“Lavice Teherana” Marjan Kamali

Očaravajuća priča s dirljivim likovima koji će dugo ostati u srcima čitalaca. Lavice Teherana podsjećaju na Lovca na zmajeve Khaleda Hosseinija i Genijalnu prijateljicu Elene Ferrante.

Piše: Alice Cary

S engleskog prevela: Ena Hasečić

„Pisanje o iranskim ženama osnovna je tema mog života“, kaže Marjan Kamali u autorskoj bilješci u romanu Lavice Teherana. Nakon uspješnica Knjižara u Teheranu i Zajednička čajanka, Kamali nastavlja svoj književni rad, donoseći zadivljujuću sagu o prijateljstvu između Ellie i Home koje se upoznaju 1950. godine u Teheranu, kao sedmogodišnjakinje, a njihova priča se proteže sve do 2022. godine. Njihovi životi isprepleteni su s novijom historijom Irana, uključujući vladavinu šaha Pahlavija, revoluciju 1979. godine, te nasilje i brutalnost fundamentalističkog režima koji je uslijedio. Pripremite se da uronite u historijsku dramu koja dočarava prizore i zvuke Velikog bazara u Teheranu, njegov labirint tezgi i trgovce koji se cjenkaju, te istovremeno majstorski istražuje složenost dubokog prijateljstva – posebno ljubomoru, izdaju i oprost.

Nakon što Elliein otac iznenada umre, ona i majka su prisiljene preseliti se u drugi dio grada, gdje Ellie upoznaje Homu. Ellieina majka neprestano podsjeća svoju kćerku da potječu iz kraljevske loze i da je užasnuta njihovim novim životnim okruženjem, ali i Ellieinom novom prijateljicom: Homa dolazi iz siromašne porodice, a njen otac je u zatvoru zbog protivljenja monarhiji. Ellie, međutim, obožava toplinu i gostoprimstvo Homine porodice i potajno priželjkuje da je njena porodica sličnija Hominoj. Njihove klasne razlike, kao i neslaganje Ellieine majke, unose razdor u njihovo prijateljstvo. U jednom trenutku, Ellie razmišlja: Uvijek će me doživljavati isuviše privilegovanom, preplitkom, prebogatom.

Kamali detaljno istražuje kako su političke promjene u Iranu utjecale na prava žena, na kraju se baveći i tragičnom smrti Mahse Amini 2022. godine, nakon hapšenja zbog navodnog kršenja obaveznog zakona o hidžabu. Homa od malih nogu sanja da postane pravnica koja će se boriti za promjene i slobodu žena, ali trenutne prilike, kao i slučajna Ellieina izdaja, okrutno prekidaju njene planove. Tako počinju gubici prava, primjećuje Homa. Počinju malim, a onda se masovno oduzimaju. Kamali vješto piše o preplitanju ličnog i političkog, dok istovremeno sjajno oslikava snagu ženskog prijateljstva, kao i složenost odnosa majki i kćerki, posebno u vezi s naslijeđem, porodičnom sramotom i tajnama.

Tekst preuzet sa linka

Stoposto predstavio singl “Polako”, saradnju sa producentom Summerdeaths

Bosanskohercegovački umjetnik Stoposto predstavio je “Polako”, prvi singl sa novog materijala “EP Dušman”. Nakon zavidnih kolaboracija sa Imsom koje su rezultirale sa tri albuma, Stoposto je još jednom zadivljujuće muzički nepredvidljiv.

Snimajući u studiju Zicer Inc. ekipe i sarađujući sa magom regionalne rap scene, producentom Summerdeaths, Stoposto objavljivanjem materijala “EP Dušman” poručuje da je vrijeme za promjenu, ali pod njegovim uslovima.

“Surovost mog izraza na prethodnim izdanjima je rezultat buntovništva. Svako doba i tematika zahtijeva poseban pristup, pa je tako i “EP Dušman” unikatan segment moje diskografije”, rekao je Stoposto.

Pjesme sa “EP Dušman” su tematski dosta drugačije od radova Stoposto u posljednjih nekoliko godina; radi se o snažnim introspekcijama, analizama odnosa društva i pojedinca, te svojevrsnom pogledu naprijed.

“Svako će imati drugačiju perspektivu ove tri pjesme. One su traganje, suočavanje, pa i praštanje. Prisutni su elementi i emocije koje povezuju ljude bez obzira ko bili ili odakle dolazili, jer su pjesme namijenjene ljudima, ne Youtube algoritmu”, govori Stoposto.

Nakon “Polako”, uslijedit će spot za numeru “Poštovanje”, a onda još jedan za treću, posljednju pjesmu sa izdanja “EP Dušman”. Još jednu zvučnu metamorfozu sarajevskog umjetnika prati i vizuelna; Stoposto je sarađivao na editorijalu sa višestruko nagrađivanom fotografkinjom Jelenom Janković čiji su radovi izlagani na solo i grupnim izložbama, te objavljivani u magazinima poput Rolling Stonea, National Geographica i Der Spiegela.

Stoposto poziva one koji vole njegov rad da se povežu sa njim na www.stoposto.org. Sajt će, pored direktnog kontakta sa njim, omogućiti i intimni uvid u njegov rad i vezane projekte.

Sarajevo pod opsadom.com – Historijski muzej BiH

Povodom Dana grada Sarajeva, godišnjice opsade a u okviru obilježavanja 80 godina postojanja, Historijski muzej Bosne i Hercegovine uvrstio je u svoju stalnu postavku interaktivnu platformu “Sarajevo pod opsadom.com” koji je kreirala, razvila i objavila mreža Al Jazeera.

Svi naši posjetioci će u okviru stalne postavke “Opkoljeno Sarajevo”, na kompjuterskoj opremi koju je osigurala Al Jazeera Balkans, biti u prilici na jednom mjestu pregledati autentične materijale o opsadi glavnog grada Bosne i Hercegovine, na četiri jezika: bosanskom, engleskom, arapskom i turskom.

Ova obimna interaktivna web-platforma, donosi dokumentarne filmove, foto-galerije, interaktivne prikaze, mape, video-materijale, svjedočanstva, događaje iz kulture, tekstove i ostale ključne informacije o najdužoj vojnoj opsadi jednog glavnog grada u modernoj historiji.

Platforma nudi i virtuelni obilazak Historijskog muzeja BIH i Tunela spasa s panoramskim (360°) snimcima lokacija, kao i jednostavno dijeljenje sadržaja na socijalnim mrežama.

„Historijski muzej BIH iz godine u godinu privlači sve veći broj domaćih i stranih posjetilaca, koje između ostalog zanima i novija historija Sarajeva. Stalna postavka o životu građana pod opsadom se od 2002. godine kontinuirano obogaćuje, proširuje i dopunjava novim eksponatima. Vjerujemo da će sadržaj Al Jazeerine digitalne platforme sa autentičnim materijalima i drugim sadržajima našim posjetiteljima biti izuzetno koristan alat za proučavanje i edukaciju o Opsadi Sarajeva. Drago nam je da je do saradnje došlo u vrijeme kad grad obilježava godišnjicu opsade i godini kad Muzej obilježava svoj 80. rođendan“, izjavila je direktorica Historijskog muzeja Elma Hašimbegović.

“Al Jazeera kao društveno odgovorna kompanija i dalje će na najpozitivniji način dijeliti s javnosti sadržaj koji informiše i edukuje, i u koji je uložen veliki trud.  Zadovoljstvo nam je sarađavati s takvom renomiranom institucijom kao što je Historijski muzej Bosne i Hercegovine”, izjavio je generalni direktor Al Jazeere Balkan Tarik Đođić.

Interaktivna platforma se redovno ažurira novim Al Jazeerinim materijalima, u skladu s najvišim profesionalnim standardima novinarstva i izvještavanja, te sadrži provjerene i autentične materijale.

“Ekipa Al Jazeere je godinu dana intenzivno radila na razvijanju ove platforme, koja je otvorena i koju stalno nadopunjujemo. ‘Sarajevo pod opsadom.com’ je djelić ratne slike glavnog grada BiH, bez pretenzije i mogućnosti da pokaže sve što se desilo od 1992. do 1995.”, izjavio je autor platforme Edin Krehić, urednik na web portalu Al Jazeere Balkans.

Platforma će biti stalno dostupna našim posjetiocima, a prilagođena je i individualnim i grupnim posjetama.