Autor: urednik

Otvaranje „Izložbe plakata bosanskohercegovačkih filmova“ (1951–2012.), će se održati u četvrtak, 15. maja 2025. godine u 19 sati u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu.

Iz kataloga izložbe:
„Izložba plakata bosanskohercegovačkih filmova“ donosi izbor  50 pažljivo odabranih plakata nastalih u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 1951. do 2012. godine. Oni nisu samo vizuelne najave filmskih ostvarenja, već su i dragocjeni svjedoci razvoja bosanskohercegovačke kinematografije – od pedesetih godina prošlog stoljeća do savremenog doba. Forme, formati i dizajnerski pristupi koji su se mijenjali kroz decenije govore i o razvoju umjetničkog izraza i o društvenim okolnostima u kojima su filmovi nastajali.

PIŠE: Sanita Delić

Pored nesagledivih posljedica oluja povijesti, Kamali slijedi trag lavica koje su, uprkos svemu, branile svoju riječ, prostor i slobodu. Lavice Teherana je roman o ženama čiji su životi, poput stihova Rumija, nosili tišinu i vatru u istom dahu – tišinu koja je neočekivano prerasla u najglasniji krik.

U svom trećem romanu Lavice Teherana, američka spisateljica iranskog porijekla Marjan Kamali oživljava mit o „urokljivom oku“, protiv kojeg se junakinje Ellie i Homa neumorno bore. Kamali ispisuje himnu hrabrosti i izdržljivosti iranskih žena, a neraskidivo prijateljstvo između dvije djevojčice smješta u kontekst vladavine posljednjeg šaha Pahlavija, Revolucije 1979. godine i brutalnog fundamentalističkog svjetonazora koji je uslijedio. Odrastanje u Iranu koje je ispripovijedano iz dvije potpuno različite perspektive – siromašnog dijela grada iz kog potiče Homa i imućnih krugova iz kojih dolazi Ellie – stopit će se u borbi za prava žena, koja su bila kršena i oduzimana s promjenom vladajućeg režima.

Kroz nestvarne opise cik-cak uličica Teherana, kombinacije mirisa i kakofonije buke Velikog bazara s raskošnim bojama, hranom i začinima, zvucima metalnih šipki bakrorezaca i zanatlija, provlače se snovi i nadanja dvije sedmogodišnje djevojčice koje maštaju o blistavoj budućnosti. U tom svijetu, one će izrasti u Shir zan, što je, kako objašnjavaju, persijski izraz za snažne i hrabre žene, odnosno žene-lavice. Homa želi da postane sutkinja kako bi mogla mijenjati iz korijena zakone koji je sputavaju. Ellie, s druge strane, teži miru porodičnog i bogatog života žene iz viših društvenih krugova, što će u godinama koje slijede biti predmet nesuglasica i međusobnog nerazumijevanja, naročito tokom studentskih dana. Upravo tada dolazi do slučajne izdaje koja će im zauvijek promijeniti tok života, ostavljajući njihovo prijateljstvo da sablasno, kroz drage uspomene, egzistira između oprosta i zaborava.

U sjeni političkih oluja, utjecaj patrijarhalnih normi sve više izlazi na površinu kako se postepeno upoznajemo sa sudbinama drugih, njima bliskih žena. Njihovo mjesto u društvu umnogome zavisi od muževa i očeva, a materijalna pitanja sa sobom povlače i ostale slobode, koje dalje bivaju strogo oblikovane normama koje ne opraštaju žensku nezavisnost. Kroz priče o razvodima, oduzimanju djece, slučajevima silovanja i fizičkog nasilja, spisateljica tematizira značenje slobode i žrtvu koju u jednom ovakvom sistemu podnose žene. Krhkost mukom stečenih sloboda u romanu se dodatno eksplicira i produbljuje na bolnom primjeru brisanja razlike između žene žrtve seksualnog nasilja i nje kao bezvrijedne i ukaljane žene.

Dolaskom fundamentalista na vlast, tjelesna autonomija žena biva ozbiljno narušena, dok moralna policija patrolira ulicama, tražeći vidljive pramenove kose. Vješto miješajući historiju i fikciju, spisateljica se osvrće na postpandemijsko doba, te u svoj narativ uvezuje i stradanje mlade žene Mahse Amini, koja je 2022. nakon hapšenja zbog nepropisnog nošenja hidžaba brutalno pretučena. Iako se protesti nakon ove tragedije prikazuju vrlo kratko, romanom glasno odjekuje isti duh otpora kakav je njegovala Homa, uz poruku da u slobodi nema prisile. Kako junakinje sazrijevaju, nesuglasice iz mladosti se razrješavaju kroz Homine riječi: Žena ima pravo živjeti život pun intenzivnih ambicija ili život s manje njih, ili šta god. (…) Šta god ona odabere. I nakon fizičke udaljenosti i godina bez kontaktiranja, prijateljstvo Ellie i Home postat će simbolom opstanka i otpora u vremenima kada su se politički i religijski metanarativi brzo smjenjivali.

Pored nesagledivih posljedica oluja povijesti, Kamali slijedi trag lavica koje su, uprkos svemu, branile svoju riječ, prostor i slobodu. Lavice Teherana je roman o ženama čiji su životi, poput stihova Rumija, nosili tišinu i vatru u istom dahu – tišinu koja je neočekivano prerasla u najglasniji krik.

https://bookstan.ba

Harem girls, Sajsi MC i Vimoksha nastupit će na festivalu LGBTIQ umjetnosti i aktivizma, a ulaz na sve sadržaje je besplatan.

Festival Kvirhana ove godine održava se pod sloganom ‘Nismo ti mi od jučer’, kojim se jasno i glasno afirmira postojanje, otpor i doprinos LGBTIQ osoba kroz historiju.

‘'Ovom temom želimo osvijetliti kontinuitet života i borbe LGBTIQ zajednice, podsjetiti na one koji_e su postojali_e prije nas ali su zbog represije, nasilja, zakonskih i društvenih zabrana, često bili_e nevidljivi_e, potisnuti_e ili izbrisani_e iz dominantnih narativa. LGBTIQ osobe nisu proizvod modernog doba niti ”uvezene sa Zapada’’. Oduvijek smo bili i bit ćemo dio društva,’’ – kazali su iz Sarajevskog otvorenog centra, organizacije koja stoji iza festivala Kvirhana.

Program festivala počinje u četvrtak 12. juna u 17h u Goethe Institutu gdje će se kroz Queer Talks razgovarati o različitim temama važnim za feminizam i LGBTIQ aktivizam i umjetnost. U saradnji sa Sarajevskim ratnim teatrom i Bh. povorkom ponosa, u 20 sati održat će se predstava ‘’Svijet i sve u njemu’’ – višejezični, polifoni, uzbudljivi ep o ljubavi i izbjeglištvu. Nastala prema romanu “Bejturan i ruža” Aleksandra Hemona, predstava prati jednu od najljepših ljubavnih priča u savremenoj književnosti, o dvojici sarajevskih regruta Rafaelu Pinti i Osmanu Karišiku, koji se upoznaju na frontu tokom Prvog svjetskog rata i zaljubljuju jedan u drugog.

Dnevni program drugog dana festivala počinje od 13 sati u Goethe Institutu, panelom na temu ‘’Kulturni značaj feminističkih i kvir festivala’’ u kojem će učestvovati organizatori/ce regionalnih festivala, nakon čega će biti otvorena izložba fotografa Simona Chang-a ‘’Drag Queens’’, organizovana u saradnji sa Sarajevo Photography Festivalom. Program u Goethe Institutu završava projekcijom filma SLO_1984 redatelja Borisa Petkoviča koji prikazuje 35 godina LGBT pokreta u Sloveniji, kroz prizmu aktivizma i kulture.

Svečano otvorenje festivala održat će se u petak 13. juna u Historijskom muzeju promocijom knjige ‘’Historija kvir života u Bosni i Hercegovini’’– prvom publikacijom koja sveobuhvatno dokumentuje prisustvo, živote i otpor kvir osoba u BiH od osmanskog perioda do kraja 20. stoljeća. Knjiga, rezultat četverogodišnjeg rada, otvara nevidljive stranice bh. historije, bilježeći zaboravljene tragove kvir iskustava kroz sudske arhive, narodne priče, novinske članke i lična sjećanja.
U razgovoru će učestvovati autori/ce: Damir Imamović, Emina Bošnjak, Matej Vrebac, Lejla Kalamujić i Nikolina Todorović.

Muzički program održat će se u Amfiteatru Doma mladih od 22 sata, a nastupit će Vimoksha – multitalentovana bh. muzičarka čija je karijera eksplodirala u 2023. godini viralnim hitom “Nazovi nekog osim dilera” i Harem girls, drag kolektiv koji je u žižu javnosti došao učešćem na na Izboru za pjesmu Evrovizije Srbije. Pored njih, nastupit će i DJ LUBNYA i DJ JovJovan.

Posljednji dan festivala započet će ponovo u Goethe institutu gdje će se od 12 do 14 sati održati radionice sa umjetnicom Milenom Ivić i Kerimom Hodžićem o društveno angažovanoj umjetnosti, uličnoj umjetnosti i aktivizmu.

Nakon Bh. povorke ponosa, afterparty održat će se u dancing dvorani Doma mladih od 22 sata. Party otvara DJ A.N.D.R., producent i član elektro pop sastava Retrospektiva, a zatim će nastupiti Sajsi MC, jedna je od najpoznatijih reperki u regionu. U nezaobilaznom drag show-u DRAGHANA nastupit će sedam bh. drag umjetnica. Do kraja noći prisutne će zabaviti #ŽeneBiH uz DJ/VJ set.

Cijeli program možete pogledati na kvirhana.ba, a sve vijesti vezane za festival pronađite na Instagram i Facebook profilu Kvirhana festivala.