Predstavljanje knjige „Nindža od Japana sa Balkana“ Marije Grujić u Zvonu

Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono sa zadovoljstvom vas poziva na performans i predstavljanje knjige „Nindža od Japana sa Balkana“ Marije Grujić Bepe u Zvonu (Obala Maka Dizdara 10) u četvrtak, 3. maja u 21:00.
Knjiga „Nindža od Japana sa Balkana“ vodi nas na specifično putovanje i motiviše na lične promjene. U njoj je predstavljen dio nesvakidašnjih iskustava autorice koja napustila svijet ”sigurnih zanimanja” i poslušala vlastite želje.

U dodatku se nalazi više informacija, fotografija koju potpisuje Tamara Dragović i ilustracija naslovnice.

Više o autorici na: www.marijagrujicbepa.com

„Nindža od Japana sa Balkana“ stiže nam u Zvono zahvaljujući njegovoj autorici Mariji Grujić Bepi. Naziv je to i knjige i performansa koji će nam upriličiti na prvoj etapi sarajevskog putovanja heroja. „Nindža od Japana sa Balkana je lična priča koja nas vodi u avanturu. Na putovanje heroja. Od Japana do Balkana. U istraživanje sebe. U promenu. Od tamnih kutaka svesti do visoke svesnosti. O sebi, drugima i svetu oko nas“, poručuje Marija Grujić Bepa, a mi vas sa zadovoljstvom pozivamo da nam se pridružite u Zvonu 3. maja u 21:00 i upoznate Mariju, koja je u Japanu upoznala sebe.

Marija Grujić zvana Bepa je autorica. Pisac. Prijatelj duše. Nindža. Matematičarka. Mentorka. Radioničarka. Govornik. Performer. Biciklista. Jogina. Plesačica. Tragalac. Plivačica. Čitač. Do sada je napisala devet knjiga. „Nindža od Japana sa Balkana“ je njen književni prvijenac. Autorica je opusa „Heroji novoga doba“ koji se bavi osluškivanjem, razumijevanjem, razvojem i brendiranjem lične ludosti. Mentorka je i prijatelj duše generacijama i generacijama heroja na njihovim herojskim putovanjima.

Osim što je susret sa Bepom prilika za upoznavanje odlične autorice, on je i prilika za upoznavanje osobe koja je imala dovoljno dara i lične odgovornosti da se odupre očekivanjima, napusti posao profesorice matematike, potom kaže odlučno ne „militantnom mučeništvu“ kako naziva način rada u neoliberalnim okvirima i zaputi se ka osluškivanju vlastitih želja i potreba. Kruna njenog ličnog razvoja bio je boravak u Japanu. Putem vlastitih spoznaja povela je generacije zadovoljnih heroja i heroina koji/e su naučili da je za početak važno biti dobro, a ne dobar, da je važno ne hraniti tuđe slabosti i priznati, poput Japanaca, da nešto ne znamo.

Sve o čemu govori i piše je proživljeno i kao takvo odlična je motivacija svima koji su negdje usput izgubili sebe.

„Nije život za preživljavanje“ kaže Bepa a mi vas pozivamo da se zajedno uvjerimo kako okolnosti ne trebamo prihvatiti kao nužnosti već priliku za promjenu.

Promovisan katalog o Domovima kulture

U okviru projekta pod nazivom „Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?“ Udruženje Akcija iz Sarajeva organizovalo je promociju kataloga izložbe “Domovi kulture u Sarajevu” autorice Lejle Kreševljaković. Pored same autorice izložbe, prisutnima su se obratile Amina Bulić iz Udruženja “Akcija” i fotografkinja Anida Krečo, autorica fotografija izložbe. Sama promocija bila je odličan uvod u samu izložbu koja je rezultat saradnje arhitektice Lejle Kreševljaković i Udruženja „Akcija“ i koja će u Domu kulture biti postavljena do 5. maja 2018. U sklopu projekta Udruženje „Akcija“ sprovelo je proces mapiranja domova kulture na području Bosne i Hercegovine, a izložbom je prikazano pet objekata koji se nalaze na području Sarajeva, uključujući i sami Dom kulture Hrasnica. Prikupljena građa će biti dostupna na web platformi www.domovikulture.ba.

Amina Bulić iz Akcije istakla je: Projekat posvećen domovima kulture u BiH Udruženja Akcija početak je prijeko potrebne informisane diskusije o novoj ulozi domova kulture u našoj zemlji, te inicijalni korak njihovog strateškog repozicioniranja u kulturnoj politici u BiH i vraćanja građanima. Ove aktivnosti dio su  napora koje Udruženje Akcija poduzima s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja naslijeđa domova kulture u Bosni i Hercegovini te pronalaženja novih načina za njihovu svrsishodnu obnovu, primjenu, održivost i opstanak. Pored istraživanja o kulturnim sadržajima koji su u domovima kulture trenutno prisutni u odnosu na institucionalne reforme kroz koje su domovi prošli, izložbom je kroz fotografije prikazano i pet objekata s područja Sarajeva. „

Lejla Kreševljaković objasnila je sljedeće: „ Nakon rata, lokalna uprava je najvećim dijelom obnovila je domove kulture u BiH. Sanirane su ratne štete te su domovi postali ponovo upotrebljivi. Međutim, nisu obnovili svoju ulogu i značaj kakav su nekada imali.“

Dom kulture u Hrasnici bio je jedan od najvećih i najreprezentativnijih domova kulture u Sarajevu.  U Domu su premijerno prikazivani filmovi, igrane predstave, održavani koncerti, svečani prijemi te različite zabavno-edukativne priredbe. Izgradnja Doma kulture tekla je paralelno sa izgradnjom do tada malog i nerazvijenog naselja kraj Ilidže i Fabrike motora Sarajevo – FAMOS. Izgradnja fabrike počela je davne 1950. godine, a prva proizvodnja koja je izašla na tržište dogodila se 1953. godine. U Hrasnici su u svega nekoliko godina, pored fabrike izgrađene dvije škole, dom kulture, dječje obdanište, zdravstveni centar, sportski centar, te nekoliko trgovačkih i ugostiteljskih radnji. Među značajnijim posjetiocima Doma kulture Hrasnica bio je Josip Broz Tito, predsjednik bivše Jugoslavije te Huan Antonio Samaran, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta.Rat i postratni ekonomski kolaps Fabrike motora Sarajevo doprinijeli su tome da Dom više nikada nije vratio stari sjaj. Danas on ima aktivnu biblioteku i teretanu. Ostale prostorije su uglavnom prazne i zaključane.

Promocija kataloga dio je projekta “Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?”, koji realizira UG Akcija Sarajevo uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH.

 

 

 

Školegijum: Književna nagrada Šukrija Pandžo 2018.

Pozivamo učiteljice i učitelje, nastavnice i nastavnike maternjeg jezika, studentice i studente, kao i druge uključene u kurikularnu reformu da u formi metodičke pripreme časa odgovore na pitanje Kako izabrana pripovijetka Šukrije Pandže može doprinijeti postizanju ishoda nastave književnosti, vezanih za čitanje i razumijevanje, konkretno, jednog ili više od sljedećih: [učenica, učenik] pokazuje dobro razumijevanje pročitanog; sumira, pojašnjava značenje pozivajući se na tekst, argumentira stav o pročitanom; povezuje napisano sa svojim iskustvom, vremenom i okruženjem u kojem živi; prepoznaje stereotipe i predrasude u tekstu, i načine na koje pisac nastoji uticati na nečije stanovište; razvija empatiju i uočava moralne vrijednosti tekstova i sadržaja.

Žiri će uz diplomu autorici ili autoru najbolje ocijenjenog teksta dodijeliti i nagradu u iznosu od 1.000,00 KM.

Tekstove je potrebno poslati do 31. 7. 2018. na mail konkurs@skolegijum.ba u Word-formatu.

Svi pristigli tekstovi biće objavljeni tokom osmog mjeseca na portalu Školegijuma.

Odluku će žiri na istom mjestu objaviti do 15. 9. 2018. godine.

Autorice i autori mogu učestvovati sa najviše tri teksta dužine do 20.000 znakova.