Nove lokacije kontejnera za e-otpad

U proteklom periodu su realizovane mnoge aktivnosti, prezentacije i edukacije uz radionice za učenike u Sarajevu i Mostaru, u okviru naših projekata:

  • Recikliran uređaj je spašen resurs;
  • Zajedno – mali i veliki čuvari okoliša u Općini Centar;
  • Reciklirajmo otpad gradimo odgovorno društvo;
  • Staro za novo;
  • Re:Creativa.

Već je postavljeno osam kompleta za e-otpad, novog Zelenog namještaja, a narednom periodu do polovine 2019. godine fokus našeg poslovanja biti će na postavljanju i novih dvadeset i devet uličnih kontejnera, koje će građani moći besplatno koristiti. Ovaj projekat se realizuje u saradnji sa nadležnim općinama i vrlo je važan kako sa edukativnog tako i sa ekološkog aspekta. Nakon postavljanja sve lokacije će biti dostupne i ažurirane na već postojećoj karti lokacija za pravilno odlaganje električnog i elektronskog otpada. 

Ponosni smo što zajedno sa svim učesnicima našeg sistema možemo doprinijeti poboljšanju stanja okoliša u Bosni i Hercegovini.

Više o našim aktivnostima pročitajte na linkovima ispod.

Povežimo se:
Facebook: http://bit.ly/zeos-fb
Instagram: http://bit.ly/zeos-instagram
Twitter: http://bit.ly/zeos-twitter
Linkedin: http://bit.ly/zeos-linkedin
Youtube: http://bit.ly/zeos-youtube

Ruku na Srce – Humanitarna akcija “Od srca za nju”

Humanitarno Udruženje “Ruku na srce” okuplja studente svih fakulteta u Sarajevu, ali i druge mlade ljude koji pored svakodnevnih obaveza volontiraju i slobodno vrijeme posvećuju humanitarnom radu.

Tokom prethodnih osam godina uspješno su realizovali mnoge akcije pa su motivirani tim uspjehom ove godine odlučili po prvi put pokrenuti projekat “Od srca za nju”. Cilj ovog projekta jeste obezbijediti što veći broj higijenskih potrepština za pripadnice ženskog spola, slabijeg imovinskog stanja, te im na taj način uljepšati Dan žena.

“Vjerujemo da povjerenje koje nam ukazuju sugrađani već godinama neće izostati ni ovog puta i da ćemo zajedničkim snagama izmamiti osmijeh na lice mnogim djevojkama i ženama”, poručila je Najla Hrustan, predsjednica Udruženja.

Sve donacije higijenskih potrepština moguće je dostaviti svakim radnim danom od 09 do 17 h u prostorije “Toner.ba” (Hamdije Kreševljakovića 30) i subotom od 10 do 12 h u Centar Ruku na srce na Dobrinji (Esada Pašalića 8 ) Također, moguće je izvršiti novčane uplate na broj žiro računa: 1990490056036171 (Sparkasse Bank, primalac: Udruženje “Ruku na srce”, svrha uplate: Projekat “Od srca za nju”).

Skupljanje priloga traje do 05.03.2019. godine.

Više informacija možete pronaći na našoj web stranici www.rukunasrce.ba ili Facebook Fan Page-u Humanitarna organizacija studenata “Ruku na srce”.

 

Hronično zagađenje ugljem u zemljama Zapadnog Balkana

Rad 16 termoelektrana na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana predstavljaju zdravstveno i ekonomsko opterećenje za cijelu Evropu, pri čemu zdravstvene posljedice i troškove podnose i građani Evropske unije – zaključak je nove analize koju su danas u Briselu predstavile organizacije HEAL, Sandbag, CAN
Europe, CEE Bankwatch i organizacije članice Europe Beyond Coal kampanje.
Ova analiza je zasnovana na metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Evropske komisije. Rezultati analize su pokazali da svake godine zagađenje zraka koje je posljedica rada 16 zapadno balkanskih termoelektrana na ugalj prouzrokuje do 3000 preuranjenih smrti, do 8000 slučajeva
bronhitisa kod dece, kao i druga hronična oboljenja. Analizom je procijenjeno da godišnji zdravstveni troškovi koji se mogu povezati sa ovim zagađenjem iznose od 6,1 do 11,5 milijardi eura, a plaćaju ih građani i ekonomije ugroženih zemalja.
Zagađenje zraka ne poznaje granice, u Evropi ono i dalje predstavlja nevidljivog ubicu. Činjenica je da se zagađeni zrak sa Zapadnog Balkana prenosi u zemlje Evropske unije gdje dodatno negativno utiče na već loš kvalitet zraka. Ovo otežava napore ovih EU zemalja, direktnih susjeda regionu Zapadnog Balkana, da ispune evropske standarde kvaliteta zraka. Krajnje je vrijeme da donosioci odluka u Evropskoj uniji podrže napore za zaštitu čistog zraka i dekarbonizaciju energetskog sektora u zemljama Zapadnog Balkana", prokomentirala je Vlatka Matković Puljić, viša savjetnica za zdravstvo i energetiku u
organizaciji HEAL i glavna autorica ovog izvještaja.
Termoelektrane Zapadnog Balkana godinama emituju enormne količine zagađujućih materija. Samo u 2016 godini, 16 zapadno balkanskih termoelektrana je u zrak ispustilo količinu sumpor dioksida (SO 2 ) usporedivu sa količinom emitovanom iz svih 250 termoelektrana u Evropskoj uniji. Podjednako alarmantan je i nivo zagađenja sitnim česticama (PM2,5 PM10) i azotnim oksidima (NOx).
Decenijama termoelektrane Zapadnog Balkana nekažnjeno truju okoliš i svoje i stanovništvo susjednih država. Elektroprivreda BiH je u zadnjih petnaest godina napravila bezbroj studija i analiza rješenja za ugradnju postrojenja za odsumporavanje. Nažalost, pošto su vjerovatno procijenili da im se više isplati
nastaviti trovati građane nego uložiti sredstva u zaštitu njihovog zdravlja, sve se završilo na izradi studija.
Nadam se da će ova analiza potaknuti političare iz Evropske unije da izvrše pritisak na BiH vlasti da počnu voditi brigu o zdravlju svojih i EU građana izjavio je Denis Žiško, koordinator programa Energija i klimatske promjene Centra za ekologiju i energiju.
Upotreba fosilnih goriva ne predstavlja samo zdravstveni rizik za stanovništvo nego je i ogromno finansijsko i ekološko opterećenje za zemlje regije Zapadnog Balkana. Krajnje je vrijeme da donosioci odluka u Bosni i Hercegovini i regiji prihvate činjenicu da je ugalj energent prošlosti i da što prije počnu
praviti ozbiljne planove za dekarbonizaciju energetskog sektora kazala je Duška Kudra, koordinatorica programa Energija i klimatske promjene Centra za životnu sredinu.

Analizu možete preuzeti na : https://drive.google.com/file/d/1uYGVkZeAVBYhWfKxcOjuIxFU5RdM–M9/view