Autor: urednik

Bruhuuhu objavljuje novu pjesmu koja je popraćena video spotom. Pjesma naziva “Zahmetila” je prvi singl sa predstojećeg albuma koji će biti objavljen za izdavačku kuću Multimedija Music.

U pjesmi gostuje gitarski virtuoz Mejdi Sulejmani, koji je ovaj put iskazao svoje umijeće svirajući Oud i na taj način unio orijentalni zvuk u pjesmu. 

Pjesma je snimljena u Space Echo (recording studio) u Sarajevu, dok su mix i master urađeni u zagrebačkom studiju Šišmiš. Mix i master je realizovao Zoran Švigir Švigi sa kojim grupa već uspješno surađuje. 

U spotu se izuzev ekipe benda i Mejdija pojavljuju članice i članovi baletnog ansambla Ars centra Zenica, a koreografiju je osmislio Kevin G. Dirckson. 

Bruhuuhu je muzički sastav iz Zenice (Bosna i Hercegovina), osnovan krajem 2018. godine. Njihov prepoznatljiv zvuk nastaje kao fuzija rocka, industriala, elektronike i etno elemenata, kroz koju bend gradi snažan, autentičan i teško uporediv muzički identitet.

Do sada su objavili jedan album u saradnji s muzičkom produkcijom Javnog servisa Bosne i Hercegovine (BHRT), kao i više samostalnih singlova.

Tekstovi benda su izrazito društveno angažirani. Bave se odnosom pojedinca prema sebi i zajednici, problemima identiteta, pritiska sistema i položaja čovjeka u savremenom društvu.

Industrijsko naslijeđe Zenice snažno je utkano u estetiku benda, kako kroz zvuk, tako i kroz atmosferu njihovih kompozicija.

Bruhuuhu koncerti su energični, intenzivni i emotivno nabijeni, a publika ih prepoznaje po sirovoj snazi, nekompromisnom izrazu i jedinstvenoj scenskoj energiji.

Širu pažnju publike i struke bend je privukao 2019. godine, kada je nominovan za nagradu Music Awards Ceremony (MAC) u kategoriji Najbolji novi izvođač.

Bruhuuhu čini pet članova: ritam sekcija (bas gitara, bubnjevi i perkusije), gitare i synthovi koji donose snažnu elektronsku dimenziju, te tri vokala – jedan ženski i dva muška – koji se međusobno nadopunjuju u kreiranju i izvođenju kompleksnih melodijskih linija. Sa beskompromisnim zvukom i jasnom porukom, Bruhuuhu nastavlja pomicati granice muzičkog izraza i ostavljati snažan trag na regionalnoj muzičkoj sceni.

U okviru Koncertne sezone Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, u utorak, 10. marta 2026. godine, u 19:00 sati u sali MAS (ul. Avdage Šahinagića 14) će biti održan solistički koncert Davora Marausa, istaknutog perkusioniste i profesora udaraljki na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu. 

Kao gosti koncerta će nastupiti Višnja Bakalar (klavir) i Dario Kos (udaraljke).

Program: A. Gerassimez, D. Maraus, E. Séjourné, P. Smadbeck, N. J. Živković 

Ulaz je slobodan.

Davor Maraus (r. Sarajevo, 1979), udaraljke. Srednjoškolsko obrazovanje završava 1998. godine u klasi prof. Desanke Jovanović. S obzirom na to da u tada na sarajevskoj Muzičkoj akademiji nije postojao Odsjek za udaraljke, školovanje nastavlja 2000. godine u Štokholmu, zahvaljujući saradnji Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu i Kraljevske muzičke akademije iz Štokholma. Diplomirao je sa najvišom ocjenom u klasi prof. Joakima Anterota, a postdiplomski studij završava 2008. godine. Od 2003. do 2012. predavao je u Srednjoj muzičkoj školi Sarajevo, a od 2014. je u zvanju vanrednog profesora za stručno-umjetničku oblast Udaraljke, na Odsjeku za klavir, udaraljke, harfu i srodne instrumente na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu. Nastupao je u Francuskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Austriji, Švedskoj, Rumuniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Od osnivanja je član SONEMUS ansambla za savremenu umjetničku muziku, a redovno sarađuje i sa Sarajevskom filharmonijom. 

Više informacija: www.mas.unsa.ba. 

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine predstavlja izložbu posvećenu stvaralaštvu Ljubomira Perčinlića, jednog od ključnih aktera bosanskohercegovačke apstraktne umjetnosti druge polovine 20. stoljeća.

Postav obuhvata radove iz različitih faza njegova opusa – od ranih interpretacija bosanskog pejzaža do radikalno reduciranih, gotovo monohromnih kompozicija. Kroz proces sažimanja forme i svođenja motiva na plohe i tonove bijele, sive i plavičaste, Perčinlić je razvijao slikarstvo u kojem konkretan prizor ustupa mjesto ideji, znaku i strukturi slike.

“Umjetnička pojava Ljubomira Perčinlića na bosanskohercegovačkoj likovnoj ostat će zabilježena po svom značaju i  jedinstvenosti. Umjetnik je to koji je svoj stil temeljio na suvremenim tokovima apstraktne umjetnosti, istražujući uvijek i prije svega osobne afinitete i preferencije, a tek onda pronalazeći bliskost među uzorima, autoritetima i suvremenicima. Njegova umjetnost promatrana kroz internacionalne okvire dolazi sa izvjesnim zakašnjenjem i nije utemeljena na autorskoj inovativnosti, ali čini veliki iskorak u procesu osuvremenjivanja ne samo bosanskohercegovačke umjetničke scene nego i čitavog kulturnog prostora. Riječ je o umjetniku koji je zahvaljujući svojoj hrabrosti i dosljednosti rušio tradicionalne umjetničke svjetonazore i otvarao mogućnosti drugačijeg promatranja. Gotovo magnetski je privlačio suvremenike koji su umjetnosti pristupali otvorenog uma. Po svome likovnom izrazu malo je autora bliskih njemu, ali ih je povezivala zajednička težnja ka istraživanju novog i stvaranju drugačijeg u svrhu unapređenja postojećeg.  Umjetnički doprinos Ljubomira Perčinlića treba sagledavati kroz stvaralački opus, društveni angažman na polju afirmacije suvremenih tendencija u kulturi, te djelovanje na izgradnji umjetničke scene kroz svoj pedagoški rad.” (Ivana Udovičić, iz predgovora izložbe)

---

Biografija

Ljubomir Perčinlić (Zenica, 1939 – Zagreb, 7. rujna 1998) diplomirao je slikarstvo 1966. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu. Nakon studija vraća se u Zenicu, gdje radi kao profesor likovnog odgoja u gimnaziji. Od 1975. godine predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Godine 1992. seli u Zagreb, gdje ostaje do kraja života.

Već početkom šezdesetih godina započinje proces redukcije i sinteze likovnog izraza. Polazeći od pejzaža, postupno svodi prikaz na geometrizirane forme i suptilne varijacije svijetlih tonova, udaljavajući se od deskriptivnosti prema apstraktnoj strukturi slike.

U periodu od 1960. do 1998. godine realizirao je 60 samostalnih izložbi i sudjelovao na oko 200 značajnih grupnih izložbi širom Europe.