Video: Odlagalište šljake termoelektrana Tuzla

Tuzla je jedan od najzagađenijih gradova, ne samo Bosne i Hercegovine, već i Evrope. Termoelektrana zagađuje životnu sredinu decenijama, a stanovnici danak plaćaju životom. Borba protiv zagađenja vodi se godinama, ali bez većih pomaka. Video prikazuje odlagalište šljake termoelektrane Tuzla “Jezero 2”.

Collegium artisticum – Otvorenje 71. REVIJALNE IZLOŽBE ULUBiH

Otvorenje 71. REVIJALNE IZLOŽBE članova i članica Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, će biti upriličeno u galeriji Collegium artisticum u petak, 23. novembra 2018. godine u 19:30 sati.

Revijalna izložba je tradicionalni godišnji projekat kojim Udruženje likovnih umjetnika BiH obilježava i proslavlja 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Ova izložba se kontinuirano održava od davne 1947. godine kada su značajni bosanskohercegovački umjetnici: Ismet Mujezinović, Vojo Dimitrijević, Mica Todorović, Vojislav Hadžidamjanović, Roman Petrović, Behaudin Selmanović, Sigo Summerecker, Petar Šain i Hakija Kulenović osnovali Udruženje likovnih umjetnika koje je, između ostalog, dobitnik kolektivne Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2012. godini.

Kroz svoju dugogodišnju tradiciju Revijalna izložba njeguje zajedništvo i nesumnjivo zauzima važno mjesto u izlagačkom programu Udruženja likovnih umjetnika BiH.

Izložba nije selektivnog karaktera tako da ona pruža mogućnost svim zainteresovanim članovima i članicama ULUBiH-a da učestvuju i predstave svoja djela na ovoj kolektivnoj izložbi koja se organizira povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Svojim učešćem i izlaganjem na ovoj izložbi umjetnici i umjetnice daju svoj doprinos proslavi ovog značajnog datuma u istoriji BiH.

Izložba svake godine okuplja veliki broj umjetnika i umjetnica, obuhvata djela iz oblasti crteža, slikarstva, skulpture, grafike, instalacije, fotografije i video umjetnosti, i privlači pažnju brojnih posjetilaca što je svrstava u red najposjećenijih likovnih manifestacija u Bosni i Hercegovini. Izložba nudi svojevrsno bogatstvo raznolikosti i mozaik različitosti u pristupu likovnom stvaranju, u odabiru teme, motiva, tehnike i materijala, što predstavlja jednu od vrijednosti ove likovne smotre.

Na otvorenju izložbe će biti organizovan prigodan koktel,  a svi zainteresovani izložbu će moći pogledati do 4. decembra 2018. godine.

Uz Revijalnu izložbu ULUBiH-a

 Povezivanje vremena i vizija

Dugo unutar nekadašnje “zemlje seljaka na brdovitom Balkanu”, a više od četvrt stoljeća i bez takvog okvira, građani Sarajeva, uz 25. novembar – Dan državnosti, slave umjetnost.

Šta bi rekli Hasan Brkić i Rodoljub Čolaković da su ovih dana pročitali kako će u fokusu obilježavanja jubileja 75. godišnjice ZAVNOBiH-a, u centru pažnje biti Deklaracija o pravima građana Bosne i Hercegovine, do sada dokument  nedovoljno poznat široj javnosti, a prema ocjenama historičara, možda i najvrijedniji koji je ikada stvoren na teritoriji višestoljetne zemlje ?

Ovu vijest, gotovo šeretski sam prokomentirao kako će sada, osim Hrvata, Muslimana i Srba, koji su pobrojani u Rezoluciji i Proglasu u Mrkonjić Gradu, i građani dobiti priliku da ovaj praznik sasvim legitimno proslavljaju. A esnaf likovne umjetnosti takva slavlja građanima upriličuju, evo, već 71 godinu.

Da li zato što je “alfa i omega” partizanske i socijalističke kulture, koautor i Deklaracije o pravima gradjana, Rodoljub Čolaković tako naredio, manje je bitno, ali je činjenica da je baklja umjetnosti, koju su još prije II svjetskog rata zapalili članovi grupe Collegium Artisticum, nastavila da gori i obasjava, a sada i simbolički baš ovdje u Collegiumu.

Ovakve izložbe u slavljeničkom ozračju i u čast jednog tako značajnog trenutka u vremenu, kada je, 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu obnovljena državnost Bosne i Hercegovine, samo su znak podsjećanja na vrijednosti ZAVNOBiH-a, čije su odluke utočište i bijeg u svijet istinskih vrijednosti, pa i duhovnih, i vjerovanje kako umjetnost naslonjena na takve tekovine, svijet čini boljim i plemenitijim.

Da li je ova izložbena kvadratura dovoljna da učini mnogo? Dakako da nije!!! Ali simbolički jako, jako mnogo. Jer uporno, uprkos vremenima, uprkos svekolikim društvenim mijenama, kroz nepatvorene umjetničke, kreativne uzlete, podsjeća na jedan osoben historijski trenutak, djelujući kao prostor umjetničkog, a ne političkog angažmana.

Mnogo je više onih kojima je stalo do prebrojavanja nacionalne pripadnosti, pa i autora izloženih djela? Ono što je ZAVNOBiH izjednačio, nesmiljeno se i sve upornije nastoji dijeliti.

Umjetnici, pak baveći se suštinskim zanatom artizma, gdje svaka slika “govori više od 1000 riječi“, povezuju vremena nekad i sad, referiraju se na prethodna umjetnička iskustva prostora na kojem žive. Pa i sam, moram priznati, kad razmišljam o tom vremenskom rasponu umjetničke scene i njenoj ostavštini, kad razmišljam o dubljem smislu umjetničkog djela, kad samjeravam vrijednosti i ideale naspram ovog vremena, pred očima mi je nerijetko “Autoportret sa spomenicom” Ismeta Mujezinovića, na kojem ispod partizanske spomenice prikačene na kožu autorova poprsja teče krv. I shvatim kako lekcije nisu naučene, kako prošlost, unatoč deklaracijama, proglasima, žrtvama, lucidnoj poruci sa Ismetove slike, nije udarila temelje boljoj ni sadašnjosti ni budućnosti.

Bosna i Hercegovina je i dalje poligon neartikuliranih mijena, svojevrsni poligon nesreće. Ljubav prema lijepom zapretana je u snenim i tužnim jutrima koja čekamo kao vjesnike nekog boljeg i ljepšeg dana… a likovni umjetnik sudjeluje u gradnji duhovnog i umjetničkog lika vremena koje je neumitno.

Vrijeme je to koje je ostavilo snažan trag, vrijeme je to kroz koje se likovnost probijala sa mukom ali i velikim uspjehom, što se može odgonetati i kroz tonalitete boja nanesenih na platno, tragove u glini, na bjelinama grafičkih listova, kroz instalacije… svih koji posjeduju nepresahlu energiju stapanju sa maticom, koji teže postati dio likovnog kontinuiteta, koji imaju svoje treptaje i proplamsaje, koji žele pokazati kako nisu samonikli, već naslonjeni na iskustvo predaka, na vizije i snatrenja u likovnosti koja je nastajala u njedrima ULUBiH-a, ali i prije toga, tokom proteklih decenija.

Zato će i radovi koje vidite ovdje ponuditi sagledavanje stilskih različitosti, vlastitih pečata i karakteristika koje su znakovi prepoznatljvosti novih generacija, i njihovih djela neprolaznih univerzalnih vrijednosti, djela koja su refleksija duše, vremena ili prostora.

Na izvorištima umjetničke tradicije i prošlosti savremena likovna scena traži svoju vlastitost, kao svojevrsni čuvar memorije na vrijeme i vrijednosti nastale u njemu.

A umjetnici svih vjera i nacija, građani, ateisti… upriličiše nam ovu Revijalnu postavku, vjerujući da poruke ZAVNOBiH-a mogu biti prije svega zalog zajedništvu i brana podjelama.

Ove retke pisao sam u Brčkom, koje je, simbolički, valjda najautentičniji dio zavnobihske BiH. Ali ni tamo 25. novembar nije praznik svima.

Likovnom esnafu jeste. I biće.

Želim vjerovati.

Dževdet Tuzlić

U Brčkom, novembra 2018.

 

Pozorišni repertoar Kamernog teatra 55 biće prilagođen potrebama slijepih i slabovidnih osoba

„Pozorište bez prepreka“ naziv je projekta koji Asocijacija XY sprovodi u partnerstvu sa Općinom Centar, udruženjem „Novis“ i Kamernim teatrom 55.  Projektom će se doprinijeti stvaranju ambijenta za siguran, zdrav i kreativan život sa visokim stepenom socijalne inkluzije slijepih i slabovidnih stanovnika na području Općine Centar.

Projekat se realizira u sklopu Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu- ReLOaD, koji finansira Evropska unija (EU), a implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

Prema riječima direktora Kamernog teatra 55, Emira Hadžihafizbegovića koji je sa direktoricom Asocijacije XY, Eminom Osmanagić ozvaničio početak projekta, u ovom pozorištu je u aprilu 2018. izvedena prva predstava prilagođena slijepim i slabovidnim osobama u Bosni i Hercegovini. Već su bili započeti dogovori o saradnji između Asocijacije XY i Kamernog teatra 55 u cilju prilagođavanja cijelog pozorišnog repertoara slijepim i slabovidnim osobama jer slijepe i slabovidne osobe inače nemaju obezbijeđene uslove za ravnopravan pristup pozorišnim predstavama u Bosni i Hercegovini.

„Projektom se namjerava osposobiti Kamerni teatar 55, koji djeluje na području Općine Centar, da primjenjuje audio deskripciju tokom pozorišnih predstava. Praksa izvođenja pozorišnog repertoara sa audio deskripcijom za slijepu i slabovidnu publiku predstavljaće presedan u ovakvoj vrsti socijalne inkluzije slijepih i slabovidnih lica u Bosni i Hercegovini. Na ovaj način će se obezbijediti ravnopravno učešće slijepih i slabovidnih osoba tokom izvođenja predstave. Pozitivna praksa inovativnog pozorišnog modela koju je započeo Kamerni teatar 55, može biti replicirana i na ostala pozorišta u Bosni i Hercegovini, što bi omogućilo da sve slijepe i slabovidne osobe imaju pristup pozorišnim predstavama i na taj način obogate svoj kulturni i društveni život“, kazao je Hadžihafizbegović.

Audio deskripcija u pozorištu je vid pomoći slijepim i slabovidnim osobama koja podrazumijeva prilagođavanje ponuđenog sadržaja u svrhu što kvalitetnijeg doživljaja predstave i stvaranja ravnopravnih preduslova za praćenje radnje predstave u odnosu na ostalu publiku. Audio deskripcijom se na slikovit način opisuje atmosfera, enterijer, kostimi, izrazi lica i sve ono što ostaje uskraćeno osobama koje ne vide u toku trajanja predstave, a važno je za razvoj dramske radnje.

„Opremanje Kamernog teatra 55 neophodnom tehnikom, prilagodba radnog prostora za naratora koja je neophodna za provedbu prakse audio deskripcije,  priprema narativnih predložaka audio deskripcije i prevod pozorišnih letaka repertoarskih predstava na Brailleovo pismo, omogućilo bi dostojanstven i ravnopravan način sudjelovanja osoba oštećenog vida u redovnim pozorišnim aktivnostima“, pojasnio je Hadžihafizbegović.

Kako je kazala direktorica Asocijacije XY, Emina Osmanagić, Kamerni teatar 55 u okviru ovog projekta ima pripremljen pozorišni repertoar od 15 predstava koje će ući u njegovu stalnu pozorišnu postavku a koje su prilagođene potrebama slijepih i slabovidnih osoba.

„Završenom obukom dramaturga Kamernog teatra 55 za pripremu narativnih predložaka audio deskripcije, nekolicine glumaca za izvođenje naracije audio deskripcije i producenta Kamernog teatra 55 za logističku podršku i koordinaciju pozorišnih aktivnosti vezanih za praksu audio deskripcije u pozorištu te uz odluku rukovodstva Kamernog teatra 55 o implementaciji audio deskripcije u njihovom radu, stvoreni su osnovni uslovi za uvođenje održive prakse audio deskripcije u Kamernom teatru 55“, kazala je Osmanagić.