Kategorija: Vijesti iz Centra

Udruženje Akcija sprovodi projekat pod nazivom „Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?“ u sklopu kojeg će se u Domu kulture Hrasnica u četvrtak 26. aprila 2018. godine, s početkom u 14 sati održat će se promocija kataloga izložbe “Domovi kulture u Sarajevu” autorice Lejle Kreševljaković.

Tom prilikom, prisutnima će se obratiti sama autorica izložbe, kao i Amina Bulić iz Udruženja “Akcija” i fotografkinja Anida Krečo, autorica fotografija izložbe. Svi zainteresovani će imati priliku pogledati i samu izložbu koja je  rezultat saradnje arhitektice Lejle Kreševljaković i Udruženja „Akcija“.

U sklopu projekta Udruženje „Akcija“ sprovelo je proces mapiranja domova kulture na području Bosne i Hercegovine, a izložbom je prikazano pet objekata koji se nalaze na području Sarajeva, uključujući i sami Dom kulture Hrasnica. Prikupljena građa će biti dostupna na web platformi domovikulture.ba.

Dom kulture u Hrasnici bio je jedan od najvećih i najreprezentativnijih domova kulture u Sarajevu.  U Domu su premijerno prikazivani filmovi, igrane predstave, održavani koncerti, svečani prijemi te različite zabavno-edukativne priredbe. Izgradnja Doma kulture tekla je paralelno sa izgradnjom do tada malog i nerazvijenog naselja kraj Ilidže i Fabrike motora Sarajevo – FAMOS. Izgradnja fabrike počela je davne 1950. godine, a prva proizvodnja koja je izašla na tržište dogodila se 1953. godine. U Hrasnici su u svega nekoliko godina, pored fabrike izgrađene dvije škole, dom kulture, dječje obdanište, zdravstveni centar, sportski centar, te nekoliko trgovačkih i ugostiteljskih radnji.

Dom kulture u Hrasnici otvoren je 23. oktobra 1954. godine.  Velika i tada veoma moderna građevina imala je kino salu sa 416 sjedišta, biblioteku sa čitaonicom, učionicu i opremu za učenje stranih jezika, sale za konferencije i kulturno- umjetničko društvo, tri manje prostorije i veliki restoran. Biblioteka Doma je na početku imala oko 13 hiljada knjiga i oko 1.500 članova.  U Domu je djelovao Centar za stručno obrazovanje radnika FAMOS-a, koji je kontinuirano orgazirao različite seminare i kurseve namijenjene radnicima i njihovim rukovodiocima. Zavod za učenje stranih jezika je unutar Doma organizirao i kurseve stranih jezika, koje je godišnje pohađalo stotine radnika.

Upravnik Doma kulture bio je Dodo Semić. Arhiv BiH posjeduje jedan od njegovih izvještaja upućenih  gradskom Savjetu za kulturu, u kojem se navodi  da je tokom sezone 1958./59., Dom posjetilo više od 116 hiljada ljudi. Dokumentovano je kako je te godine, u Domu kulture u Hrasnici prikazano preko 300 filmskih, te 16 pozorišnih predstava, kao i da su organizovani mnogi koncerti, plesne večeri, izložbe, akademije i različita predavanja. Posjetioci Doma kulture su te sezone imali priliku gledati čak i pet boks mečeva.

Među značajnijim posjetiocima Doma kulture Hrasnica bio je Josip Broz Tito, predsjednik bivše Jugoslavije te Huan Antonio Samaran, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta .

Rat i postratni ekonomski kolaps Fabirke motora Sarajevo doprinijeli su tome da Dom više nikada nije vratio stari sjaj. Danas on ima aktivnu biblioteku i teretanu. Ostale prostorije su uglavnom prazne i zaključane.

Projekat posvećen domovima kulture u BiH Udruženja Akcija početak je prijeko potrebne informisane diskusije o novoj ulozi domova kulture u našoj zemlji, te inicijalni korak njihovog strateškog repozicioniranja u kulturnoj politici u BiH i vraćanja građanima.

Dom kulture Hrasnica istog dana bit će domaćin i sastanaka Koordinacionog odbora i  Treće godišnje Skupštine mreže Kultura 2020. Kultura 2020 je jedina mreža kulturnih organizacija, institucija i pojedinaca u BiH koja artikuliše zajedničke interese kulturnog sektora u našoj zemlji. Koordinacioni odbor sastat će se u 10 sati, dok će Skupština početi u 12 sati, a središnja tema će biti rasprava o smjernicama za učešće nezavisnog kulturnog sektora u izradi strateških dokumenata kulturnog razvoja u projektima poput Evropske prijestonice kulture za koju će se ove godine kandidovati dva bh. grada- Banjaluka i Mostar. Još jedna važna tema biće izrada registra kulturnih institucija i organizacija u BiH.

Navedene aktivnosti dio su  napora koje Udruženje Akcija poduzima s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja naslijeđa domova kulture u Bosni i Hercegovini te pronalaženja novih načina za njihovu svrsishodnu obnovu, primjenu, održivost i opstanak.

Promocija kataloga dio je projekta “Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?”, koji realizira UG Akcija Sarajevo uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH.