja, seksualnog nasilja i kidnapovanja na putu ka školi.

Postoji i hitna potreba za zapošljavanjem i obukom više žena nastavnica iz izbjegličkih i primateljskih zajednica kako bi se osiguralo da promovišu najbolju praksu i štite djevojčice od ponašanja koje će ih odvratiti od odlaska u školu.

Izvještaj navodi da kvalitetno obrazovanje predstavlja vid zaštite djevojčica. Smanjuje mogućnost eksploatacije, seksualnog nasilja i rodnog nasilja, tinejdžerske trudnoće i problema maloljetničkih brakova. Pored toga, ukoliko bi sve žene stekle osnovno obrazovanje, opala bi stopa smrtnosti djece od dijareje, malarije i upale pluća.

Obrazovanje takođe osnažuje. Što više djevojčica stiče više stepene obrazovanja, to više razvijaju liderske veštine, preduzetništvo, samopouzdanje i otpornost.

Ove prednosti jasno ilustriraju primjeri pojedinaca iz izvještaja – od tinejdžerki iz Burundija i Ruande koje su postaje dobre prijatljice zajedno pohađajući Paysannat L školu nedaleko od izbjegličkog kampa Mahama, do učiteljice, pripadnice naroda Rohinja, koja provodi večeri podučavajućo brojne nove izbjeglica iz te zajednice koje bježe od nasilja u Mijanmaru.

“Ako nastavimo zanemarivati obrazovanje djece izbjeglica, očigledno je da će se posljedice osjećati generacijama”, rekao je Grandi. Vrijeme je da damo prioritet obrazovanju djevojčica izbjeglica.”

Samo 61 procenat djece izbjeglica ima pristup osnovnom obrazovanju, u poređenju s međunarodnim prosjekom od 91 procent. Na nivou srednjeg obrazovanja, 23% izbjeglica adolescenata pohađa školu, u poređenju s 84% na globalnom nivou.

 

Pravo Ljudski putuje… u Jajce

Pravo Ljudski se vraća na put! Od marta do juna tim Pravo Ljudski će posjetiti Jajce, Čapljinu, Mostar, Trebinje, Doboj, Kiseljak, Banja Luku i Bihać.

Od 9. do 13. marta Pravo Ljudski će dio 12. izdanja PLJFF predstaviti građanima i građankama Jajca, kroz filmski program obogaćen edukativnim umjetničkim radionicama stripa, koje će biti otvorene za sve.

Filmski program predstaviti će 7 filmova, ukljućujući kako filmove svjetski poznatih i renomiranih reditelja i rediteljica, tako i uradke novih autora i autorica iz BiH.

Film njemačkog redatelja Alexandra Kleidera Berlinska buntovnička srednja škola će biti prikazan u petak, 9. marta sa početkom u 19h u Velikoj sali Općine Jajce. Njemačka najčudnovatija srednja škola nema direktora, hijerarhije ni pritiska. Ovu berlinsku školu u potpunosti vode njeni učenici bez bilo kakvog vanjskog finansiranja. Odrasli đaci plaćaju svojim nastavnicima i sami odlučuju šta žele učiti.

Film bugarskog redatelja Tonislava Hristova Dobri poštar biti će prikazan u subotu, 10. marta u 19h.Tokom kandidature za gradonačelnika mjestašca na turskoj granici, bugarski poštar će shvatiti da, iako dobre namjere nisu dovoljne, i najmanje djelo je važno.

U nedjelju, sa početkom u 19h bit će prikazani filmovi nastali u okviru Škole kreativnog dokumentarnog filma Oslikavanje humanosti, koju je Pravo Ljudski organizovao u partnerstvu sa Međunarodnim komitetom Crvenog krsta.

Svi zainteresirani građani i građanke Jajca svih uzrasta pozvani su da učestvuju na radionici stripa Hoćeš strip? u nedjelju, 11. marta, u 15h sati, koju će voditi učesnici/ce projekta Hoćeš kod mene?, a održati će se u sali Frame Jajce. Radovi nastali na radionici stripa u okviru projekta Hoćeš kod mene? biti će izloženi 13.marta, od 10h  do 13h u Srednjoj strukovnoj školi Jajce.

Lokalni partneri programa su Općina Jajce, Frama Jajce te Srednja strukovna škola Jajce.

Ulaz na sve događaje Pravo Ljudski putuje… u Jajce je slobodan.

 Pravo Ljudski putuje… je inicijativa decentralizacije programa Pravo Ljudski Film Festivala, podržana od NED (Nacionalna fondacija za demokratiju iz Washingtona, DC), Fondacije Konrad Adenauer Predstavništvo u BiH i Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.

Hoćeš kod mene? je umjetnički laboratorij filma i stripa koji uključuje 20 mladih kreativnih ljudi iz Doboja, Čapljine, Jajca i Kiseljaka koji će tokom jednogodišnjeg učešća raditi sa filmskim i strip umjetnicima, razmjenjivati iskustva i zajedno učiti i družiti se. Tokom radionica u spomenutim gradovima, učesnici/ice će biti smješteni kod svojih vršnjaka/inja, te će i ugostiti drugog/u učesnika/icu kod sebe tokom radionica u svom gradu. Projekat Hoćeš kod mene? Podržan je od Američke ambasade u Sarajevu.

Solidarnost sa hrabrim ženama koje mjesecima čuvaju svoju rijeku!

Kruščica je selo kraj Viteza kroz koje protiče istoimena rijeka. Ova rijeka je mještanima i mještankama od iznimnog značaja: ne samo da je omiljeno ljetno okupljalište, već je se tu nalaze i izvori za vodosnabdijevanje Viteza i Zenice.

U prostornom planu opštine Vitez za period 2005. – 2025. ovo područje je predviđeno za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika/parka prirode. U avgustu 2017., ohrabren iznenadnim promjenama u prostornom planu, u Kruščicu je stigao privatni izvođač da započne izgradnju hidroelektrane. Mještanke i mještani Kruščice ovo nisu mogli dozvoliti. Njima je u interesu da nastave dugu tradiciju održavanja rekreativnog turizma na rijeci, ali prema modelu održivosti i odgovornog korištenja resursa.

Jedna grupa hrabrih žena iz Kruščice odlučila se na višemjesečnu stražu kako bi odbranile svoju rijeku od bagera, policije, privatnika i drugih koji su dolazili da ih zastrašuju, tuku, vuku, i nagovaraju da od svoje borbe odustanu. One su izgradile malo sklonište na svojoj rijeci i još uvijek budno čuvaju Kruščicu. Tamo će, kao i svaki drugi dan, biti i za Međunarodni dan žena.

Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA pokrenulo je kampanju za solidarnost za ženama Kruščice. Kroz kampanju na indiegogo.com se skupljaju sredstava da se pomogne ovim ženama koje već mjesecima čuvaju svoju rijeku od izgradnej hidroelektrane.

CRVENA je proteklih godina svaki Međunarodni dan žena, koji je ujedno i njihov rođendan, organizovala dešavanja pod krilaticom “Šta je nama naša borba dala?”

Kažu da ove godine ustaju protiv nejednakosti, diskriminacije, protiv uništenja zajedničkih dobara, pridružuju se ženama Kruščice koje mjesecima predano štite svoju rijeku i ustrajavaju u borbi protiv njenog uništenja.

“Svake godine smo podsjećale na osmomartovske vrijednosti i ustajale protiv svih oblika diskriminacije, protiv nasilja i ugnjetavanja, ali i protiv iskorištavanja i zloupotrebe zajedničkih dobara. Ove smo godine odlučile da pokrenemo Fond solidarnosti za žene Kruščice kako bi pomogle u sudskoj borbi koju vode”, kažu za BUKU iz Crvene.

Dodaju da postoji nekoliko načina na koje možete pomoći od donacija sredstava do podrške na terenu.  Evo kako:
Priloge za pokrivanje sudskih troškova možete uplatiti u Fond za Kruščicu, preko linka.

Crvene kažu da čuvaricama Kruščice trenutno niko ne pruža adekvatnu pravnu pomoć. One su se samoorganizovale i postale aktivne u svojoj Mjesnoj zajednici i sve to bez prethodnog političkog iskustva i angažmana.

“Bore se svim sredstvima koja imaju, ali se i boje vrlo moguće pravne sabotaže. Zbog toga smo u potrazi za pravnikom ili pravnicom koji/a bi rado uzelo/la ovaj slučaj u razmatranje. Ako nudite pravnu pomoć, javite se na mail za.kruscicu@gmail.com . Možete pomoći i tako što ćete njihovu priču podijeliti, pridružiti se njihovoj borbi, glasno ustati protiv uništavanja naših rijeka, stati na stražu rame uz rame sa hrabrim ženama Kruščice ili podržati na drugi način koji smatrate prikladnim”, kažu Crvene koje  Osmog marta putujemo u posjetu čuvaricama Kruščice.

Tada će im uručiti sva sredstva skupljena u Fond solidarnosti i sa njima čuvati našu Kruščicu.

Crvene dodaju da je borba žena Kruščice naša borba, njihova rijeka je i naša rijeka.

“Odgovornost za zajednička dobra, pitku vodu ili čist zrak imamo svi, a mi feministkinje tu odgovornost pretvaramo u akciju i solidarno djelujemo. Osnovni cilj ove kampanje je kreirati Fond solidarnosti za Kruščicu i obezbijediti adekvatnu pravnu pomoć. Dugoročni cilj je očuvanje rijeke Kruščice i solidarnost sa ženama koje su samoinicijativno odlučile ustati protiv uništenja prirodnih dobara”, pojašnjavaju.

Crvene kažu da je način na koji se institucije odnose prema vodi kao zajedničkom dobru u Bosni i Hercegovini jskandalozan.

“Od Sarajeva, preko Kruščice, pa sve do pritoka rijeke Dunav, naše su rijeke ponižene, iskorištene, zatrovane i uništene. Nešto slično dešava se i u odnosu institucija prema građanima i građankama ove zemlje. Žene Kruščice su žene BIH. Naše svakodnevnice, problemi, porodice, kuće, poslovi, nadanja, želje i promišljanja možda nisu ista, ali su jednako teška i zahtjevna. Ove žene su čuvarice ili riječne vile koje svoju poveznicu sa zemljom i vodom ne žele predati u ruke onima koji sistemski uništavaju Bosnu i Hercegovinu već decenijama. Njihova borba je politička borba, koju trebamo podržati i koju trebamo slaviti”, kažu Crvene.

Kada je u pitanju aktivizam žena Kruščice Crvene kažu da je najvažnije razumjeti svoju ulogu u neposrednoj okolini, i uvijek iznova promišljati svoj lokalni kontekst.

“Važno je i prepoznati istomišljenice i istomišljenike te svakodnevno graditi čvrste veze bazirane na solidarnosti. Svi mi imamo snage izboriti se za bolju budućnost, ali nam nedostaje trunka hrabrosti. Tu nas lekciju Kruščica definitivno može naučiti”, ističu Crvene.