#izbjegličkepriče 03: Jusuf, migrant koji nas je zadivio poštenjem

Početkom decembra svi mediji u Velikoj Kladuši, Bosni i Hercegovini, pa i šire, prenijeli su priču od mladom migrantu Jusufu koji je pronašao značajnu svotu novca u Velikoj Kladuši i odlučno je vratio vlasniku. Jusuf je pronašao novac u smotuljku, bez novčanika i podataka o vlasniku, a radilo se o svoti većoj od minimalne mjesečne plate u BiH. Identifikacija vlasnika nije bila moguća jer ispred vrata apoteke, gdje je pronađen novac, nije bilo video nadzora. Jusuf je mogao bez ikakvih problema da zadrži novac, koji mu je itekako bio potreban.

Dvadesettrogodišnji Iračanin pravog imena Sufyan, kojeg migranti i lokalci zovu Jusuf, odmah po pronalasku novca odlučio je potražiti vlasnika. Ušavši u apoteku, vidio je samo farmaceutkinju iza pulta, koja nije razumjela engleski jezik i nije bila sigurna kakve su namjere mladog Iračanina.

Morao je potražiti nekog ko ga razumije i ko bi mogao da mu pomogne u njegovom naumu – vraćanju novca. Svu tu zbrku otežala je činjenica da novac nije bio u novčaniku, uz neki identifikacijski dokument, zbog čega je Jusuf odlučio sakriti informaciju o tačnom iznosu, znajući da samo vlasnik zna o kolikom je iznosu riječ. Priča je, uz pomoć lokalnog radija, dobila sretan završetak: vlasnik je pronađen i novac je vraćen. Objašnjavajući svoj postupak Jusuf je rekao kako je svoj čin smatra sasvim normalnim, te čak nije htio da prihvati ni nagradu koju mu je namijenio vlasnik novca.

Jusuf nas je prvo zadivio svojim poštenjem i odlučnošću da pronađe vlasnika, a našao se u situaciji u kojoj ga niko ne bi krivio da je zadržao novac. Međutim, ono što posebno oduševljava jest da ovaj mladi Iračanin, unatoč putu koji je prošao i svim negativnim iskustvima koje je imao, ostaje vjeran svojim ličnim principima i ne gubi nadu u dobrotu ljudskog roda.

Jusuf je diplomirao na odsjeku za građevinski inženjering. Prije nego što će izbjeći iz Iraka bio je uposlen u humanitarnoj organizaciji, koja je radila na iskopavanju bunara u selima bez pristupa pitkoj vodi. Jusufov otac također radi za jednu iračku humanitarnu organizaciju, a majka mu je direktorica u osnovnoj školi. Njegovi roditelji, kako sam kaže, odgajali su ga prema propisima islama i naučili ga da uvijek pokuša pomoći ljudima.

Ovaj tekst je samo uvod u naš razgovor s Jusufom ili Sufyanom, koji je s nama podijelio dio svoje izbjegličke priče. Iz njegovih odgovora je jasno koliko dobro ovaj mladi Iračanin shvata situaciju u kojoj se nalaze građani Velike Kladuše, ali i drugih sredina kroz koje prolazi migrantska ruta. Upečatljivo je kako se on trudi da razumije i pronalazi izgovor za ljude koji su se loše ponijeli prema njemu i drugim migrantima.

Poruka ove priče jest da bismo svi trebali imati više razumijevanja jedni za druge. Baš onako  kako ga Jusuf ima. Prije nekoliko dana javio nam se iz Italije. Nadamo se da će uspjeti ostvariti i svoj najvažniji cilj – stvoriti lijep život. Iznimno nam je drago što smo uspjeli snimiti razgovor s njim samo par dana prije nego je napustio Veliku Kladušu.

Novinarka: Enisa Hadžić

Snimatelj: Edis Kadrić

Promocija romana “Kintsugi tijela” Senke Marić u Buybooku

Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom vas poziva na predstavljanje romana “Kintsugi tijela” autorice Senke Marić.
Promocija će biti upriličena u okviru programa Decembar u Buybooku u srijedu, 19. decembra u 19:30 sati. Na promociji pored autorice učestvuju Faruk Šehić i Kristina Ljevak.

Roman „Kintsugi tijela“ objavljen je u julu 2018. u Buybookovoj biblioteci „Nulta stvarnost“ koju uređuje Faruk Šehić.

Više informacija o knjizi, pozivnicu za promociju i fotografiju autorice Milomira Kovačevića Strašnog možete pronaći u dodatku.

Naredna promocija u okviru programa Decembar u Buybooku biće 24.12. 2018. kada predstavljamo knjigu “Pamfleti, manifesti i pokoja anegdota” Seada Sekovića. Završni događaj u okviru decembarskog programa biće 26.12. kada Buybook povodom 22 godine postojanja organizuje Noć knjige uz cjelodnevni popust na vlastita izdanja od 30 do 90%, dok će ostala izdanja biti snižena od 20 do 70%. U 20:00 sati kada počinje proslava biće prisutni i domaći autori/ce koji će potpisivati knjige.

O romanu „Kintsugi tijela“ Senke Marić/Buybook, Sarajevo-Zagreb 2018.

O bolnom procesu postajanja ženom, ženskom tijelu, naslijeđu i iskustvu, o posljedicama pogrešnih izbora i doslovnoj borbi za život, Senka Marić, vrsna i nagrađivana pjesnikinja, napisala je izuzetan roman prvijenac zasnovan na vlastitom iskustvu borbe sa karcinomom.

„Kintsugi tijela“ iznova potvrđuju da jedino ima smisla pisati o onome što nas duboko dotiče, a majstorstvo u autoričinom pripovijedanju se ogleda i u činjenici da je izbjegla sve zamke koje vlastita reminiscencija na bolna iskustva može donijeti. U prvom redu to je izbjegavanje patetike. Pišući o onom duboko ličnom, a čineći to bez zadrške, spremna na potpuno ogoljavanje pred čitateljima/icama, Senka Marić napisala je roman u čijim fragmentima, a nekada i u cjelini, se može pronaći svako od nas, bez obzira na to kakve smo borbe vodili/e ili ih još uvijek vodimo.

Roman „Kintsugi tijela“ svojevrstan je vodič kroz autoričinu odluku da će sve što dođe „proći na nogama“ i priča je to o snazi žene, o pravu na ljubav, o tijelu koje ima prava na dodir i onda kad se mijenja i kad je ranjeno.

Iskustvo bolesti nam može promijeniti perspektivu, dati novu dioptriju kroz koju posmatramo život, ali nas ne može učiniti književnicima/ama. Za to je potreban talenat, vještina pripovijedanja, a za roman kakav je „Kintsugi tijela“ potrebno je podosta od ukupnog životnog iskustva. Slično misli i urednik knjige Faruk Šehić koji je povodom romana napisao: „Za prozu nije dovoljan samo talenat nego i ustrajnost, planski rad, disciplina. U romanu ‘Kintsugi tijela’ čiji naslov lagano otključava samu bit knjige pratimo glavni tok radnje ispresijecan flešbekovima koji nas vraćaju u djetinjstvo i oporo odrastanje heroine ove autobiografske knjige. Stil Senke Marić je poetičan i minimalističan, a pripovijedanje se ostvaruje realističkim prosedeom romana pisanog tijelom. Junakinja romana vodi privatni rat protiv bolesti, ali ovo nije knjiga samo o bolesti, nego je ovdje riječ o borbi za dostojanstvo, čulnost i eros. Nije dovoljno reći da je ovo zaista borben tekst, njegov užitak se krije i u poetskim opservacijama u kojima je potez hirurga ples kista po slikarskom platnu. Međutim, dovoljno je reći da je ‘Kintsugi tijela’ hrabra knjiga pisana vlastitim iskustvom koje nam nudi toliko potrebnu nadu u pobjedu života nad smrću.“

Osim što nam nudi nadu u pobjedu života nad smrću, kako je Šehić rekao, Senka Marić pišući o blizini smrti, napisala zapravo veliku pohvalu životu, njegovoj dragocjenosti i neponovljivosti, sa svim nesavršenostima koje nosi.

Ovo je i roman o ljubavi, ne nužno romantičnoj ili tjelesnoj i roman o ljudskosti, djelo koji ostavlja prostor za nadu da ovaj svijet još uvijek nismo učinili/e toliko pogrešnim mjestom da u njemu nema prostora da sretnemo one koji/e će biti podrška i utočište.

O autorici:

Senka Marić (rođena 1972. u Mostaru, BIH) spisateljica, pjesnikinja, esejistica i književna prevoditeljica. Objavila je zbirke poezije „Odavde do nigdje“, „To su samo riječi“ i „Do smrti naredne“. Dobitnica je nekoliko književnih nagrada, između kojih se ističu evropska nagrada Vitez/škinja poezije 2013, te prva nagrada Zija Dizdarević 2000. godine. Urednica je internetskog portala za književnost, kulturu i umjetnost strane.ba. „Kintsugi tijela“ njen je prvi roman.

Roman „Kintsugi tijela“ možete pronaći u Buybookovoj prodajnoj mreži u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, te putem web shopa www.buybook.ba.

U večeri promocije roman „Kintsugi tijela“ možete kupiti po promotivnoj cijeni.

Dan Hajrudina Šibe Krvavca

Pozivamo vas da uveličate DAN HAJRUDINA ŠIBE KRVAVCA, poseban program koji
Udruženje rediteljica i reditelja u BiH u saradnji sa kinom Meeting Point, organizira 22. 12. 2018.godine povodom obilježavanja 92. Rođendana jednog od najvećih bh. filmskih autora, majstora žanra i jednog od najgledanijih reditelja na svijetu. Svojom snažnom autorskom ličnošću spojenom sa rijetkom zanatskom vještinom i smislom za spektakl i akciju u funkciji emotivnog anagažovanja publike, a ne slavljenja ove ili one ideologije, donio je potpuno novu vrijednost u Ex-Yu i BiH kinematografiju. 22. decembra u kinu Meeting Point o filmu “Diverzanti” govorit će Nebojša Jovanović, a poslije predavanja bit će prikazan Film “DIVERZANTI”.
Na ovaj način Udruženje rediteljica i reditelja u BiH, nastavlja jasno naglašavati ogromnu važnost reditelja u našoj kulturi i njihov trajni utjecaj jer su oni ti koji tvore ne samo kulturnu nego i socijalnu sliku nekog društva, ali, zbog prirode posla, nisu jasno vidljivi. Dan Šibe Krvavaca, osim slavljenja filmske umjetnosti, želi da donese svijest i inspiraciju novim generacijama koji gotovo uopšte nisu upoznati sa jednim od najznačajnih BiH umjetnika.