Kategorija: Vijesti iz Centra

Javno predavanje prof. dr. Wolfganga Riedela uz razgovor

 Četvrtak, 24.10.2019. u 19.00h

Mali amfiteatar Filozofskog fakulteta u Sarajevu

 Sudjeluju:

Prof.dr. Wolfgang Riedel (Univerzitet u Würzburgu)

Prof.dr. Vahidin Preljević (moderacija)

Ko poznaje sebe i svijet

Spoznat će i ovdje

Okcident i orijent

Više nisu dvoje

Povodom 200. godišnjice od objavljivanja epohalnog djela Zapadno-istočnog divana Johanna Wolfganga von Goethea, koje se smatra ugaonim kamenom u procesu približavanja „zapadne“ i „istočne kulture“, Katedra za njemačku književnost na Filozofskom fakultetu Univerzita organizira niz aktivnosti, od kojih je prva javno predavanje i razgovor o Goethevom Divanu prof. dr. Wolfganga Riedela sa Univerziteta u Würzburgu, koji će ponuditi svoje viđenje i interpretaciju ovog Goetheovog opusa magnuma, koji je u književnosti među prvima stvorio model zbližavanja vlastitog i drugog.

Simultani prijevod.

Nakon odbijanja Prijedlog zakona o kažnjavanju govora mržnje, delegata Damira Marjanović u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, uz obrazloženje da se “normiranjem govora mržnje kao krivičnog djela samo na nivou Federacije ne bi mogao biti očekivan puni efekat u suzbijanju govora mržnje, članice Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje napominju da je u Republici Srpskoj govor mržnje regulisan usvajanjem Krivičnog zakonika 2017. godine. Članice Koalicije pozivaju Vladu i Parlament Federacije da u 2019. godini napokon usvoje izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH kojima će govor mržnje regulisati na način kako je već 2017. godine učinjeno u Republici Srpskoj. Navedene izmjene neophodne su ne samo u smislu regulacije govora mržnje u Federaciji BiH, nego i zbog harmonizacije krivičnih zakona na teritoriju BiH.

Neophodne izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH kojima bi se adekvatno regulisao i sankcionisao govor mržnje, treba da se usvoje na način kako je to učinjeno u Republici Srpskoj te da se postojeće odredbe koje su, nažalost, ograničene isključivo na zabranu izazivanja mržnje i podsticanja na nasilje na nacionalnoj, etničkoj i vjerskoj osnovi, pošire na način kako bi javno izazivanje i poticanje na nasilje i mržnje bilo zabranjeno na osnovu: „nacionalne, rasne, vjerske ili etničke pripadnosti, boje kože, pola, seksualne orijentacije, invaliditeta, rodnog identiteta, porijekla ili kakvih drugih osobina“.

Napominjemo da govor mržnje na bilo kojoj osnovi, ukoliko nije regulisan krivičnim zakonom i ukoliko nema određene sankcije, potiče na počinjenje težih krivičnih djela koja, kao rezultat, mogu imati daleko teže posljedice po žrtve.

Nadamo se da će predstavnici Federalnog ministarstva pravde, delegati_kinje Doma naroda i zastupnici_ce Predstavničkog doma Vlade FBiH uvidjeti neophodnost regulisanja govora mržnje isključivo kroz prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH i adekvatne krivično pravne regulacije navedenih krivičnih djela, čime bi Federacija BiH postala administrativna jedinica koja sankcionira poticanje na mržnju, govor mržnje i nasilje i prema pripadnicima/ama marginaliziranih društvenih grupa u BiH.

Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje oformljena je početkom 2013. radi zagovaranja za poboljšanje zakonodavnog okvira, čija je svrha suzbijanje i sankcionisanje slučajeva govora i zločina iz mržnje. Koalicija se, pored adekvatne regulacije, zalaže i za implementaciju već postojećih zakona kojima su ova pitanja djelomično ili u potpunosti regulisana (krivični zakoni Brčko Distrikta, FBiH i RS, Zakon o zabrani diskriminacije BiH), te aktivno radi na podizanju svijesti javnosti o tome šta je zločin i govor iz mržnje, o njihovim ozbiljnim i štetnim posljedicama po bh. društvo.

Koalicija okuplja dvanaest nevladinih organizacija koje su već godinama aktivne u promicanju i zaštiti ljudskih prava:  Asocijacija za demokratske inicijative (Sarajevo), Centar za mlade KVART (Prijedor), Civil Rights Defenders (Ured Sarajevo), Fondacija CURE (Sarajevo), Fondacija Mediacentar Sarajevo (Sarajevo), Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine (Sarajevo), Otaharin (Bijeljina), Omladinska novinska asocijacija u BiH (ONA) iz Sarajeva, Sarajevski otvoreni centar (Sarajevo), Udruženje BH novinari (Sarajevo), Tuzlanski otvoreni centar (Tuzla) i Vijeće za štampu i online medije u BiH (Sarajevo).

Anđa Lovrić iz Prozor-Rame jedna je od dobitnica sredstava za pokretanje vlastitog biznisa iz Fonda za podršku razvoju biznisa marginaliziranih grupa žena. Anđa namjerava pokrenuti biznis koji je će omogućiti pomoć u kući starim i nemoćnim osobama. „Prije tri ili četiri godine sam čak i sama htjela pokrenuti biznis, a podrška USAID-a i Općine Prozor-Rama puno mi znači i nadam se da ću uspjeti u svom biznisu”, izjavila je Anđa i dodala da je danas ponekad dovoljno samo otvoriti nečija vrata i uputiti lijepu riječ.

USAID-ov Program podrške marginaliziranim grupama u saradnji sa Općinom Prozor-Rama osigurao je 39.000 KM za pružanje podrške u pokretanju i razvoju biznisa žena iz marginaliziranih grupa. Finansijsku podršku dobilo je pet žena iz Prozor-Rame, a jučer su i zvanično potpisani ugovori. Biznisi će biti pokrenuti u oblasti proizvodnje, turizma, ugostiteljstva, poljoprivrede i uslužnih djelatnosti, a poduzetnicama će biti pružena finansijska i mentorska podrška u pokretanju i održavanju biznisa.

Riječ je o podršci u razvoju biznisa za žene s invaliditetom, majke osoba s invaliditetom, žene iz ruralnih područja, žrtve nasilja te nezaposlene mlade žene.

“Općina Prozor-Rama se uvijek rado uključuje u javne pozive međunarodnih institucija, a ovaj put smo imali čast da budemo jedna od 9 općina koje sudjeluju u ovom USAID-ovom programu. Ugovore koje smo potpisali garantiraju pet novih radnih mjesta što je od velike važnosti za našu općinu”, izjavio je Rukovoditelj službe za razvoj, poduzetništvo, obrt i financije Općine Prozor-Rama, gosp. Josip Juričić.

Sredstva se dodjeljuju kroz Fond za podršku razvoju biznisa marginaliziranih grupa žena koji je osnovan početkom 2017. godine i kroz koji je do sada podržano više od 100 biznisa. Rezultati dosadašnjeg djelovanja Fonda vidljivi su kroz održive biznise koji i dalje rastu, značajno povećanje kućnog budžeta i otvaranje novih radnih mjesta.

Kreiranjem Fonda između USAID/PPMG i partnera nastoje se stvoriti prilike za održivi razvoj poduzetništva marginaliziranih grupa žena, kroz poticanje na samozapošljavanje, te njihovo veće i lakše uključivanje u poduzetništvo i kreiranje novih radnih mjesta.