Kategorija: Vijesti iz Centra

Vijesti iz Centra za kulturnu i medijsku dekontaminaciju

10. Regionalna konferencija edukatora/ica: Ja sam učitelj/ica! Koja je tvoja supermoć?

Preko 300 nastavnika, nastavnica, učitelja, učiteljica, te odgajatelja i stručnih saradnika u nastavi prisustvovalo je desetoj regionalnoj konferenciji edukatora u Sarajevu od 23. do 26.08.2018. godine. Konferencija naziva „Nastavnici u akciji“, koju organizira Centar za obrazovne inicijative Step by Step, za cilj ima promociju nastavničke profesije, kvalitetnog obrazovanja i inovativnih obrazovnih praksi na svim nivoima odgoja i obrazovanja.
Tokom konferencije održano je 140 prezentacija i radionica, a više od stotinu nastavnika i nastavnica podijelilo je svoje ideje i iskustva iz učionica. Nastavnici i nastavnice iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine četiri dana su zajednički promišljali obrazovanje, radili na promociji i dijeljenju dobrih iskustava, inovacija i promicali ideju obrazovanja temeljnog na vrijednostima i kritičkom mišljenju, obrazovanja u kojem dijete ima centralnu ulogu.
„Već desetu godini za redom nastojimo ovom konferencijom nastavnicima ponuditi mjesto gdje je njihov glas i njihov svakodnevni trud i zalaganje važan. Mjesto gdje mogu svoje ideje i sve ono što rade na trenutak ‘izvesti’ iz svoje učionice i podijeliti sa drugima koji imaju istu viziju obrazovanja i svijeta. Mjesto na kojem se mogu uvezati, razgovarati, promišljati, družiti i graditi neraskidive veze koje će zasigurno rezultirati unapređenjem obrazovanja i praksi u učionicama širom regiona“ kaže Radmila Rangelov Jusović, direktorica COI Step by Step, organizatora konferencije.


Učesnici i učesnice konferencije također su izrazili svoje zadovoljstvo prisustvom i zahvalili organizatorima. „Prvi put na konferenciji, a osjećam se kao da sam bila na svih 10 koliko ih je do sada bilo. Čast je i zadovoljstvo biti članom ove velike porodice, živjeti vrijednosti, raditi na sebi, usavršavati se i biti u akciji, što je i bio moto ovogodišnje konferencije. Čestitke svim prezentatorima, predavačima i učesnicima. Sretan nam svima početak nove školske godine!“ riječi su nastavnice Maje Ivanović.
Bogat program konferencije odvijao se na nekoliko lokacija u gradu, tačnije: Pedagoški fakultet, Ekonomski fakultet, OŠ Safvet Beg Bašagić, Strossmayerova ulica, Muzej Književnosti, Muzej ratnog djetinjstva, Vijećnica, Gazi Husrev-begova biblioteka, te Hotel Holiday. Organizatori ovim putem zahvaljuju institucijama koje su učestvovale i živjele obrazovanje ova četiri dana.
„Nastavnici su imali priliku posjetiti radionice u muzejima i vidjeti na koje načine mogu koristiti kulturne institucije u obrazovanju. Tokom aktivnosti koju smo nazvali ‘Kafa sa’ građani su mogli razgovarati sa psiholozima, psihoterapeutima i pedagozima o svemu što ih zanima“, kaže Nedim Krajišnik iz COI Step by Step. Također, nastavnici su ispitali i građane i roditelje o njihovom viđenju obrazovanja i odgoja kroz kratki upitnik. Željeli smo da nastavnici ovaj put konferenciju izvedu među građane, roditelje i djecu, dakle one kojih se obrazovanje najviše i tiče.“ naglasio je Krajišnik.


„Hvala timu COI Step by Step koji su omogućili da uživamo četiri dana sa nastavnicima iz cijele regije sa kojima dijelimo zajedničke interese i njegujemo iste vrijednosti. Hvala i našoj prekrasnoj djeci na divnoj radionici koju su upriličili u Strossmayerovoj ulici“ dodala je Edina Spahić Šabić, a nastavnica Željka Zovko kaže: „Sretna sam što sam dio 10. Regionalne konferencija COI Step by Step “Nastavnici u akciji. Zadovoljstvo mi je prezentirati svoju inovativnu praksu dragim kolegama nastavnicima.“
Centar za obrazovne inicijative Step by Step poziva sve nastavnike i nastavnice, odgajatelje i odgajateljice, te stručne saradnike u nastavi da postanu dio Zajednice inovativnih nastavnika i registriraju se na web platformu https://inskola.com/ na kojoj mogu pronaći mnoštvo resursa, podijeliti svoje ideje i povezati se sa svojim kolegama i kolegicama u BiH i regiona.

USAID Diaspora Invest otvorio treći poziv za dodjelu bespovratnih sredstava

Danas je otvoren novi javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava u sklopu aktivnosti USAID Projekta “Diaspora Invest”.  Riječ je o grant programu koji podržava mala i srednja preduzeća, a koja nisu starija od tri godine te su dijelom ili u potpunosti u vlasništvu investitora iz bosanskohercegovačke dijaspore.
 
“USAID Diaspora Invest je kroz dva poziva već ostvario saradnju sa investitorima širom zemlje, te uspješne priče i primjeri iz prakse pokazuju da je ovaj grant program pozitivno prihvaćen u poslovnoj zajednice. Izuzetno je važno da kroz potporu investitorima otvorimo prostor za ulaganja, podržimo otvaranje novih radnih mjesta i uvođenje novih tehnologija u BiH. Planirano je održavanje info sesija u okviru kojih će potencijalni aplikanti saznati više o načinu prijave, a sve informacije su dostupne i na Diasporainvest.ba”, pojašnjavaju iz USAID Projekta “Diaspora Invest”.
 
Javni poziv je otvoren od 27.08.2018. do 01.10.2018., a aplikacije se ispunjavaju online na www.grant.diasporainvest.ba  uz slanje kopije prijave putem pošte. Prva prezentacija će se održati u partnerstvu sa Privrednom komorom Federacije BiH u 11 sati 31.08. u Sarajevu. Nakon toga će u toku mjeseca biti održane info sesije u Trebinju, Širokom Brijegu, Bihaću, Banjoj Luci i Brčkom.
 
.

LGBTI.ba: Heteroseksualne i cisrodne osobe moraju otvoreno prozivati homofobiju, bifobiju i transfobiju

Piše: Selma Kešetović
Foto: pridenation.lgbt

Borba protiv svekolike diskriminacije LGBTI osoba nije borba samo onih koji/e su tom diskiminacijom izravno pogođeni/e. Ona je i borba svih nas koji želimo vidjeti vladavinu prava i ravnopravnost svih građana i građanki Bosne i Hercegovine. Stoga smo postavili/e pitanje bh. aktivistima/cama kako heteroseksualne i cisrodne osobe mogu pomoći u borbi za LGBTI prava.

Goran Zorić iz Centra za mlade Kvart iz Prijedora, naš prvi sagovornik, odbio je bilo kakvu dihotmiju: “Osjećaj za pravdu i jednakost nije isključivo rezervisan za pripadnike/ice LGBTI populacije ili bilo koje druge manjinske grupe. Riječ je o univerzalnim humanističkim principima i vrijednostima. U tom smislu, ne mislim da straight osobe trebaju iz nekog specifičnog razloga podržavati borbu za LGBTI prava i njihov položaj u društvu – dovoljno je jednostavno reagovati na nepravdu. Ovdje nije riječ o borbi za neke partikularne interese, već o borbi za jednakije i solidarnije društvo za sve nas. Osim toga, većina straight osoba je po nekoj svojoj karakteristici, u nekom momentu svog života, bila u manjini, pa mi se čini da se i to iskustvo može iskoristiti za identifikaciju i bolje razumijevanje toga šta znači biti marginalizovan i potlačen, i koliko je bitno izboriti se za sebe. U našem društvu je LGBTI pokret još uvijek nedovoljno razvijen da bi se bez pomoći straight osoba mogao izboriti za prava i bolji položaj u društvu, te je zato ova podrška veoma značajna.”

No, Marija Vuletić iz Fondacije CURE, kako iz svog LGBTI aktivističkog, tako i feminističkog iskustva, smatra da heteroseksualne osobe uživaju određene privilegije koje LGBTI osobe nemaju, i da ih itekako moraju biti svjesni/e: “Poručila bih im da nikada ne zanemare i ne zaborave svoju poziciju moći i da nam početne tačke nikada nisu iste, niti će ikada biti. Mogu da nam daju podršku tako što će razumjeti našu početnu tačku, i ne nametati svoje stavove koji dolaze iz privilegovane pozicije. Također, mogu uvijek javno da govore o tome, da se zalažu protiv govora mržnje koje im servira okruženje i da dolaze na događaje (javne i manje javne) da bi podržali/e sve segmente LGBTI egzistencije.”

Osvješćivanje privilegije nije proces okrivljavanja, niti podcrtavanje nepomirljivih razlika, nego je upravo to osnovno polje iz kojeg heteroseksualne i cisrodne osobe mogu najbolje djelovati – tako što će svoje privilegije dijeliti i reagirati kada LGBTI osobe zbog vlastite sigurnosti to ne mogu. Vladana Vasić iz Sarajevskog otvorenog centra ističe da heteroseksualne osobe moraju izaći iz svoje zone komfora tako što će otvoreno prozivati homofobiju, bifobiju i trasfobiju: “Mislim da je prvi korak da prestanu tolerisati homo/bi/transfobiju svojih strejt prijatelja/ica i da reaguju na nju. LGBTI osobe nemaju uvijek privilegiju da to urade, ali njihovi strejt prijatelji mogu. Ako nešto ne biste tolerisali kada su u pitanju vaši strejt prijatelje/ice, nemojte ni za svoje LGBTI prijatelje/ice. Najbanalniji primjer: ja možda neću reagovati kada neko u društvu kaže da je razumljivo da se ljudima ne sviđa gledati dva muškarca ili dvije žene u kinu na SFF-u, ali moji stejt prijatelji/ice bi trebali/e reći da kao što nam je normalno gledati strejt par, jednako je tako normalno gledati gej ili lezbijski par. Bitno je dignuti glas za one koji tu privilegiju nemaju jer njihova reakcija može ugroziti njihovu sigurnost.”

Djelovanje iz poznavanja privilegija je ključno, slaže se i aktivistkinja Dragana Garić: “Straight ljudi mogu dosta i na razne načine pomoći. Mogu propitati svoje privilegije i u skladu sa njima djelovati, te podržati svoje LGBTI prijatelje/ica kako na ličnom, tako i na političkom nivou. Da ih pitaju kako su i šta mogu učiniti za njih u različitim situacijama. Meni je bilo simpa kada sam dobila rainbow jastučnicu od svoje straight drugarice i poslije sam vidjela da je istu kupila i svojoj kćerci koja ima četiri godine. Sa jednom drugom straight drugaricom bih se držala za ruke i šetale bismo kao da smo par, a kad bi nam neko nešto dobacio, zajedno bismo se suprostavile. To je bilo baš davno, prije desetak godina, sada više ne živimo u istom gradu, ali recimo, ona mi svake godine kada je Mjesec ponosa napiše predivnu poruku podrške i ohrabrenja, i šalje mi fotke sa dyke marševa i prajda. To su sitnice koje znače.”

Na kraju, šutnja je naš najveći neprijatelj jer ona generiše status quo. LGBTI osobe nisu izolirane, nego zajedno sa ostalim građanima/kama BiH trpe razne nepravde i nemogućnosti, ali za razliku od svojih heteroseksualnih i cisrodnih sugrađana/ki, trpe i dodatnu diskriminaciju na osnovu svog seksualnog i rodnog identiteta. Upravo iz tog saznanja heteroseksualne i cisrodne osobe mogu napraviti veliku promjenu, iskoristivši svaku šansu da pomognu svojim LGBTI sugrađanima/kama na putu do ravnopravnosti.