Autor: urednik

CIVILNI SEKTOR: Mašina smo u BiH, a ne poslušni robovi bilo kojeg sistema

Predstavnici civilnog sektora tvrde da u Bosni i Hercegovini postoje održive i prosperitetne organizacije civilnog društva koje svojim radom adresiraju i rješavaju veliki broj građanskih problema. Pitanje je do kada…

Da se organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini bore sa nevjerovatnim izazovima i koruptivnim pokušajima da se novac iz javnih budžeta svede u privatne džepove, odveć je poznata „javna tajna“. Bosna i Hercegovina je sa svim svojim institucijama i dalje najveći donator organizacijama civilnog društva, međutim nije poznato gdje taj novac ide u potpunosti, kao i da li je opravdan na adekvatan način ispunjavajući planirane razvojne ciljeve. Kao prvi uzrok toga su nepostojanje adekvatnog sistema praćenja utrošenog novca građana kroz sredstva dodjeljena javnim pozivima, kao i neusvajanje komentara iz revizorskih izvještaja te prijedloga za izmjene i dopune ovih pravilnika i odluka. Drugi razlog tome je prevelika sloboda i nepoštivanje zakonskih odredbi vezano za izvještavanje kada se radi o utrošku sredstava iz javnih budžeta dodjeljenih organizacijama civilnog društva, ističu iz Centra za promociju civilnog društva (CPCD).

Sistem u BiH – između sna i jave

Svake godine, institucije na različitim nivoima vlasti planiraju svoje budžete čiji finalni plan za narednu godinu bude usvojen u decembru tekuće godine. Odlukama nadležnih organa, strategijama i pravilnicima za dodjelu sredstava institucije u BiH planiraju udio u budžetu koji će se dodjeliti razvoju predviđenih ciljeva u svrhu napretka BiH te raspisuju javne pozive na koje pozivom predviđena pravna lica mogu aplicirati, između ostalog i organizacije civilnog društva (OCD).

Mnoge organizacije godinama pokušavaju izgraditi imidž i održivost u radu sa svojim korisnicima, ali…

Sredstva koja se izdvajaju u Bosni i Hercegovini su ogromni iznosi izdvojeni iz džepa građana i građanki, čiji se nameti iz godine u godinu povećavaju i smanjuju kvalitet života. Dakle, sredstava je puno, ali je mnogo više organizacija civilnog društva. Čak 24.888 organizacija je trenutno na spisku koje je Ministarstvo pravde BiH objavilo na svojoj službenoj stranici, i to kao aktivne (neodjavljene). Recimo da sve one zaista rade i apliciraju na pozive koje objavljuju različite institucije i shvatit ćemo da ta planirana sredstva ne mogu zadovoljiti ovu veliku grupu OCD. U svemu ovome, nastaju velike prilike za malverzacije i korupciju.

S druge strane, Vlade entiteta su donijele zakone o finansijsko-informatičkoj agenciji (FIA) i o Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) u čijim nadležnostima pružaju usluge registracije i kontrole finansijskih izvještaja svih privrednih subjekata, između ostalog i za udruženja za oba entiteta. Istraživanjem koje je sproveo CPCD, Brčko Distrikt još uvijek nema registrovan ovakav jedinstven registar, ali prema podacima FIA-e i APIF-a iz 2017. godine, aktivnih udruženja (koja imaju bilo kakva finansijska kretanja) je mnogo manji od spiska koji je Ministarstvo pravde BiH objavilo, i to u Republici Srpskoj 5.425, dok je u Federaciji BiH 8.530, što čini ukupno 13.955 aktivnih organizacija civilnog društva u BiH koje na različite načine prikupljaju sredstva za rad, saznaju iz Centra za promociju civilnog društva. Mnogo manje od ukupno registrovanih u cjelokupnom sistemu BiH.

Vrijeme da se razgovara o osjetljivim stvarima!

CPCD radi na izvještaju o stanju civilnog društva koji će obuhvatiti dvije bitne komponente i to finansiranje iz javnih budžeta, te kako organizacije civilnog društva ostvaruju prihode od vlastitih aktivnosti i u kojoj mjeri. Isti izvještaj će predstaviti na konferenciji koja će se održati u Sarajevu 05. jula 2018. godine sa početkom u 10 časova u prostorima My Face na Vilsonovom šetalištu.

  1. akciona konferencija pod nazivom STANJE CIVILNOG DRUŠTVA: Stabilnost i održivost, savršena je prilika da se OCD oglase o stvarima koje narušavaju ideju razvijene i evropske Bosne i Hercegovina. O bitnosti ovog događaja govori i činjenica da će učesnici konferencije biti službenici i odgovorna lica iz institucija na različitim nivoima u BiH prema kojima će se adresirati uočeni problemi u raspodjeli novca iz javnih budžeta, kao i polja u radu OCD koja nisu regulisana zakonom, a mogu se tretirati kao jedinstvena prilika za razvoj civilnog sektora.

 

Društveno preduzetništvo, komercijalne (ekonomske) aktivnosti OCD, start-up programi, održive i inovativne ideje… su oblasti koje zakon u trenutku nastanka nije predvidio, niti je drugim zakonima definisano i regulisano u potpunosti. Upravo iz ovih razloga, CPCD je odlučio javnosti i donosiocima odluka adresirati probleme i izazove sa kojima se civilni sektor susreće.

SARTR-ov trijumf na Festivalu komedije “Gola Mesečina”

SARTR-ova predstava „Jedvanosimsoboakalomistobo“ nakon nagrada stručnog i žirija publike na Festivalu Komedije Mostarska Liska i Festivalu bh. Drame Zenica trijumfovala je i na Međunarodnom festivalu komedije u Skoplju.

Dodjelom nagrada sinoć je završen V Internacionalni festival komedije „Gola mesečina“ koji se održavao od 18. do 24. juna održao u Skoplju, Makedonija. Žiri u sastavu Ivan Leo Lemo, predsjednik, Magdalena Rizova Černih i Ljupščo Petruševski jednoglasno su donijeli slijedeće odluke:

Nagrada Gran Pri za najbolju predstavu je dodjeljena Sarajevskom ratnom teatru za predstavu „Jedvanosimsoboakalomistobo“.

Nagrada za najbolju režiju dodjeljena je Alešu Kurtu za istoimenu predstavu.

Nagrada za najboljeg mladog glumca dodjeljena je Davoru Sabi za uloge u predstavi „Jedvanosimsoboakalomistobo“.

U predstavi igraju: Maja Salkić, Mirela Lambić, Ana Mia Milić, Alban Ukaj, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Adnan Kreso, Davor Sabo, Saša Krmpotić i Anida Isanović k.g. Dramaturgiju potpisuje Dubravka Zrnčić-Kulenović i Nejra Babić. Kostimografiju potpisuje Melisa Musić Ajkunić, a scenografiju Vedran Hrustanović. Muziku za predstavu su radili Damir Nevesinjac i Basheskia.

Predstava je realizirana u okviru projekta „Kofer za sjećanja“ Studija lutkarstva Sarajevo kojeg podržava Vlada Švicarske.

Predstave “Welcome“ i “Kralj Lear“ odabrane u bh. selekciju 58. festivala MESS

Predstave “Welcome“ reditelja Nermina Hamzagića i “Kralj Lear“ Diega de Bree, odabrane su u bh. selekciju 58. Internacionalnog teatarskog festivala MESS. U konkurenciji ukupno šesnaest predstava, ovogodišnji selektor bh. selekcije, teatarski kritičar i teatrolog, Aleksandar Milosavljević, odabrao je ove predstave zbog kako je naveo, jasno profilisanih stavova autora i dovoljno hrabrosti da se upuste u uvijek riskantna istraživanja koja preispituju okvire i granice teatarskog izraza i tako vode teatar naprijed.

Obrazlažući odabir predstave “Welcome“, selektor Aleksandar Milosavljević naglasio je da ovo scensko događanje mudro koristi scenski prostor te ga kreativno preoblikuje i teatarskom igrom redefiniše. “Suptilnost poigravanja scenskim prostorom, maestralnost glumaca koji u neobičnim uslovima, delikatno i nježno razigravaju ovu priču, kvaliteti su ove predstave zbog kojih je, smatram, treba prikazati na MESS-u“, istakao je Milosavljević te dodao da predstava preispituje društvenu stvarnosti koja je presudno obilježena traumama rata s kraja prošlog vijeka, ali i dramatičnim posljedicama aktuelne globalizacije.

“U namjerno oskudnoj scenografiji, ova predstava svedenim sredstvima i pažljivo biranim postupcima otvara prostore za promišljanja o odgovornosti koja se, vidjet ćemo, tiču svijesti o funkcionsanju kolektiva (porodice, društva, države), o samoći koja vodi u ludilo, o starosti i nemoći (političkoj, vladarskoj, ali i ličnoj) i, napose, gotovo beketovski, o suočavanju sa smrću i nestajanjem“, obrazložio je Milosavljević odabir predstave “Kralj Lear“.

Osim odabranih, u konkurenciji bh. selekcije bile su i predstave Narodnog pozorišta Republike Srpske, “Švajcarska“ (Milan Nešković) i “Sabirni centar“ (Marko Misirača), Narodnog pozorišta Tuzla, “Zrno soli ili sretan rođenadan, Marina“ (Neda Birc) i “Bistri vitez Don Quijote od Manche“ (Nikola Zavišić), Sarajevskog ratnog teatra, “Jedvanosimsoboakalomistobo“ (Aleš Kurt) i “Narodna drama“ (Boban Skerlić), Narodnog pozorišta Sarajevo, “Sve se nekako preživi osim smrti“ (Dino Mustafić), Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, “If Someone Speaks, It Gets Lighter“ (Thomas Steyaert) i “Romeo i Julija“ (Selma Spahić), Hrvatskog narodnog kazališta Mostar, “Gnijezdo“ (Marina Petković Liker), Narodnog pozorišta Mostar, “Neće biti smak svijeta“ (Adnan Lugonić), East West Centra, “Ponuda koja se ne odbija“ (Haris Pašović i ansambl), Scene MESS “Anarhija u Bavarskoj“ (Florian Fischer) i Kamernog teatra 55, “Mirna Bosna“ (Saša Peševski).

Podsjećamo, predstojeći 58. Internacionalni teatarski festival MESS održat će se od 29. septembra do 6. oktobra 2018. godine. Slijedeći centralnu temu “Otvoreni za sve“, Festival će zvanično u subotu 29. septembra u Narodnom pozorištu Sarajevo otvoriti istoimena predstava argentinske rediteljice i koreografkinje Constanze Macras, a publika će sveukupno imati priliku pogledati predstave iz 16 država i sa 4 kontinenta.