Bogat program trećeg dana Bookstana

Treći dan Internacionalnog festivala književnosti Bookstan započeo je promocijom zbirke pjesama Marka Tomaša „Pjesme s granice“ . Riječ je o knjizi nastaloj objedinjavanjem tri zbirke pjesama koje do sada nisu objavljene u Bosni i Hercegovini; „Crni molitvenik“, „Trideset deveti maj“ i „Regata papirnih brodova“ . Govoreći o vlastitom pjesničkom izričaju, Marko Tomaš iznio je da ove pjesme predstavljaju sintezu njegovog petogodišnjeg rada omogućavajući tumačenje i razmišljanje o životnim i umjetničkim konceptima. Tomaš je pri tome objasnio da oni koji tumače poeziju, bave se tim površno, ne pokušavajući da razumiju koncepte i priče koje stoje iza samog formalnog izražavanja.

Na promociji knjige „Bogumili“ Rudolfa Kutzlija Gorčin Dizdar naglašava kako nije riječ o strogo naučnoj knjizi, te da ona nudi napredniju metodologiju čitanja stećaka od dotadašnjih, te je podignut standard ikonografskog tumačenja stećaka. Bitno je pomenuti i umjetnički aspekt knjige, te originalne i veoma bitne Kutzlijeve grafike, kojima je pokušao prenijeti dinamiku motiva koji imaju primordijalnu izražajnost. Gorčin upozorava da je naša lokalna predodžba o stećcima i bogumilstvu svedena na prikaz Maka Dizdara, te da se čak i Dizdarova poezija tek rudimentarno čita. Za kraj naglašava kako u svemu ovome vidi i brojne kreativne mogućnosti za individualnu maštovitost, koja može i treba crpiti iz kulturnog nasljeđa.

Promocija romana „28.6.1914“ Zlatka Topčića, bosanskohercegovačkog pisca i scenariste, održana je u Meeting Pointu, a razgovor je vodio Edin Pobrić, profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Roman je pozicioniran u Sarajevu te tematizira atentat na austrougarskog prestonasljednika 1914. godine. Pobrić navodi kako, uprkos postojećim elementima, nije riječ o historijskom romanu, jer historijski romani nalikuju “epovima, trpaju tipove i predstavnike ideologija u prvi plan te insistiraju na sprovođenju ideološkog koda do kraja”, dok je u Topčićevom slučaju riječ o dekonstrukciji historije. U Topčićevoj verziji, ubistvo Franca Ferdinanda počinio je Muhamed Mehmedbašić, onaj koji je inicijalno bio predodređen da puca. Topčić pojašnjava da je nebitno ko je ubio Ferdinanda, bitne su posljedice, odnosno – ko je ostao ranjen.

Okrugli sto “Građanin/ka svijeta” okupio je svjetski poznate autore kako bi razgovarali o ideji kozmopolitizma. Arnon Grunberg domom smatra mjesto na koje, kada stigne, raspakuje kofer, te priznaje da je, u svakom novom gradu ljubitelj hotelskih soba, koje dopuštaju pisanje i rad u tišini. Aminatta govori o raznolikom porodičnom stablu te poistovjećivanju sa pticama, odnosno doživljaju sebe kao bića migracije, tvrdeći kako je njen doživljaj doma fleksibilan i podrazumijeva više od jedne lokacije. Kader dodaje kako je, za njega, jedini istinski dom poezija i jezik. U ostatku razgovora prisutni su se dotakli i tradicije, religije, korelacije multikulturalnosti i empatije te odnosa tzv. globalnih duša prema novim gradovima u kojima traže dom.

U nastavku dana u Meeting Pointu upriličena je promocija romana Tijana Sile “Zvjerčica Unlimited”. Na pitanje promotora Đorđeta Krajišnika da li bi bio isti pisac bez izbjegličkog iskustva, Tijan Sila odgovorio je da se njegova kasnija djela u fokusu nemaju ratnu tematiku, te da za pisca nije previše bitno biti izbjeglica, već doživjeti rat jer očekivanje destabilizacije civilizacije jeste bitno iskustvo. Sila je također govorio u tehničkom ustrojstvu teksta, tačnije načinu izgradnje lika kojeg je namjerno prikazao kao paranoičnog i ludičkog.

Na promociji romana Nedžada Maksumića autor i promotor Mile Stojić govorili su o naslovu knjige, idealizaciji i glorifikaciji života u bivšoj Jugoslaviji te o odnosu sa roditeljima komunistima. Maksumić je objasnio da knjiga nosi naslov „Treće lice jednine“ jer je htio da nevini dječak sa naslovne ne bude konstantni objekt historije, nego da ga uzdigne u subjekt historije. On je prošao ono što sve naše sudbine jesu nasuprot stalnom nametanju historijskih ličnosti koje čine da se ljudi izgledaju manji nego što jesu. Davanjem takvog naslova i pričanjem priče iz trećeg lica, autor je vjerovao da će biti objektivniji i uspjeti desakralizirati svoju porodicu i društvo u kojem je živio.

Predzadnji termin trećeg festivalskog dana bio je namijenjen promociji prvog romana „Uhvati zeca“ nagrađivane autorice Lane Bastašić trenutno nastanjene u Barseloni. Odgovarajući na pitanje Faruka Šehića o ideji za nastanak knjige, Bastašić je odgovorila da je početnu ideju dobila nakon čitanja Alise u zemlji čuda shvativši da je i Bosna podjednako čudesna pri čemu je pokušala razlučiti šta znači biti djevojčica u potrazi za vlastitim identitetom na jednom takvom mjestu. Govoreći o formi romana i inovativnosti koju joj pripisuju zbog uvođenja teme ženskog prijateljstva, Bastašić je objasnila da ta tema nije nije nikakav novitet u književnost, a njoj je poslužila kao narativno rješenje kako bi ispričala čitav niz drugih priča i dotakla se drugih tematika.

Na promociji Aminatte Forne, promotor John Freeman i autorica škotskih i sijeraleonskih korijena razgovarali su o njenom posljednom romanu „Sreća“ naglašavajući odnos imperija prema kolonijama i njihovim predrasudama spram svega onoga što ne dolazi sa Zapada. Afrika u klasičnoj i kanonskoj, ali i u savremenoj književnosti prikazana je kao prostor horora, nereda i primitivizma kojeg zapadni čovjek zamjećuje pri dolasku tamo, zbog čega ona svog afričkog junaka dovodi u središte Zapada kako bi upravo imperija ovaj put bila posmatrana iz perspektive onoga koji dolazi u nju.

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Translate »