„STANJE CIVILNOG DRUŠTVA – Održivost ili preživljavanje“

Centar za promociju civilnog društva održao je 05.07.2018. godine 2. akcionu konferenciju pod nazivom „STANJE CIVILNOG DRUŠTVA – Održivost ili preživljavanje“ sa ciljem prezentacije aktuelnog stanje u izgradnji povoljnog okruženja za razvoj civilnog društva u BiH, izazova sa kojima se susreću udruženja i fondacije u finansiranju svojih aktivnosti iz domaćih izvora, te mogućnostima razvijanja vlastitih komercijalnih aktivnosti i nezadovoljavajućem zakonodavnom okviru kojim se obezbjeđuje finansijska održivost, izostanku institucionalne podrške ovakvim rješenjima kojima se pomaže teško zapošljivim katergorijama, kao i značajnim finansijskim  efektima koji se na ovaj način mogu ostvariti.

„Mi smo uradili dva vrlo kvalitetna istraživanja, 2010. i 2012. godine i ustanovoljeno je da se sa svih nivoa u Bosni i Hercegovini izdvaja oko 100 miliona KM i taj iznos je u padu. Ne možemo spekulisati koliko je bilo u prošloj godini. Mi čak i za 2016. godinu nismo uspjeli sakupiti podatke za sve nivoe vlasti, odnosno dobili smo samo 70 posto podataka. I to nam ne daje mogućnost da damo stopostotne podatke. Mi se zalažemo je da ta dodjela mora biti transparentna, obavljena kroz proces monitoringa i evaluacije te biti usmjerena prema cilju koji je u skladu s javnim interesom. Javnost mora vidjeti efekte i konkretne rezultate od dodjeljenih sredstava“, rekao je Omir Tufo, projektni menadžer CPCD-a.

Konferencija, koja je okupila preko 130 učesnika iz vladinog i nevladinog sektora,ostvarila je značajan stepen razumijevanja uzroka ovakvog stanja, te kreirala zaključke i preporuke koji će biti prezentirani vlastima nadležnim za uspostavu institucionalnog okvira za poticajno okruženje i razvoj civilnog društva kako slijedi:

  • Uspostava institucionalnih registara dodijeljenih grantova za OCD u BiH;
  • Uspostava regulatornog okvira za finansiranjeOCD na svim nivoima vlasti, te uređenje njihove međusobne uvezanosti radi sprečavanja dupliranja finansiranja istih aktivnosti;
  • Podrška usvajanju i promociji strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj;
  • Prilagodba postojećih zakonskih okvira kojim se socijalno/društveno preduzetništvo definira i prepoznaje u okviru poslovnog ambijenta.

Značajan broj organizacija svakodnevno prestaje sa radom zbog nedostatka finansijske podrške dok neprihvatljivo veliki broj aktivista javno svjedoči o netransparentnoj dodjeli sredstava. Konferencija se oslonila na aktivnosti, rezultate, i istraživanja dva projekta koje trenutno implementira Centar za promociju civilnog društva – Projekat održivosti civilnog društva (Civil society sustainability program – CSSP) finansijski je podržan od strane USAID dok je regionalni projekat Smart Start finansijski podržan od strane Evropske Unije. Očekuje se dalja podrška za definisanje i implementaciju aktivnosti predloženih u zaključcima i preporukama Konferencije.

U narednom periodu, CPCD će završiti Izvještaj o stanju civilnog društva, te preporuke za unapređenje zaključene na konferenciji dostaviti nadležnim institucijama na razmatranje.

Obrazovanje koje zapošljava

Pokrenuti novi smjerovi i povećani kapaciteti upisa IT fakulteta

Bit Alijansa kao vodeće udruženje softverske industrije u Bosni i Hercegovini kontinuirano radi na kreiranju novih prilika koje vode stvaranju pogodnog okruženja za rast i razvoj softverske industrije, pri tome neposredno sarađujući sa predstavnicima svih nivoa vlasti u BiH, akademskom zajednicom kao i drugim organizacijama i institucijama čije su uloge ključne za razvoj softverske industrije.

U proteklom periodu ostvareni su brojni značajni rezultati, među kojima se ističe da je Bit Alijansa u proteklih godinu dana uspjela uvećati broj članica Udruženja četiri puta, te okupiti ukupno 44 kompanije članice koje zapošljavaju preko 60% IT radne snage u Bosni i Hercegovini, te ostvariti saradnju sa preko 40 institucija i organizacija.

Na osnovu kontinuirane saradnje sa različitim interesnim stranama u okviru univerzitetskog obrazovanja po prvi put pokrenut je dvogodišnji stručni IT studijski program za 150 studenata na Univerzitetu u Sarajevu. Stručni studij “Razvoj softvera” na Elektrotehničkom fakultetu, zajedno sa studijem “Informacione tehnologije” na Prirodno-matematičkom fakultetu Sarajevo, su prvi studiji ovog tipa koji se pokreću u Bosni i Hercegovini što u konačnici ima za rezultat povećan kapacitet za upis studenata na IT studijske programe na Univerzitetu. Nastavni plan i program je usklađen sa potrebama IT kompanija te ovaj studijski program predstavlja priliku za osobe koje žele steći znanje potrebno za uspješnu karijeru u softverskoj industriji.

Također, pokrenut je novi master program za softversko inženjerstvo na Elektrotehničkom fakultetu UNSA za 20 studenata, a na novom smjeru “Softversko inženjerstvo” na Univerzitetu u Zenici ove godine će se upisati 80 studenata. Bit Alijansa je, također, podržala inicijativu Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli s ciljem pokretanja novog studijskog usmjerenja «Teorijska kompjuterska nauka» na Odsjeku za matematiku na koji će se ove godine upisati 45 studenata.

Tokom prethodnih godinu dana, u okviru CoderDojo inicijative, 700 učenika osnovnih i srednjih škola je pohađalo besplatne škole programiranja u 8 gradova u BiH. U školi programiranja CoderDojo polaznici mogu naučiti osnove programiranja, kreirati web stranicu ili jednostavnu aplikaciju ili igru, te upoznati tehnologiju u neformalnom i kreativnom okruženju.

S ciljem pružanja mogućnosti studentima da se upoznaju sa aktuelnim trendovima iz oblasti informacionih tehnologija, otvorene su i tri Bit Alliance učionice na IT fakultetima, namijenjene održavanju tematskih predavanja «BITA4students» koja pripremaju IT profesionalci iz kompanija članica Bit Alijanse. Ova predavanja su posebno korisna za studente jer imaju priliku za sticanjem praktičnih znanja i vještina te za povezivanje sa kompanijama koje nude različite prilike za studente kao što su prakse, part-time poslovi i sl. «BITA4Students» predavanja su protekle godine kroz 30 sesija okupila preko 400 studenata. U narednom periodu planirano je da se ovaj projekat proširi i na univerzitete na području gradova Banja Luka, Mostar i Tuzla.

Nakon što je nekoliko gimnazija u Kantonu Sarajevu pokrenulo IT smjerove, slična inicijativa je implementirana u Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu s ciljem omogućavanja sticanja IT znanja učenicima kroz adekvatne nastavne planove i programe kao i modernizaciju obrazovnog sistema za buduće generacije.

Kroz prekvalifikacijske programe za obuku programera, u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Kantona Sarajevom i Općinom Centar, u vrijednosti od 1,25 miliona KM, planirana je obuka za 150 budućih developera. Intenzivni edukacijski program je namijenjen za nezaposlene osobe sa područja Kantona Sarajevo.

U maju 2018. godine, održana je Druga konferencija o potencijalima razvoja softverske industrije Bosne i Hercegovine, koja je okupila 500 učesnika među kojima su bili predstavnici IT kompanija u BiH, institucija vlasti u BiH sa svih nivoa, predstavnici drugih perspektivnih industrija u našoj zemlji, zatim predstavnici međunarodnih institucija i organizacija u BiH, obrazovnih institucija, nevladinog sektora, medija i druge relevantne zainteresirane javnosti. Na konferenciji su prezentirani dosadašnji rezultati i aktivnosti realizovane u svrhu osnaživanja softverske industrije u BiH, te se ukazalo na izazove koji stoje pred industrijom sa potencijalom otvaranja 6.000 radnih mjesta. Također, ovom prilikom potpisan je i Memorandum o međusobnoj saradnji između Ministarstva komunikacija i prometa BiH i Udruženja Bit Alijansa.

Kako bi se mladima u BIH, i svim drugima koji su zainteresirani za rad u IT sektoru, olakšao pristup ulaska u isti, Bit Alijansa i MarketMakers pokrenuli su projekat, IT Career Portal, koji će ponuditi korisne savjete mladima vezane za karijeru u IT sektoru Bosne i Hercegovine. Na IT portalu, korisnici će moći pristupiti bazi svih IT edukacijskih programa na području Bosne i Hercegovine. Pored predstavljanja IT edukacijskih programa u Bosni i Hercegovini, portal će ponuditi informacije o novostima i trendovima u IT sektoru, dostupnim praksama u IT kompanijama, oglasima za posao, te kalendar IT događaja.

Iz Udruženja Bit Alijansa poručuju da će nastaviti raditi na svojoj misiji kreiranja povoljnijeg poslovnog ambijenta softverske industrije BiH što će u konačnici rezultirati ubrzanim rastom ove privredne grane kao i društva u cjelini.

 

Žene predvode nove prakse u poljoprivredi

Da su obrazovane i mlade žene u poljoprivedi pokretač razvoja i inovacija u ovom sektoru u Bosni i Hercegovini, govore i posljednji podaci o njihovoj sve većoj uključenosti. Prilika za napredak ima, te smo sa nekoliko njih razgovoarali o njihovim prvim koracima na kraju školovanja. Šta je njihova vodilja za dalje učenje, prakse i uključivanje?

Nataša Trninić je svoju praksu završila u novembru prošle godine u Centru za ekonomski i ruralni razvoj u Laktašima. CERD Laktaši u saradnji sa USAID/Sweden FARMA 2 Projektom realizuju niz aktivnosti edukacija i uključivanja mladih ljudi u poljoprivredu, te su Nataša i naše druge sagovornice kroz ovaj program dobile prilike za prvo radno iskustvo.

“Na početku prakse radila sam na organizovanju plasteničke proizvodnje na području opštine Laktaši. Konkretne aktivnosti odnosile su se na izbor korisnika, organizovanje edukacija, dodjelu opreme i slično. Također, kroz saradnju sa CERD-om sam radila na organizaciji poslovnih susreta – B2B susreti, edukaciji pčelarki u šest bh. opština, uspostavljanju brenda “Domestica”, putem kojeg se proizvodi hrana u skladu sa principima organske proizvodnje i dostavlja na adrese kupaca. Sve u svemu, saradnja sa CERD-om i praksa koja je trajala 2 mjeseca značajno je doprinijela mom budućem radu i razvoju kapaciteta”, kaže Nataša.

“Za vrijeme moje prakse u kompaniji ‘Prirodno bilje’ d.o.o. imala sam priliku da se upoznam sa tehnologijom proizvodnje, prerade i pakovanja ljekovitog bilja. Upoznali smo se sa specifičnim agrotehničkim mjerama u proizvodnji ljekovitog bilja, kao i sa tehnologijom prerade i namjenskim mašinama i uređajima koji se koriste u ovoj proizvodnji. Konačno, imali smo priliku saznati više o finansijskim i administrativnim procedurama u sklopu rada kompanije. Naš posao ne može biti uspješan ako pored proizvodnje ne razumijemo ni praksu rukovođenja jednom ovakvom kompanijom. Sama praksa me zainteresovala za uzgajanje ljekovitog bilja”, kaže nam Jelena Vidović, koja je prošla praksu u ovoj banjalučkoj kompaniji.

Jelena Vučenović je diplomirani inžinjer poljoprivrede za biljnu proizvodnju – ratarstvo i povrtlarstvo. U FSH “Farmofit” u Gradiškoj imala je priliku da prođe dvomjesečnu praksu.

“HACCP poslovanje podrazumijeva kontrolu kvalitete proizvoda, to jest stočne hrane i sirovina koje koristimo za proizvodnju stočne hrane. Kroz praksu sam se imala priliku upoznati sa načinom proizvodnje i poslovanja prema ovom standardu, što je iskustvo koje može uvijek značajno doprinijeti radu kompanija vezanih za ovaj sektor. Pored rada i učenja o proizvodnji stočne hrane, imala sam priliku naučiti više i o načinu funkcionisanja i održavanja prerađivačkih kapaciteta firme, radu u poljoprivrednoj apoteci, savjetovanju poljoprivrednih proizvođača, organizaciji prodaje uz korištenje posebnih računarskih programa i slično.”

Vedrana Matarugić je apsolvent na Poljoprivrednom fakultetu u Banjoj Luci. Preko programa je imala priliku raditi u Rasadniku Vidović u Novoj Topoli. Kaže da je za nju praksa bila pozitivno iskustvo, te da je izuzetno važno da se studentima pruži prilika da prije kraja studija kroz praktična iskustva rade u sektorima u kojima planiraju razvijati svoju karijeru.

“Mnogi i dalje nisu informisani o prilikama koje se pružaju. Kroz nešto manje od dva mjeseca prakse imala sam priliku raditi na sjetvi paprika, paradajza, patlidžana, te na proizvodnji presadnica drugih kultura. Radili smo pikiranje paprika, paradajza, rasađivali smo cvijeće, surfiniju. Nakon toga, vršili smo stalni nadzor i sprovodili redovne agrotehničke mjere nad gajenim presadnicama, kako bi smo ih u konačnom plasirali na tržište u normama zahtijevanog kvaliteta. Smatram da će mi ovo iskustvo jednog dana omogućiti lakše zaposlenje, jer sada, pored teorijskog znanja stečenog na fakultetu raspolažem i sa konkretnim vještinama u proizvodnji, koje sam naučila kroz rad sa vrsnim stručnjacima. Sve u svemu super iskustvo”, kaže nam Vedrana.

Pred Vedranom i novom generacijom studenata završnih godina poljoprivrede su izazovi u pronalasku posla po završetku studija. Dobra vijest je da su poljoprivrednici širom zemlje u traganju za stručnim i obrazovanim kadrovima koji se ne libe raditi na terenu i sticati dragocjeno iskustvo.