Kategorija: Vijesti iz Centra

Vijesti iz Centra za kulturnu i medijsku dekontaminaciju

Aktivisti obilježili godišnjicu od policijske intervencije u Kruščici

Projekcijom u Fojnici zavrešen je niz od tri projekcije filma „Plavo srce“ u Bosni i Hercegovini.

Film je prikazan u Banjaluci, Fojnici i Kruščici, gdje se prije tačno godinu dana desio incident zbog intervencije specijalne policije gdje je povrijeđeno nekoliko mještana ovog mjesta.

 Brojni gledaoci imali su priliku da vide borbu običnog čovjeka za očuvanje rijeka prikazanu kroz priče iz tri države Balkana, Albaniju, Makedoniju i Bosnu i Hrcegovinu.

Film “Plavo srce” je nedavno prikazan i na Sarajevo film festivalu.

Nakon projekcije u Banjaluci posjetioci su razmijenili mišljenja o planovima za novu hodroelektranu na Vrbasu, HE Krupa. Najavljene su aktivnosti Koalicije za Vrbas, koju čini oko 30 udruženja iz Banjaluke, koja aktivno kreće u borbu protiv ovog projekta.

Film je u Kruščici prikazan na samu godišnjicu napada policije na žene iz ovog mjesta koje su hrabro čuvale svoju rijeku i nisu ustuknule pred policiskom palicom koja je podignuta da bi investitor mogao da profitira na račun ove rijeke i lokalne zajednice.

Mještani Kruščice su se prisjetili ovog događaja i koliko god da im je bilo teško dobili su dodatnu snagu da se bore protiv nepravde i protiv povlađivanja pojedincima na štetu lokalnih zajednica. Dok se ne raskinu koncesije za ove hidroelektrane oni neće odustati. To su dokazali i 17.8. ne dozvolivši mašinama da prođu kada je investitor pokušao da nastavi sa radovima.

U Fojnici je još jednom obilježena pobjeda ovih mještana koji su dežurali 325 dana u kanjonu rijeke Željeznice i sačuvali svoju rijeku. Ugovori za koncesije za hidroelektrane protiv kojih su se borili su istekli ove godine i više nisu obnovljeni. Oni su sada konačno sigurni da su uspjeli.

Više informacija o kampanji i filmu potražite na stranici https://blueheart.patagonia.com/.

 

Pčelari iz cijele regije zajedno u borbi protiv patvorenog meda

Predstavnici Saveza pčelara Federacije BiH i Saveza udruženja pčelara Republike Srpske su, uz podršku USAID/Sweden FARMA II Projekta, učestvovali na zajedničkom sastanku predstavnika pčelarskih udruženja iz cijele regije koji se održao na 56. Međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrane u Gornjoj Radgoni u Sloveniji. Tom prilikom je potpisana zajednička Deklaracija o ugroženosti pčela i borbi protiv krivotvorenih pčelinjih proizvoda. Deklaraciju su potpisali pčelari iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Slovenije.

 “Konstatujemo da se poljoprivredno okruženje mijenja, i to u pravcu sve veće ugroženosti pčela i ostalih oprašivača. Glavne poteškoće su sve veća prisutnost intenzivne poljoprivrede, velika upotreba pesticida, globalne klimatske promjene, kao i nove bolesti pčela. Na tržištu se pojavljuje falsifikovani med, koji često nije proizvod pčela i nije rezultat rada pčelara, kao i med nepoznatog izvora, koji potrošače zavaravaju, a za pčelare predstavljaju nelojalnu konkurenciju”, poručuju pčelari.

 Pčelari traže proglašenje medonosnih pčela ugroženom vrstom i donošenje mjera za njihovu zaštitu, zagovaraju aktivno osvješćivanje potrošača o značaju konzumiranja lokalno proizvedenih pčelinjih proizvoda. Pozivaju nadležne službe na nacionalnom nivou i na nivou Evropske unije da intenzivnije sprečavaju pojavu falsifikovanog meda na tržištu i prema potrebi mijenjaju zakonodavstvo o obilježavanju meda.

 “Pčelari pozivaju nacionalne vlade da podrže zajednička zalaganja za proglašavanje pčela ugroženom vrstom, te da osiguraju više sredstava za promociju lokalnih proizvoda. Također, pozivamo nadležne službe da u poljoprivrednim programima namijene dodatna sredstva za podsticanje sadnje medonosnih kultura na poljoprivrednim površinama, podstiču kupovinu lokalno proizvedenih pčelinjih proizvoda, neposredno kod proizvođača, i da o prednostima neposredne kupovine osvješćuju potrošače te pooštre nadzor falsifikovanog meda, kako na nacionalnom nivou tako i na širem tržištu”, stoji u tekstu Deklaracije.

 USAID/Sweden FARMA II Projekat je u saradnji sa pčelarima već realizovao treninge sa javnim i privatnim sektorom o kontroli kvalitete meda, podržao je akreditaciju Federalnog agromeditarnskog zavoda za testiranje porijekla meda, a aktivno doprinosi i u procesu reforme važećih zakonskih i podzakonskih akata koji se tiču ovog sektora.

Ljekovito bilje prilika za razvoj istočne Hercegovine

Iz Ljubinja, gradića na istoku Hercegovine, stiže pozitivna priča o preradi ljekovitog bilja, te načinima kako su se lokalni proizvođači izborili sa promjenama na svjetskom tržištu. I dok se očekuju nove prilike za izvoz, raste broj lokalnih proizvođača, a uprkos izazovima, u Ljubinju su istrajni da naprave iskorak i napreduju.

„Bavimo se otkupom i primarnom preradom samoniklog, ljekovitog aromatičnog i začinskog bilja. Proizvodimo čajeve, sadnice, eterična ulja, biljne kapi i kozmetičke proizvode. Najvažnije za nas je da smo zaokružili proces proizovdnje, od sjemena do gotovog proizvoda“, kaže nam direktor kompanije „LjBilje“ Branko Baroš.

Nakon prve godine postojanja primjetili su nedostatak pojedinih biljnih vrsta što ih je navelo da počnu sa podizanjem plantažnih zasada. To je bila ključna tačka u njihovom daljem rastu. Fokus rada bio im je širenje kooperantske mreže i osiguranje sjemenskog i sadnog materijala.

„U ljetnom periodu, pod užarenim hercegovačkim nebom sabiremo plodove svog rada, aktuelna je žetva lavande, smilja, ruzmarina, žalfije. Ubrano bilje dijelom destilišemo, dijelom sušimo u vlastitom pogonu“, dodaje Baroš iz „LjBilja“. USAID/Sweden FARMA II Projekat im je omogućio nabavku opreme za proizvodnju kozmetičkih preparata. „Sada se na tržištu može naći dnevna krema od smilja i lavande, a radimo na razvoju i novih proizvoda. Ključna poruka je da ‘tuđe nije bolje’. Prepoznati, cijeniti i s ljubavlju moramo ulagati u ono što nam je priroda dala. Poljoprivrednici svoju priliku trebaju tražiti u udruživanju i zajedničkom nastupu na inostranom tržištu. Kvalitet i znanje su naš najveći adut“ zaključuje Baroš.

Dok u Ljubinje dolaze potencijalni partneri za distribuciju proizvoda na regionalnom i globalnom nivou, zajednica vjeruje da ovakve investicije mogu donijeti novu priliku za razvoj cijele istočne Hercegovine.