Kategorija: Vijesti iz Centra

Vijesti iz Centra za kulturnu i medijsku dekontaminaciju

MAYA – prvi bh. festival majica

Na platou ispred Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine 25. augusta će, u organizaciji Udruženje za promociju dizajna i majice „MAJA“, biti održan prvi bh. festival printane majice pod nazivom MAYA.  Printane majice već decenijama predstavljaju jedan od vidova subverzivnog društvenog potencijala, putem kojih se javnosti, ali i društvenoj sredini mogu poslati različite poruke. Nastale u ozračju subkulturnog miljea majice sa printom, slikom ili tekstualnom porukom, jesu i pitanje stilske osobenosti pojedinca, ali i prostor za artikulisanje vlastitog stava, pogleda na svijet ili čak bunta. Imajući na umu pozitivan potencijal takvog izraza, ali i umjetničkih mogućnosti koje se na polju dizajna pružaju u procesu izrade printanih majica, držimo da je pokretanje jednog ovakvog festivala višestruko svrsishodno. U tom pogledu nastojaćemo da naš festival profilišemo kao mjesto susretanja profesionalaca i ljubitelja printane majice, te događaj koji će svojom neobičnošću biti platforma jedne nove  društvene alternative.

U okviru festivala MAYA učešće će uzeti izlagači iz BiH i zemalja nekadašnje Jugoslavije. Tokom trajanja festivala biće predstavljeno nekoliko brendova iz svijeta printanih majica, koji slove za prepoznatljive u regionalnom kontekstu.  Pored izlagača iz oblasti dizajna i printanih majica naš festival će ponuditi i prisustvo izlagača iz drugih djelatnosti, kao što su karikature, street arts, tatto, prizvođači craft piva  ili handmade nakita. Također, tokom trajanja festivala na platou Historijskog muzeja BiH posjetioci će moći neposredno vidjeti kako se odvija proces printanja slovnih ili foto motiva na majicu. Na licu mjesta ćemo dakle, uz pomoć nekoliko print mašina, predstaviti različite tehnike prenošenja na majice, kao što su sito tehnike, digitalne tehnike, preslikači, direktni otisak na majice i drugo. Pored toga, MAYA festival, kao odgovorna društvena manifestacija, ponudiće i mogućnost reciklaže starih majica, u cilju jačanja ekološke svijesti i očuvanja naše prirodne sredine.

Prvi bh. festival printane majice će zainteresovanim posjetiocima uz ostalo ponuditi i radionice vezane za različite tehnike printanja i dizajna. Dok će za posjetioce sa djecom biti organizovane interaktivne radionice, tokom kojih ćemo kroz igru i zabavu pokušati najmlađima otkriti svijet printa i boja.

Festival MAYA je prodajnog karaktera, te će posjetioci po festivalskim cijenama moći tokom njegovog trajanja kupiti majice i ostale artikle koji budu izloženi.

Nadamo se da će ovaj festival postati ljetnja tradicija Sarajeva, i da će glavni grad BiH ovim događajem dobiti još jednu manifestaciju koja baštini druženje, dobru zabavu i konstruktivan dijalog između različih socijalnih grupa, njihovih interesovanja i stilova.

Apel za pomoć izbjegicama i migrantima

Obraćamo se vlastima BiH, Evropskoj uniji, UNHCR, IOM-u, i drugim relevantnim organizacijama i institucijama sa zahtjevom da se  hitno i neodložno riješi pitanja adekvatnog i humanog smještaja za sve migrante i izbjeglice koji se nalaze na teritoriji BiH, te pune logističke i ekonomske podrške lokalnim vlastima i volonterima na terenu!

U Bihaću i Velikoj Kladuši u toku je humanitarna katastrofa. Hiljade ljudi je pod vedrim nebom dočekalo nevrijeme koje je pogodilo ovaj dio naše zemlje.

Mjesecima sa raznih strana stižu upozorenja na nerad vlasti i njihovo odbijanje da izvrše svoje zakonske obaveze i pruže adekvatan smještaj i zbrinu ove ljude. Po običaju naše vlasti rade ono što najbolje znaju – prebacuju odgovornost jedni sa drugih bez da ustvari išta urade i u međuvremenu krše zakone, kao i preuzete međunarodne obaveze ove države. Ova država nije toliko siromašna da pruži pomoć ovih nekoliko hiljada ljudi. 

Međutim, naše vlasti su sada svoje obaveze prebacili na iscrpljene i osiromašene građane i građanke Bosne i Hercegovine. Dok oni troše naš novac na kupovinu automobila, konferencije i sastanke po bijelom svijetu, građani i građanke ove države su još jednom pokazali svoju solidarnost prema čovjeku. Kao i za vrijeme poplava 2014. godine pojedinci i pojedinke ulažu puno snage, energije, resursa i znanja da bi pomogli ljudima da prežive. Hranimo ljude i pomažemo im koliko možemo. Ali mi pojedinačno ne možemo i ne trebamo preuzeti odgovornost države! Jedino moguće rješenje leži u sistemskoj pomoći – od smještaja, pružanja zdravstvenih i pravnih usluga (što je trenutno najbitnije), do školovanja. Ljudi već mjesecima spavaju na otvorenom i u napuštenim i neuslovnim objektima, dok zjape prazne novoizgrađene i renovirane stambeno-poslovne zgrade koje su ovi na vlasti nelegalno izgradili na našim javnim prostorima. Nije da nema smještajnih kapaciteta, već su u pitanju nečiji lični interesi i u krajnju ruku rasizam. Režimski mediji i političari sve učestalije koriste jezik mržnje kako bi opravdali svoj nerad, a ljudski život se izgleda uopšte ne cijenjeni u ovoj državi. 

Nefunkcionalnost države odgovara i međunarodnim birokratama koji ovdje opstaju baš zbog te nefunkcionalnosti. Veliki uredi UNHCR-a i IOM-a, odbijaju odgovornost za brigu o ljudima iako u svojim mandatima  imaju obavezu da urade baš to. Oni su se već dobro uigrali u ovu igru prebacivanja odgovornosti koju su BiH vlasti razvile do savršenstva. Evropska unija žmiri i nedjeluju upravo zato što je EU odgovorna za ovakvu situaciju, zbog politike zatvorenih granica i ohrabrivanja nasilja nad ovim ljudima (koju na očigled svih nas trenutno sprovodi i hrvatska policija).    

Sva nebriga i odbijanje preuzimanja bilo kakve odgovornosti doveli su do toga da u Bihaću, Velikoj Kladuši i Sarajevu hiljade ljudi spava na otvorenom, ili u razrušenim i u potpuno neuslovnim, higijensko i zdravstveno rizičnim prostorima. 

Zbog nevremena koje je pogodilo sjeverozapadni dio Bosna i Hercegovine ljudski životi su sada apsolutno ugroženi. U Velikoj Kladuši šatorski kamp u kome boravi između 300 i 500 izbjeglica, među kojima ima žena i djece, je pod vodom. Radi se o veoma močvarnom području koje je sklono zadržavanju vode, što govori i sam naziv Bare. U Bihaću je nekoliko hiljada ljudi pod vedrim nebom dočekalo nevrijeme. Kiša i dalje pada i čeka ih noć bez ikakve zaštite. Lokalne vlasti se bore koliko mogu, ali broj izbjeglica i vremenske neprilike koje su u toku prevazilaze njihove mogućnosti da adekvatno odgovore na ove probleme.

Ne želimo više slušati beskonačna odugovlačenja, prebacivanja odgovornosti ili nalaženja izgovora (novca i kapaciteta ima). Odgovorni ste svi! Ljudski životi su u pitanju! Ako ne možete pružiti adekvatnu podršku, onda barem odstupite sa funkcija koje niste sposobni obnašati. Ne možemo dozvoliti da ljudi spavaju i borave u blatu, prljavštini i u potpuno neadekvatnim higijenskim uslovima. Pred nama je zima koja na ovim prostorima zna biti užasno surova. Svi vi zajedno ste odgovorni za živote ljudi! 

Zahtijevamo hitnu reakciju, bez odlaganja i politiziranja! 

Zahtijevamo uključivanje svih nivoa vlasti, posebno državnih i entitetskih, jer situacija prevazilazi kapacitete i mogućnosti Bihaća i Velike Kladuše! 

S obzirom na posebnu zakonsku obavezu Ministarstva sigurnosti BiH, zahtijevamo da hitno pruži logističku i drugu podršku kako bi se riješilo pitanje smještaja, te omogući podnošenje zahtjeva za azil (jer na livadi, bez adrese, to pravo im je uskraćeno)! 

Zahtijevamo od međunarodne zajednice stavljanje na raspolaganje svih svojih kapaciteta i resursa te konkretnu pomoć u rješavanje ove humanitarne katastrofe. 

Apelujemo na druge općine i gradove u BiH da solidarno pomognu prvenstveno Bihaću i Velikoj Kladuši, ali i drugim gradovima, u pronalaženju adekvatnog i za čovjeka dostojanstvenog rješenja!

 

Mreža za izgradnju mira

Souls of Sarajevo

SOS Velika Kladuša

„Klima bez dima“

Zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima u našoj državi još čeka na svoju provedbu. Mišljenje javnosti još uvijek je podijeljeno o ovom pitanju, ali je primjetno da su teme koje se tiču zdravih životnih navika sve prisutnije u javnosti. Jedino statistika ostaje neumoljiva. I pomalo zastrašujuća. Statistika pokazuje da su duhanskom dimu pušač i nepušač jednaki, ako borave u istom prostoru.

U Bosni i Hercegovini, učestalost pušenja je znatno veća nego u većini evropskih zemalja. Svaki treći stanovnik BiH je svakodnevni pušač, što je gotovo za polovinu više od evropskog prosjeka. Posebno zabrinjava podatak da je učestalost pušenja među mladima u našoj državi alarmantna! Evropsko istraživanje o upotrebi duhana, alkohola i droga među mladima u dobi od 13-15 godina pokazalo je da čak 14,5% njih konzumira duhan ili neki drugi duhanski proizvod. Brojke su još ozbiljnije kada je u pitanju pasivno pušenje tj. izloženost djece duhanskom dimu u javnom prostoru, pa tako ovaj procenat ide do zabrinjavajućih 85%. Sve ovo dovodi do toga da se u Bosni i Hercegovini zbog upotrebe duhana, odnosno zbog aktivnog ili pasivnog pušenja, godišnje ugasi 9.000 života.

Kao rezultat, ekonomski troškovi konzumiranja duhana i duhanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini su alarmantni: na godišnjem nivou oni iznose približno 900 miliona KM uključujući direktne troškove zdravstvenog sektora kao i troškove vezane za gubitak produktivnosti zbog invalidnosti i preuranjene smrti. Samo u slučaju Federacije BiH, to bi predstavljalo troškove od približno 100 miliona KM za zdravstvo, od čega se barem jedna trećina  može pripisati troškovima plaćenim iz vlastitog džepa pacijenata, i 320 miliona KM ukupnih ekonomskih troškova pušenja.

Više od dvije trećine ljudi u Bosni i Hercegovini (uključujući više od jedne polovine pušača) prepoznaje potrebu da se djeca i nepušači zaštite od izloženosti duhanskom dimu i podržava potpunu zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima. Novi zakon o zaštiti stanovništva od duhanskog dima biće prilika za kreatore politika da uvaže stavove većine stanovništva. Međutim, svi mi kolektivno možemo odmah djelovati.

Inicijativa „Klima bez dima“ već nekoliko mjeseci intenzivno pruža podršku uvođenju zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima. No, svi mi možemo pomoći da se spasi 9.000 života svake godine. Na web stranici http://www.klimabezdima.ba/već su mnoge domaće i strane institucije dale podršku i obećale klimu bez dima svojim partnerima, klijentima i uposlenicima. Pozivamo i ostale da se pridruže ovoj inicijativi. Neka naša riječ i naša djela mijenjaju okruženje u kojem živimo.