Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
KOPAČ BLAGA OD BLAGAJA / Der Schatzgraber von Blagay Austrija / Hrvatska 1919.god. 31.min. Režija:: Louis Ralph. Uloge: Louis Ralph, Josef Schildkraut, Robert Michel…
OKLOPNJAČA POTEMKIN / Bronenosec Potemkin Rusija 1925.god. 67.min. Režija: Sergei Mikhailovich Eisenstein. Uloge: Aleksandr Antonov, Vladimir Barsky, Grigori Aleksandrov…
Utorak 17.02.2026
METROPOLIS Njemačka 1926.god. 120.min. Režija: Fritz Lang. Uloge: Brigitte Helm, Alfred Abel, Gustav Frohlich…
Srijeda 18.02.2026
CIRKUS / The Circus SAD 1928.god. 69.min. Režija: Charles Chaplin. Uloge: Charles Chaplin, Al Ernest Garcia, Merna Kennedy…
Četvrtak 19.02.2026
KAMERMAN / The Camerman SAD 1928.god. 69.min. Režija: Edward Sedgwick i Buster Keaton. Uloge: Buster Keaton, Marceline Day, Harold Goodwin…
Petak 20.02.2026
ČOVJEK SA FILMSKOM KAMEROM / Celovek s kinoapparatom Rusija 1929.god. 67.min. Režija: Dziga Vertov
Antonio Hase (1963.), apstraktni umjetnik-dekonstruktivista. Od prvog izlaganja, 1985. godine, do sada imao je deset samostalnih izložbi, a njegovi radovi se nalaze u privatnim zbirkama u Njemačkoj, Švicarskoj, Kanadi, Hrvatskoj i SAD-u. Uz bavljenje likovnom umjetnosti, piše romane, scenarije, glumi, bavi se antikvitetima, oblikuje nakit. Živi i djeluje između Minhena i Zagreba.
U srijedu 11. februara u 13 sati u Kinoteci BiH će se prikazati animirani filmovi bh. autora Midhata Ajanovića. Publika će moći pogledati sljedeće filmove: „Poruka“, “Goya, Munc, Lautrec”, „Voajer“ i „Point of Mouth“. Razgovor o animaciji će se održat sa autorom Midhatom Ajanovićem, koji je napisao više knjiga o animaciji objavljenih širom svijeta i u toj oblasti je odbranio doktorski i postdoktorski rad. Ovaj događaj je nastavak zajedničke saradnje 41. Međunarodnog festivala Sarajevska zima 2026. i Kinoteke BiH.
Iz kataloga izložbe „Missing“ Andreja Đerkovića u Galeriji Kortil (Rijeka, 2004)
U subotu 07.februara u „Galerie Hofsteter“ u švicarskom gradu Fribourgu, biti će održana “Švicarsko-bosanskohercegovačka večer”, koju organizuje Wolfgang Amadeus Brülhart, diplomat i savjetnik za kulturu pri Veleposlanstvu Švicarske Konfederacije u Sarajevu u razdoblju od 1996. do 1998.godine. Brülhart je bio pokretač obnove kulturne scene u Sarajevu i dobitnik je Počasnog Srca Sarajeva za svoj izvanredan doprinos i podršku Obala Art Centru, kao i inicijativi za izgradnju kina Meeting Point.
U okviru ovog izvanrednog događaja, kojem će prisustvovati NJ.E. Gabriele Derighetti, veleposlanik Švicarske Konfederacije u Bosni i Hercegovini i NJ.E. Boro Bronza, Veleposlanik Bosne i Hercegovine u Švicarskoj, u eminentnoj „Galerie Hofsteter“ će simultano biti postavljena izložba slika, fotografija i skulptura bosanskohercegovačkih umjetnika iz „WAB kolekcije 1996.-1998.“ (Edin Numankadić, Bekir Misirlić, Affan Ramić, Seid Hasanefendić, Mehmed Zaimović i dr.) i djelo „Missing“, ženevsko-sarajevskog umjetnika Andreja Đerkovića, koji je sa Brülhartom, učestvovao u uspostavi razvijanja kulturne razmjene između Bosne i Hercegovine i Švicarske Konfederacije i koji će održati predavanje o likovnoj sceni u Bosni i Hercegovini u proteklih tri decenije.
Djelo Andreja Đerkovića pod nazivom “Missing (2004)”, potresno svjedoči o nestalima u tragediji Srebrenice. Naslanjajući se na autorovu osobnu tragediju, ideja je direktno sučeljavanje činjenice njihovog nepostojanja sa našim osjetilom dodira kroz jedinu želju srebreničkih majki, da nađu svoje najmilije, da ih pokopaju na dostojanstven način i time da dodirnu njihove mezare, da dodirnu njih same. Popis nestalih osoba iz genocida u Srebrenici (2004.godine, još uvijek povjerljivi dokument Haškog tribunala za ratne zločine), koji je dobio od srebreničkih majki, Đerković je proveo kroz komplicirani proces prevođenja na Brailleovo pismo, te se djelo sastoji od bijelih akromatskih ploča s imenima nestalih Srebreničana ispisanim abecednim redoslijedom na Brailleovom pismu. Prateći bjelinu tih ploča, želja je da se ova naša tragedija gleda kao nešto čisto, nevino, ono što nalazimo u bijeloj boji koja je označavala jasnoću, pa su stranice s imenima nestalih ispisanim na Brailleovom pismu potpuno bijele i čiste.
Djelo „Missing“, premijerno je postavljeno 11.jula 2004.godine u galeriji Collegium Artisticum u Sarajevu, a potom u Den Haagu, Toulouseu, Bernu i na Golom otoku. Iste godine, u sklopu „Festivala nove umjetnosti“, djelo je bilo postavljeno u eminentnoj Galeriji Kortil u Rijeci, nakon čega je Sven Stilinović, jedan od kultnih hrvatskih umjetnika, snimio kratki film “Missing Andreja Đerkovića“ o postavci ovog rada u istoj, te je, tadašnji kustos Muzeja Moderne i Suvremene umjetnosti (MMSU) Rijeka i likovni kritičar Branko Cerovac, za tu postavku napisao: „Instalacija „Missing“ Andreja Đerkovića ima toliku vizualnu i simbolnu snagu da je sjajno tematizirala i ambijentalizirala blještavu bjelinu i širinu Galerije “Kortil” u Rijeci – kao nijedna od dosadašnjih instalacija / izložbi u povijesti tog izložbenog prostora“. Rad je 2007.godine, likovnim odabirom Branka Cerovca i Damira Čargonje, voditelja Multimedijalnog centra MMC Rijeka, selektovan kao dio retrospektivne izložbe „10 godina MMC“ u Muzeju Moderne i Suvremene umjetnosti (MMSU) Rijeka, koja je iste godine bila postavljena u Kulturbetrieb Wagenhallen u Stuttgartu (Njemačka).
Pod komisarijatom ugledne turske povjesničarke umjetnosti i kustosice Beral Madra, djelo je postalo dio Istanbulske zbirke za ARS AEVI Muzej suvremene umjetnosti Sarajevo kroz kolektivnu izložbu „Susjedi u Dijalogu“ koja je 2007.godine bila postavljena u Feshane i Amire u istanbulu (Turska), te 2008.godine kao službena prezentacija Istanbulske zbirke za Muzej Ars Aevi, u gradskoj galeriji Collegium Artisticum u Sarajevu.
Rad je prikazan i u okviru izložbe “8732 Nisu došli” (Anur Hadžiomerspahić, Ajna Zlatar, Tarik Samarah, Gordana Anđelić-Galić, Andrej Đerković, Šejla Kamerić), koja je u periodu 2006/2008 bila postavljena u Muzeju Mimara u Zagrebu, Tvrđavi Sponza u Dubrovniku, Galeriji Kortil u Rijeci, Palači Milesi u Splitu i dvorcu Eltz u Vukovaru i koja je Laureat ugledne nagrade Ivo Kalina. Po izboru žirija 2008.godine, rad je prikazan na izložbi “Što je bijelo?” u Ada Street Gallery u Londonu (Engleska) pod komisarijatom Jenny Lee i Piere Ravnikar. Na 22.obljetnicu pada Srebrenice 2017.godine, u jeku ukrajinskog Domovinskog rata bio je postavljen u Galeriji Dymchuk u Kijevu (Ukrajina). Međunarodno povjerenstvo za nestale osobe (ICMP) objavilo je „Svjetsko izvješće o nestalim osobama 2021/2022”, koje uz ekskluzivne radove Josepha Beuysa i Ai Weiweija, sadrži i jednu Braille tablu Đerkovićevog rada „Missing“. Prošle godine, u povodu obilježavanja tridesete godišnjice genocida u Srebrenici, 11. jula 2025.godine, Gradski Muzeji Sarajevo i ARS AEVI Muzej suvremene umjetnosti Sarajevo su u sarajevskoj Vijećnici, simbolično postavili ovo umjetničko djelo, kao snažan i tih podsjetnik na tragediju nestalih, te poziv na sjećanje, suosjećanje i odgovornost.
„Umjetnost nas u svojim začudnijim oblicima katkad uspijeva izbaciti iz našeg uobičajenog načina viđenja ili čitanja stvarnosti. To se može vidjeti na Đerkovićevoj listi onih koji nisu došli, ispisanoj većini od nas nerazumljivim Brailleovim pismom. Uz Đerkovićev “Missing”, pred nama je specifično iskustvo čitanja zatvorenih očiju, ali otvorena srca i uma. Možda bi vas takav pokušaj čitanja doveo i do pitanja: “Kako se ja, ono, zovem? Je li i moje ime sastavljeno od ovih istih, meni nepoznatih slova?”
Predrag Lucić (Feral Tribune, Split, 16. januar 2008.)
Andrej Đerković rođen 1971.godine u Sarajevu. Završio Školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu 1989. godine. Uz umjetnike kao što su Pistoletto, Kounellis, Abramović, Kapoor, Viola, Kosuth, Dimitrijević, IRWIN, jedan je od osnivača Kolekcije ARS AEVI Muzeja Suvremene umjetnosti Sarajevo. Radovi mu se nalaze u renomiranim kolekcijama MACBA Museu d'Art Contemporani de Barcelona, Casa della Memoria Milano, Musée d'art moderne et contemporain (MAMCO) Genève, Museum für Kunst und Gewerbe Hamburg, Museum für Gestaltung Zürich, Nacionalni Muzej Gruzije Tbilisi, Umjetnička Galerija Bosne i Hercegovine, Council of Europe Strasbourg, Muzej Jugoslavije Beograd, Muzej nevinosti Istanbul, Muzej Sarajeva, Harald Szeemann Archive / The Getty Research Institute Los Angeles, Narodni Muzej Crne Gore Cetinje, Fototeca de Cuba La Habana, Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Museo de la Solidaridad Salvador Allende (MSSA) Santiago de Chile, International Olympic Committee (IOC) Lausanne, Memorijalni centar Srebrenica i drugi. Surađivao sa Benetton, McCann, Freitag, agnès b. i Swatch. Za iznimna dostignuća na polju kulture tokom opsade Sarajeva, nagrađen sa “The Certificate of Appreciation” Agencije Američke Vlade za informisanje (USIA). Član je Udruženja likovnih umjetnika Primijenjene umjetnosti (ULUPUBIH) od 2003.godine. Živi u Ženevi.
Jedan je kantautor profinjenog melankoličnog izričaja, drugi je pjesnik koji njeguje sveto trojstvo Loua Reeda, Leonarda Cohena i Elvisa Presleya – zajedno Ivan Škrabe i Mehmed Begić otkrivaju magiju tajnog akorda kroz album koji najavljuju pjesmom „Sedam“.
„Iako pozicionirana kao pjesma koja zatvara album, ‘Sedam’ je ključna za njegov nastanak – to je pjesma koja je ujedinila dva umjetnika i naslutila sve što je nastalo poslije – njom je prizvana magija tajnog akorda“, pojašnjavaju ova dva umjetnika. Svaki na svoju stranu specifičan i i očaravajući poput nebrušenog dijamanta – zajedno kreću na glazbeno putovanje. Slike ispred očiju slušatelja izgrađuju Mešina poezija i Škrabino kantautorstvo, melankolija je to nježna poput svitanja, u isto vrijeme i duboka, poput zvjezdane noći.
„Sedam“ je stoga savršen uvod u album nazvan „Tajni akord“. Škrabino istančano muziciranje i umirujući vokal savršeno se uklapaju u Mešine riječi koje poput njegovih glazbenih heroja pronalaze svoje mjesto u ušima i srcima slušatelja. Kroz ovo njihovo glazbeno putovanje, poput slučajnih prolaznika na cesti, javlja im se prava plejada likova – od usputnih trubadura, preko kockara i lutalica, sinova Cohena i Dylana, do nedostižne meksičke fatalne Tristesse koja se iz Kerouacovog romana preselila u ove pjesme, povukavši sa sobom i urlik bitništva.
Poslijeponoćne trube ove pjesme najpouzdaniji su svjedoci magije tajnog akorda, a iza njih stoji Luka Mrša. Doprinos pjesmi dao je i Dejan Lapanja u čijem ljubljanskom studiju je sniman, miksan, produciran i masteriran cijeli materijal, a na pjesmi „Sedam“ svirao je električnu gitaru i perkusije, dok je Ivan Škrabe svirao akustičnu gitaru. Trube su snimljene u studiju Berka Muratovića (Jinx) u Zagrebu.
Uz pjesmu stiže i lyric video u izradi Melite Radočaj, art direktorice i GenAI umjetnice, cijenjene na području filmske produkcije i u reklamnoj industriji.
Pjesma “Sedam” je objavljena za izdavačku kuću interstellaR.
Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine predstavlja izložbu fotografija i promociju monografije Homo faber autora Samira Sinanovića. Izložba će biti otvorena 5. februara u 19 sati, a za posjetioce će biti dostupna do 20. februara.
Monografija Homo faber bavi se svakodnevicom marginaliziranog pojedinca – čovjeka koji živi na društvenoj periferiji, u skromnim i često rizičnim uslovima rada i života. Kroz prizore rada u prirodnim i industrijskim ambijentima, knjiga dokumentira načine opstanka u okolnostima koje podrazumijevaju fizički napor, izloženost i stalnu borbu za egzistenciju.
Publikacija je strukturirana kroz dvanaest novela i dvanaest fotoeseja, u kojima tekst i fotografija funkcionišu kao međusobno povezani slojevi narativa. Fotoeseji djeluju kao dokumentarni zapisi, dok tekstovi nude autorske refleksije i kontekstualizaciju prikazanih prizora. Materijal je nastajao na različitim lokacijama širom Bosne i Hercegovine – u riječnim koritima, šumama, planinskim predjelima te rudarskim i radnim okruženjima.
Knjiga je objavljena dvojezično, na bosanskom i engleskom jeziku. Urednik i grafički dizajner monografije je Mehmed Akšamija, a prevod na engleski potpisuje Milica Babić. Izdanje je štampano u formatu 28 × 28 cm, na 514 stranica.
U okviru programa, u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine bit će predstavljena i izložba fotografija velikog formata iz fotoeseja „Žege“, koji obuhvata 24 fotografije.
Samir Sinanović je autor četiri monografije i izlagao je samostalno u brojnim gradovima, uključujući Sarajevo, Ljubljanu, Podgoricu, Zagreb, Dubrovnik, Graz, Lyon, Istanbul, Islamabad, Amsterdam, Göteborg i Prag.
U subotu, 31. januara 2026. godine, planina Igman još jednom će postati epicentar antifašističke Evrope. Povodom obilježavanja 84. godišnjice legendarnog Igmanskog marša, jedne od najznačajnijih operacija Narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu, očekuje se dolazak hiljada učesnika i delegacija iz Bosne i Hercegovine, zemalja regije i drugih evropskih država.
Ovogodišnja internacionalna antifašistička manifestacija, koju tradicionalno ogranizuje SABNOR u Kantonu Sarajevo nadilazi lokalne okvire i potvrđuje se kao najveći antifašistički skup u regionu. Pored udruženja boraca i antifašista iz bivših jugoslovenskih republika, te ostalih internacionalnih i domaćih gostiju, Igmanski marš potvrđuje da ideja antifašizma ne poznaje granice. U vremenu globalnih previranja, Igman ostaje mjesto susreta onih koji se zalažu za mir, toleranciju i solidarnost.
Historijski kontekst: Pobjeda volje nad nemogućim
Posvećujemo se noći sa 27. na 28. januar 1942. godine, kada su borci Prve Proleterske brigade, na temperaturi od minus 32 stepena Celzijusa izveli nemoguć poduhvat. Probijajajući se iz obruča, partizani su vještim manevrom uspjeli od Romanije preko Sarajevskog polja pred nosom neprijatelja preći surovi Igman i izbiti na slobodnu teritoriju. Njihova žrtva i promrzli koraci utabali su put slobodi koju danas baštinimo.
Igman danas: Odgovor na izazove modernog doba
Dok se Evropa i svijet suočavaju s oživljavanjem retrogradnih ideja, ksenofobije i revizionizma historije, poruke sa Igmana nikada nisu bile važnije. Igmanski marš 2026. godine šalje snažan signal da antifašizam nije relikt prošlosti, već živa i neophodna civilizacijska tekovina. Okupljanjem na Velikom polju, mladi i stari zajedno poručuju: “Ne!” mržnji i podjelama, a “Da!” zajedničkoj budućnosti.
„Igmanski marš je vješt manevar mladih proletera iz ralja ondašnjih okupatora i izdajnika domovine, koji godinama nadahnjuje i inspirira nove generacije u stremljenju i istrajnosti u dosezanju svojih životnih ideala. On jeste nadahnuće i slobodarski duh, ali nas opominje i podsjeća da fašisti ne miruju i da su izvukli pouku iz poraza, pa se vraćaju bez oružja i sa osmijehom nas okupiraju kroz institucije sistema, donoseći nam podjele, mržnju, klero-nacizam i svakodnevno zbunjivanje u kojem se mladi veoma teško snalaze i bježe od svega. Danas je bitno prepoznati taj kapilarni fašizam i suprotstaviti mu se znanjem, umijećem i mudrošću, upravo tamo gdje se ukorijenio.“ – kaže Mirsad Ćatić, predsjednik SABNOR-a u Kantonu Sarajevo.
Program: Reakcija na rastuće tendencije totalitarizma
Uoči Igmanskog marša, koji je u godinama iza sebe prerastao i u svojevrsnu turističku atrakciju, budući da privuče veliki broj posjetitelja iz postjugoslavenskih država i Evrope, a sve je više i mladih, organizatori su pripremili i bogat kulturni program „U susret Igmanskom maršu“.
29. januara od 18:00 u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine biće upriličena panel diskusija „Igmanski marš – nekada ratna operacija izvlačenja iz fašističkog okruženja, danas mirnodopska operacija izvlačenja mladih iz kapilarnog fašizma“.
Učestvuju: Lejla Huremović, Dino Šakanović, Vedad Hasanović i Emelin Macić. Moderatorka je Vanja Šunjić.
30. januara u Bosanskom kulturnom centru Sarajevo od 18:00 biće predstavljena knjiga „Partizanska čitanka“, koju će predstaviti Mirsad Ćatić, predsjednik SABNOR-a u KS, te autorski tim: Ibrahim Čomić, Amar Karapuš i Vanja Šunjić, nakon čega slijedi koncert benda Čizma i proleteri „Party zan i ja“ .
Centralni dio manifestacije održat će se u subotu, 31. januara, na Velikom polju na Igmanu:
09:30 – 10:30 Polaganje cvijeća na spomen-obilježjima (Reljevo, Plandište)
10:30 Formiranje kolone na Brezovači i početak marša prema Velikom polju
12:00 Dolazak kolone, polaganje vijenaca na Spomenik partizanima i početak centralnog programa na platou Velikog polja
13:00 Prigodni program
14:00 Druženje uz tradicionalni vojnički grah.
01.februara u 9:00 održat će se 59. tradicionalni turnir u streljaštvu povodom Igmanskog marša u prostorijama SK „Igman“ Hadžići.
„Biti na Igmanskom maršu znači poštovati hrabrost, požrtvovanje i slobodarski duh proletera, ali znači i poštovati sebe i pripadati pokretu sebi sličnih osoba i zato je svaki slobodoumni i slobodarski nadahnut ljudski bitak odlučan da bude dio velikog internacionalnog antifašističkog okupljanja na Igmanu. Vidimo se na Igmanskom maršu!“ – poručuje Ćatić.
Organizaciju manifestacije su pomogli: Ministarstvo odbrane BiH, Vlada Kantona Sarajevo, Ministarstvo za boračka pitanja KS, Ministarstvo saobraćaja KS, FTV, KTV Sarajevo, Grad Sarajevo, JU „Historijski muzej BiH“, JU „BKC“, općine: Hadžići, Ilidža, Novo Sarajevo, Centar, Vogošća.
Napomena: Tokom marša biće obustavljen saobraćaj na dionici Hadžići – Veliko polje. Saobrajaj će regulisati MUP KS.
Molimo sve učesnike marša da se kreću u organizovanoj koloni, kako ne bi dolazilo do dodatnog ometanja saobraćaja, zastoja i gužve
Zimsko izdanje Mreže festivala Jadranske regije bit će održano od 22. januara do 5. februara donoseći publici u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji priliku da besplatno pogleda izbor nagrađivanih regionalnih filmova – u kinima i online.
Publika zemalja članica Mreže imat će priliku pogledati šest nagrađivanih regionalnih filmova: „Porodična terapija“ Sonje Prosenc, „Fiume o morte!“ Igora Bezinovića, „Nakon ljeta“ Danisa Tanovića, „Majka Mara“ Mirjane Karanović, „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića i „Planeta 7693“ Gojka Berkuljana.
Program započinje 22. januara besplatnim projekcijama u kinima u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Herceg Novom i Skoplju, dok će svi filmovi od 23. januara biti dostupni besplatno online putem platforme ondemand.kinomeetingpoint.ba.
“Fiume o morte!“ Igora Bezinovića film je u kojem građani grada Rijeke, kojeg Talijani zovu Fiume, prepričavaju, rekonstruiraju i reinterpretiraju bizarnu priču o šesnaestomjesečnoj okupaciji njihovog grada 1919. godine koju je proveo talijanski pjesnik, dendi i propovjednik rata Gabriele D’Annunzio.
Film je upravo osvojio nagradu Evropske filmske akademije za najbolji evropski dokumentarni film, a osvojio je i AFA (Adriatic Film Awards) nagrade za najbolji film, režiju i scenarij.
Film „Nakon ljeta“ Danisa Tanovića donosi komičnu dramu o mladoj ženi koja dolazi na otok zbog nasljedstva, ali se suočava s vlastitom prošlošću, porodičnim tajnama i pitanjima identiteta.
Majka Mara“ u režiji Mirjane Karanović intimna je drama o gubitku, tugovanju i neočekivanoj bliskosti između majke i prijatelja njenog preminulog sina.
Film „Planeta 7693“ Gojka Berkuljana prati devetogodišnjeg Luku, koji živi sa sestrom i roditeljima u veoma zanimljivom komšiluku na periferiji grada. Jedan događaj potpuno narušava međusobne odnose u ovoj porodici, a Luka izlaz iz svih problema traži u svojoj mašti. U zgradi starog gradskog hotela, gdje često uvježbava svoje „supermoći“, sreće misterioznu djevojčicu koja dolazi iz druge dimenzije i predstavlja se kao serijski broj 7693. Njih dvoje počinju praviti plan kako da riješe probleme Lukine porodice i stvari ponovo vrate u normalu.
Obiteljska terapija“ Sonje Prosenc psihološka je drama koja prati naizgled savršenu porodicu čiji se privid stabilnosti urušava dolaskom mladog stranca. Njegovo prisustvo razotkriva potisnute strahove, skrivene slabosti i duboko ukorijenjene poremećaje u porodičnim odnosima.
Film „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića priča je o svadbi koja se odvija uprkos odluci mladenke da odustane od braka.
Zimsko izdanje realizuje se kao zajednički projekat vodećih filmskih festivala u regiji – Sarajevo Film Festivala, Festivala autorskog filma Beograd, Ljubljanskog međunarodnog filmskog festivala, Zagreb Film Festivala, Filmskog festivala Herceg Novi i festivala Manaki Brothers iz Sjeverne Makedonije.
Ovo je četvrto Zimsko izdanje Mreže festivala Jadranske regije, organizovano s ciljem veće vidljivosti, dostupnosti i promocije kvalitetnih savremenih ostvarenja regionalne kinematografije.
Program Mreže festivala Jadranske regije realizuje se uz podršku Potprograma MEDIA Programa Kreativne Evrope.
Sarajevo Olympic Week 2026, festival posvećen promociji sporta, kulture i olimpijskih vrijednosti, bit će održan od 6. do 15. februara na šest lokacija u Sarajevu i na Bjelašnici. Inspirisan bogatim olimpijskim naslijeđem grada i povezujući ga s budućnošću olimpijskog pokreta, festival donosi desetodnevni program koji obuhvata svečano otvaranje u Olimpijskom muzeju, susrete s vrhunskim sportskim imenima, edukativne i kulturne sadržaje, muzičke programe na planini, umjetničku izložbu, eSports program, filmske projekcije, panel diskusije te masovne i inkluzivne sportske aktivnosti, s ciljem da olimpijski duh Sarajeva učini živim, savremenim i dostupnim svim generacijama.
„Sarajevo Olympic Week iz godine u godinu raste i prerasta u platformu koja povezuje sport, kulturu, obrazovanje i zajednicu. Ponosni smo što u 2026. godini donosimo program koji istovremeno čuva olimpijsko naslijeđe Sarajeva i otvara prostor za nove formate, nove publike i savremene teme“, izjavio je predsjednik Organizacionog odbora Sarajevo Olympic Weeka, Din Pehlivanović.
Program Sarajevo Olympic Weeka 2026 otvara se 6. februara svečanom ceremonijom u Olimpijskom muzeju Sarajevo, u partnerstvu s Ambasadom Italije, simbolično povezujući olimpijsku prošlost Sarajeva s predstojećim Zimskim olimpijskim igrama Milano–Cortina. Centralni dio festivala čini serija razgovora „Olimpijske priče sa…“ u okviru koje će publika imati priliku da se susretne s vrhunskim sportistima i osvajačima olimpijskih medalja iz našeg regiona. Paralelno s tim, festival donosi Olympic Cinema u Europe Houseu, panel diskusije o sportu, kulturi i diplomatiji, eSports program u saradnji s Connect Arenom, te Milano Cortina Zona kao interaktivni prostor susreta, zabave i kulture u centru grada. Planinski dio festivala na Bjelašnici donosi Olympic Lounge koncerte i Chill & Thrill elektronsku pozornicu, dok su posebni segmenti programa posvećeni masovnom sportu, inkluziji, radu s djecom i promociji zimskih sportova kroz Sport 4 All Day, mini hokej turnir i društveno odgovornu kampanju Olympic Awareness 4 All.
„Naša ambicija nije samo organizacija festivala, već stvaranje trajne vrijednosti za grad i zajednicu. Sarajevo Olympic Week treba biti mjesto gdje se olimpijske vrijednosti ne samo pamte, nego i žive – kroz sport, dijalog, kulturu i zajedništvo. Želimo inspirisati mlade, povezati generacije i pokazati da olimpijski duh Sarajeva ima snažnu ulogu i u savremenom kontekstu“, dodao je Pehlivanović.
Ulaznice za Olympic Lounge, te besplatne ulaznice za „Olimpijske priče sa…“ dostupne su putem platforme Entrio, dok su sve informacije o programskim aktivnostima dostupne na zvaničnom Instagram nalogu Sarajevo Olympic Weeka.
Sarajevo Olympic Week 2026 realizuje se uz podršku Grada Sarajeva, Turističke zajednice Kantona Sarajevo, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Federalnog ministarstvo okoliša i turizma, Općine Centar, Općine Stari Grad, Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine, međunarodnih diplomatskih partnera, kao i brojnih domaćih i međunarodnih organizacija i sponzora koji prepoznaju značaj očuvanja i razvoja olimpijskog naslijeđa Sarajeva.
