Promovisan katalog o Domovima kulture

U okviru projekta pod nazivom „Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?“ Udruženje Akcija iz Sarajeva organizovalo je promociju kataloga izložbe “Domovi kulture u Sarajevu” autorice Lejle Kreševljaković. Pored same autorice izložbe, prisutnima su se obratile Amina Bulić iz Udruženja “Akcija” i fotografkinja Anida Krečo, autorica fotografija izložbe. Sama promocija bila je odličan uvod u samu izložbu koja je rezultat saradnje arhitektice Lejle Kreševljaković i Udruženja „Akcija“ i koja će u Domu kulture biti postavljena do 5. maja 2018. U sklopu projekta Udruženje „Akcija“ sprovelo je proces mapiranja domova kulture na području Bosne i Hercegovine, a izložbom je prikazano pet objekata koji se nalaze na području Sarajeva, uključujući i sami Dom kulture Hrasnica. Prikupljena građa će biti dostupna na web platformi www.domovikulture.ba.

Amina Bulić iz Akcije istakla je: Projekat posvećen domovima kulture u BiH Udruženja Akcija početak je prijeko potrebne informisane diskusije o novoj ulozi domova kulture u našoj zemlji, te inicijalni korak njihovog strateškog repozicioniranja u kulturnoj politici u BiH i vraćanja građanima. Ove aktivnosti dio su  napora koje Udruženje Akcija poduzima s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja naslijeđa domova kulture u Bosni i Hercegovini te pronalaženja novih načina za njihovu svrsishodnu obnovu, primjenu, održivost i opstanak. Pored istraživanja o kulturnim sadržajima koji su u domovima kulture trenutno prisutni u odnosu na institucionalne reforme kroz koje su domovi prošli, izložbom je kroz fotografije prikazano i pet objekata s područja Sarajeva. „

Lejla Kreševljaković objasnila je sljedeće: „ Nakon rata, lokalna uprava je najvećim dijelom obnovila je domove kulture u BiH. Sanirane su ratne štete te su domovi postali ponovo upotrebljivi. Međutim, nisu obnovili svoju ulogu i značaj kakav su nekada imali.“

Dom kulture u Hrasnici bio je jedan od najvećih i najreprezentativnijih domova kulture u Sarajevu.  U Domu su premijerno prikazivani filmovi, igrane predstave, održavani koncerti, svečani prijemi te različite zabavno-edukativne priredbe. Izgradnja Doma kulture tekla je paralelno sa izgradnjom do tada malog i nerazvijenog naselja kraj Ilidže i Fabrike motora Sarajevo – FAMOS. Izgradnja fabrike počela je davne 1950. godine, a prva proizvodnja koja je izašla na tržište dogodila se 1953. godine. U Hrasnici su u svega nekoliko godina, pored fabrike izgrađene dvije škole, dom kulture, dječje obdanište, zdravstveni centar, sportski centar, te nekoliko trgovačkih i ugostiteljskih radnji. Među značajnijim posjetiocima Doma kulture Hrasnica bio je Josip Broz Tito, predsjednik bivše Jugoslavije te Huan Antonio Samaran, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta.Rat i postratni ekonomski kolaps Fabrike motora Sarajevo doprinijeli su tome da Dom više nikada nije vratio stari sjaj. Danas on ima aktivnu biblioteku i teretanu. Ostale prostorije su uglavnom prazne i zaključane.

Promocija kataloga dio je projekta “Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?”, koji realizira UG Akcija Sarajevo uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH.

 

 

 

Školegijum: Književna nagrada Šukrija Pandžo 2018.

Pozivamo učiteljice i učitelje, nastavnice i nastavnike maternjeg jezika, studentice i studente, kao i druge uključene u kurikularnu reformu da u formi metodičke pripreme časa odgovore na pitanje Kako izabrana pripovijetka Šukrije Pandže može doprinijeti postizanju ishoda nastave književnosti, vezanih za čitanje i razumijevanje, konkretno, jednog ili više od sljedećih: [učenica, učenik] pokazuje dobro razumijevanje pročitanog; sumira, pojašnjava značenje pozivajući se na tekst, argumentira stav o pročitanom; povezuje napisano sa svojim iskustvom, vremenom i okruženjem u kojem živi; prepoznaje stereotipe i predrasude u tekstu, i načine na koje pisac nastoji uticati na nečije stanovište; razvija empatiju i uočava moralne vrijednosti tekstova i sadržaja.

Žiri će uz diplomu autorici ili autoru najbolje ocijenjenog teksta dodijeliti i nagradu u iznosu od 1.000,00 KM.

Tekstove je potrebno poslati do 31. 7. 2018. na mail konkurs@skolegijum.ba u Word-formatu.

Svi pristigli tekstovi biće objavljeni tokom osmog mjeseca na portalu Školegijuma.

Odluku će žiri na istom mjestu objaviti do 15. 9. 2018. godine.

Autorice i autori mogu učestvovati sa najviše tri teksta dužine do 20.000 znakova.

Promovisana “Mala kutija” Predraga Lucića

Promocijom petog izdanja iz edicije „Mala kutija“ posvećenoj Predragu Luciću otvoren je trinaesti regionalni književni festival „Na Pola Puta“ koji se održava u Užica a koji okuplja najbolje književnike i književnice s prostora ex Jugoslavije. Zadatak književnika je pripremiti dvočas i održati ga pred učenicima gimnazije ali i njihovim vršnjacima iz drugih država koji im dolaze u goste. Pored časova program festivala nudi i  književne večeri, gdje gosti  nakon razgovora sa učenicima, čitaju svoja djela. Pored promocije „Male kutije“ publika je imala priliku pogledati i premijeru dokumentarnog filma „Viva Ludež“.

Video pripremila ekipa učenika užičke gimnazije.

Tokom četvorodnevnog festivala čitanje knjiga i predavanja gimnazijalcima če održati Nenad Veličković, Mira Otašević, Siniša Labrović, Dejan Atanacković, Barbara Matejčić, Mustafa Zvizdić, Aida Šečić Nezirević, Vladimir Pištalo, Bojan Krivokapić i Dejan Ilić.

Gosti užičkih gimnazijalaca ove godine su serdnjoškolci iz Sarajeva, Zagreba, Novog Sada i Rijeke.