Čovječanstvo i način na koji se hranimo, grijemo i financiramo naše društvo i gospodarstvo potiskuje prirodu i usluge o kojima ovisimo i koje nas održavaju – do samoga ruba, stoji u WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta 2018. Danas objavljeno izvješće predstavlja ozbiljnu sliku utjecaja ljudskih aktivnosti na živi svijet, šume, oceane, rijeke i klimu u svijetu, naglašavajući da je ostalo još malo vremena te da je nužno da globalna zajednica čim prije zajednički preispita i redefinira kako cijenimo, štitimo i obnavljamo prirodu.
Izvještaj o stanju planeta 2018 predstavlja sveobuhvatan pregled stanja našeg prirodnog svijeta, dvadeset godina nakon svog prvog izdanja. „Znanost nam pokazuje surovu stvarnost naših šuma, oceana i rijeka koje su u našim rukama. Broj divljih vrsta i divljih mjesta općenito pokazatelj je našeg ogromnog utjecaja i pritiska na planet, kojim potkopavamo živu materiju koja nas sve podržava: prirodu i biološku raznolikost”, rekao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala.
Indeks živućeg planeta (Living Planet Index, LPI), koji prati globalne trendove divljih vrsta, ukazuje na to da su populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova opale u prosjeku za 60 posto između 1970. i 2014. godine, koja je posljednja godina s dostupnim podacima. Glavne prijetnje vrstama identificirane u izvješću izravno su povezane s ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa i prekomjerno iskorištavanje divljeg svijeta.
„Statistike koje su nam dostupne upućuju na apsolutnu dominaciju čovjeka u odnosu na ostatak živog svijeta – ovo je antropocen, no jesmo li pobijedili? Mi u BiH koristimo resurse u vrijednosti gotovo dva planeta godišnje i to je zastrašujuće.“, ističe Zoran Mateljak iz WWF Adrije. „Moramo pronaći bolji način korištenja prirodnih resursa i dogovoriti kako možemo živjeti u skladu s prirodom o kojoj ovisimo. Da bismo to ostvarili, neophodno je da se čovječanstvo ujedini u istoj nakani – da spasimo prirodu i biološku raznolikost o kojoj ovisimo“.
Ljudska aktivnost potkopava sposobnost prirode da podrži čovječanstvo
Posljednjih desetljeća, ljudska aktivnost teško je utjecala na staništa i prirodne resurse o kojima ovisi čovječanstvo. Čak 20 posto Amazone je nestalo u samo 50 godina, kao i polovica koralja u svijetu u samo 30 godina.
Izvještaj o živom planetu 2018 se usredotočuje i na važnost i vrijednost prirode za zdravlje i dobrobit ljudi, kao i za dobrobit našeg društva i gospodarstva. Globalno, priroda pruža usluge vrijedne oko 125 bilijuna dolara godišnje, a također pomaže u osiguravanju svježeg zraka, čiste vode, hrane, energije, lijekova i drugih proizvoda i materijala. Svijet, međutim, nastavlja uzimati prirodu i njene usluge zdravo za gotovo, ne djelujući protiv ubrzavanja njezina gubitka.
U našoj regiji još nije alarmantno stanje
U našoj regiji stanje prirode nije u potpunosti alarmantno, no način javnog upravljanja prirodnim resursima je katastrofalan te od dobre ideje često vodi do loše realizacije. Postojeći zakonski okvir u BiH se ne provodi, i često se zanemaruje učešće građana u donošenju odluka vezanih za okoliš.
To nas dovodi do sljedećih činjenica:
– Manje od 5% živog svijeta su divlje vrste, dok 96% čine ljudi i domaće životinje, uglavnom za ljudsku prehranu. Kod nas su i ris i vuk u bliskoj povijesti bili gotovo u potpunosti istrebljeni dok jedino za medvjeda imamo kontinuirano pozitivan trend populacije.
– 82% slatkovodnih vrsta već je nestalo što ukazuje na kritično stanje vodenih ekosustava bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji. U našem slučaju jednoj od 10 ribljih vrsta prijeti nestanak zbog izgradnje (uglavnom nepotrebne) hidroenergetske infrastrukture. Trenutno postojeće male hidroelektrane diljem Zapadnog Balkana (ukupno skoro 90% svih hidroenergetskih postrojenja) doprinosi manje od 5% ukupnoj proizvodnji električne energije. Ne pomaže niti cijeli sustav poticaja u energetici koji omogućuje da se novac poreznih obveznika troši na uništavanje osnovnog resursa za život o čemu građani nemaju priliku odlučivati.
– 93% procijenjenih ribljih stokova u Sredozemlju je u prelovu, a u Jadranu situacija je vrlo slična.
Putokaz za djelovanje – za 2020. i šire
Želimo li izgraditi održivu budućnost za sve nas, dokazano je da se dvije agende – ona za okoliš i ona za ljudski razvoj – moraju uskladiti. Izvještaj o stanju planeta 2018. ističe mogućnosti kojima globalna zajednica može zaštititi i obnoviti prirodu već do 2020. godine, koja je kritična godina kada se očekuje da će čelnici preispitati napredak postignut na ciljevima održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), Pariški sporazum te Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity, CBD).
WWF poziva svjetske čelnike, tvrtke i civilno društvo na razvijanje okvira za djelovanje i nakon 2020. Godine. Ovo je izuzetno važan trenutak za postavljanje temelja za hitan i neophodan “globalni sporazum za prirodu i ljude”.
Izvještaj o stanju planeta 2018. je dvanaesto izdanje dvogodišnje svjetske publikacije WWF-a. Izvješće uključuje najnovije rezultate mjerene Indeksom o živućem planetu koji prati 16.704 populacije 4005 vrsta kralješnjaka od 1970. do 2014. godine.
Izvještaj o stanju planeta 2018.
Sažetak izvješća
Izvještaj o stanju planeta (Living Planet Report, LPR) sveobuhvatna je studija koju provodi WWF i o tome izvještava svake dvije godine. Studija proučava trendove bioraznolikosti, zdravlja planeta, stanja prirode i ljudskog utjecaja te nudi potencijalna rješenja.
LPR 2018 dvanaesto je izdanje izvješća koje pruža znanstvene dokaze o onome što nam priroda neprestano ponavlja: neodrživa ljudska aktivnost ekosustave odgovorne za život na Zemlji dovodi do ruba propasti.
STANJE ŽIVOG SVIJETA
Procjena zdravlja našeg planeta i njegove biološke raznolikosti složena je, zbog čega se LPR 2018 usredotočuje na šest različitih indikatora:
Indeks živućeg planeta (LPI) – LPI procjenjuje stanje 4.005 vrsta kralješnjaka unutar 16.704 populacija. Ovo nije popis svog životinjskog svijeta, nego nas izvještava o tome kako su se populacije divljih životinja promijenile u odnosu na brojnost vrsta koja pada ili raste.
Indeks staništa vrsta (SHI) – SHI je sveukupna procjena pogodnog staništa za svaku vrstu. On bilježi promjene u rasponu vrsta uključujući i informacije o: preferencijama staništa određenih vrsta, prikupljene ili modelirane podatke o gubitku i obnovi staništa, fragmentaciji staništa i klimatskim promjenama.
Indeks IUCN-ovog Crvenog popisa (RLI) – RLI indeks govori o globalnoj promijeni stanja biološke raznolikosti i upotrebljava informacije poput biološko-povijesnih karakteristika, veličine i strukture populacije i njene distribucije, te promjene populacije tijekom vremena, kako bi procijenili opasnost od izumiranja. RLI indeks razvrstava približno 100.000 vrsta u jednu od osam kategorija, od izumrle do one najmanje zabrinutosti.
Indeks očuvanosti biološke raznolikosti (BII) – BII uspoređuje trenutno i izvorno stanje bioraznolikosti neke regije i s tim povezan ljudski utjecaj. Pokazatelj se kreće od 100 do 0 posto gdje 100 % predstavlja netaknuti izvorni okoliš s malo ili nimalo ljudskog traga.
Granice planeta Zemlje – Koncept Granica planeta Zemlje opisuje sigurne granice za devet ključnih procesa Zemlje (cjelovitost biosfere, klimatske promjene, zakiseljavanje oceana, prenamjena i korištenje zemljišta, upotreba slatkovodnih sustava, biogeokemijski procesi, aerosoli, onečišćenje i oštećenje ozona u stratosferi) koje čovječanstvo može razvijati i unaprijediti.
Ekološki otisak – Ekološki otisak mjeri koliko biosfere ljudi troše. Mjeri se standardnom jedinicom koja se zove globalni hektar.
INDIKATORI PRIKAZUJU
- Od 1970. do 2014. godine veličina populacija kralješnjaka opala je za 60 %. Drugim riječima, veličina populacija sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca i riba se u prosjeku smanjila za više od pola u razdoblju od oko 40 godina.
- Slatkovodne populacije smanjile su se za 83 % od 1970.
- Opadanje populacija osobito je izraženo u tropskim predjelima – u Južnoj i Srednjoj Americi opadanje populacija je čak 89 % u odnosu na 1970. godinu.
- SHI za sisavce, koji ukazuje na količinu pogodnog staništa, niži je za 22 % od 1970. do 2010. godine. Najveći pad zabilježen je na Karibima gdje taj broj nadmašuje 60 %.
- RLI, koji ukazuje na stopu izumiranja, dostupan je za pet taksonomskih skupina – ptice, sisavce, vodozemce, koralje i cikade (drevna skupina biljaka) – i pokazuje pad za sve skupine, ukazujući na to da vrste sve brže izumiru.
- BII je pao s 81,6 % u 1970. godini na 78,6 % u 2014. godini. Stvarni bi utjecaj mogao biti veći jer procjene ne uključuju posljedice klimatskih promjena ili učinke nastale promjenom namjene zemljišta – globalni podaci o korištenju zemljišta nisu dovoljno detaljni i ne razlikuju plantaže od prirodnih šuma.
- Trenutna analiza sugerira da su ljudi već poremetili četiri planetarne granice van sigurne zone, a to su klimatske promjene, cjelovitost biosfere, biogeokemijski procesi (dušik i fosfor) i prenamjena zemljišta. Iako svaki indikator mjeri različite aspekte prirodnog svijeta, svi oni upućuju na jedno: globalno, planetarno zdravlje, priroda i biološka raznolikost su u strmom padu, a utječu na zdravlje i dobrobit ljudi, živog svijeta, društva i gospodarstva u cijelom svijetu.
JESTE LI ZNALI?
Populacije kritično ugroženog gavijala u Indiji i Nepalu smanjile su se za oko 58 % između 1997. i 2006. godine zbog eksploatacije, odnosno prekomjernog lova zbog kože, trofeja i skupljanja jaja.
ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA PAD POPULACIJA
Gubitak staništa i degradacija
Prekomjerna eksploatacija
Zagađenje
Invazivne vrste i bolesti
Klimatske promjene
JESTE LI ZNALI?
Od 1950. godine, skoro šest milijardi tona ribe i ostalih morskih plodova ulovljeno je u morskim vodama.
ČOVJEČANSTVO: POKREĆE GA PRIRODA, A ONO PORAŽAVA PRIRODNE SUSTAVE
Nekontrolirana ljudska proizvodnja i potrošnja utječu na samu mrežu života koja pokreće i održava naše živote, industriju i države: sustav prirode i biološke raznolikosti.
Prašume se smanjuju: skoro 20 % Amazone nestalo je u samo 50 godina.
Danas oko 90 % morskih ptica u svijetu u svojim probavnim sustavima ima fragmente plastike. Godine 1960. taj je postotak iznosio 5 %.
U 20. stoljeću slatkovodne ribe imale su najvišu stopu izumiranja među kralješnjacima.
U zadnjih 50 godina prosječna je globalna temperatura 170 puta nadmašila prosječnu temperaturu od početka mjerenja.
Priroda i različite usluge ekosustava pružaju nam hranu koju jedemo, vodu koju pijemo i koristimo u našem društvu i industriji, čisti zrak koji dišemo, a zauzvrat mi guramo prirodu na rub propasti.
Priroda globalno doprinosi oko 125 bilijuna $ godišnje.
Gotovo 200 milijuna ljudi ovisi o koraljnim grebenima kao zaštiti od olujnih udara i valova.
IUCN procjenjuje da postoji od 50.000 do 70.000 poznatih medicinskih i aromatičnih biljaka koje se koriste u industriji.
Mangrove šume sadrže gotovo pet puta više ugljika od tropskih.
Usjevi koje djelomično oprašuju životinje čine 35 % ukupne globalne proizvodnje hrane.
Barem 70 % novih lijekova malih molekula koji su se pojavili u posljednjih 25 godina dolaze iz prirodnih izvora.
Rušenje mangrova za razvoj, prekomjernu eksploatacija i akvakulturu doveli su do opadanja od 30% do 50 % u zadnjih 50 godina.
Komercijalna poljoprivreda uzrokovala je gubitak 40 % šuma u tropskim i suptropskim predjelima.
U samo 30 godina izgubljeno je oko polovine koralje u svijetu.
Samo 10 od 1.500 eksploatiranih vrsta na svijetu čini trećinu svjetskog morskog ulova.
Ljudski se utjecaj već osjeti na 75 % zemljine površine.
JESTE LI ZNALI?
Prema trenutnim trendovima, do 2050. godine mogli bismo imati manje od 10 % površina na Zemlji na kojima nema ljudskog utjecaja.
VRIJEME JE DA POČNEMO DJELOVATI!
NOVI SVJETSKI DOGOVOR ZA LJUDE I PRIRODU
Vrijeme je da promislimo na koji način vrednujemo prirodu – kulturno, ekonomski i kroz političke programe.
Dok svijet čeka obećanje u 2020. godini – godini u kojoj će se globalni čelnici sastati oko pitanja klime, biološke raznolikosti i održivog razvoja – vlade, zajednice, tvrtke i organizacije moraju zajedno pronaći sveobuhvatni okvirni sporazum o prirodi i ljudima u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), jedinog međunarodnog pravnog instrumenta koji izričito štiti prirodno bogatstvo planeta.
Zajedno moramo potaknuti javni i privatni sektor da pokažu više inicijative i ambicije kako bi preokrenuli poražavajući trend gubitka biološke raznolikosti.
ZNANOST JE JASNA. MORAMO ZAŠTITI I OBNOVITI GLOBALNU BIORAZNOLIKOST I STANJE PRIRODE.
Je li “Pariški sporazum o prirodi” odgovor? Vrijeme je da se svijet ujedini kako bi pružio hitan, ambiciozan i učinkovit globalni dogovor za prirodu, kao što smo učinili za klimatske promjene u Parizu 2015. godine. Potreban je niz zajedničkih aktivnosti, plan s ciljevima, indikatorima i mjerama za preokretanje gubitka prirode, poput scenarija za promjenu korištenja zemljišta, promjenu prehrambenih navika, održivu poljoprivredu i tradicionalni konzervatorski pristup prema zaštićenim područjima. Za više informacija i preuzimanje Izvještaja o stanju planeta 2018. posjetite: www.panda.org/lpr/Za sve medijske upite, uključujući i intervjue, kontaktirajte nas na: news@wwfint.org
