Autor: urednik

Drugo izdanje – MAYA festa 31. august, 2019

Nakon prošlogodišnjeg iskustva uspješno organizovanog prvog bh. festivala printane majice i dizajna MAYA fest obavještavamo vas da smo u pripremi organizacije drugog izdanja MAYA festa koji će, na platou ispred Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, biti održan 31. augusta 2019.

– Nakon prošlogodišnjeg uspješno okončanog prvog festivalskog izdanja, koje je privuklo veliku pažnju ljubitelja printane majice, dizajna, karikature i rukotvorina, shvatili smo da jedan ovakav događaj na pravi način upotpunjava sliku kulturnih događaja glavnog grada BiH. Printane majice, kako smo isticali u našem prošlogodišnjem izdanju, od svojih početaka bile su važan odjevni predmet subkulturnih grupa, putem kojih su se prenosile različite društvene i socijalne poruke, ali su one bile i neizostavan dio specifičnog stilskog izraza pojedinca. Ta se praksa nije promijenila ni danas, te i u okvirima našeg vremena printana majica ili majica sa oslikanim motivom rado su viđen odjevni predmet, ali i prostor za izražavanje ličnog stave prema svijetu i društvenim prilikama.

Drugo izdanje MAYA festa dolazi stoga kao osjećaj potrebe da se još jedan društveni prostor otvori za promišljanje svijeta na drugačiji način, van ustaljenih i propisanih tokova. MAYA fest u svom će drugom izdanju nastojati ponuditi još raznolikiji program za sve kategorije učesnika, sa ciljem da dan na platou ispred Historijskog muzeja BiH bude prožet dobrom energijom, susretima, kreativnim razgovorima i druženjima, iz kojih će se razvijati mogućnosti promišljanja nekih novih kulturnih paradigmi, koje grad misle kao nesputano mjesto interakcije i prožimanja različitih njegovih aktera.

Kao i godinu prije u okviru drugog  izdanja MAYA festa učešće će uzeti veliki broj izlagača iz naše zemlje i drugih zemalja nekadašnje Jugoslavije. Tokom MAYA festa, kako smo već trasirali put prethodne godine, biće predstavljene različite tehnike prenošenja otiska na majice, kao što su sito tehnika, digitalne tehnike, preslikači ili direktni otisci na majice. Na festivalu će pored toga biti prisutne male i srednje mašine za printanje na majicu, te će posjetioci moći da uživaju u “live” stvaranju majica sa motivom.

MAYA fest donosi i bogat prateći program.  Pored prilike da izaberete sebi majicu po vlastitoj kreaciji, ili neki već postojeći dizajn naših izlagača, organizovaćemo i niz edukativnih i prigodnih radionica za djecu, te nekoliko panela u okviru kojih će se raspravljati o temama u rasponu od iskustava štampanja majica, njihovog dizajna i crtanja, do biodizajna i važnosti ekološke svijesti kao jednog od ključnih segmenata za očuvanje naše planete danas.

Sve to i još mnogo drugih sadržaja, muzičkih, gastronomskih i zabavnih, o kojima ćemo blagovremeno obavijestiti javnost, očekuje posjetitelje drugog izdanja MAYA festa.

 

Otvaranje izložbe Lejle Ćehajić u Zvonu

Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono sa zadovoljstvom vas poziva na otvaranje izložbe bh. skulptorice Lejle Ćehajić pod nazivom „Ko ti je ovo radio?“.
Izložba će biti otvorena u ponedjeljak, 15. jula u 21:00 sati u Galeriji „Zvono“, Obala Maka Dizdara 10.

O izložbi:

 „Ko ti je ovo radio?“ jedno je od najčešćih pitanja koje je odnjegovao naš mentalitet, a mentalitetom, znamo, pravdamo sve. I nije važno da li je riječ o moleru, keramičaru, stomatologu, frizeru… Uvijek onaj kod kojeg ste narednog došli ima zamjerki na rad prethodnika. Ponekad svakako zaborave da su upravo oni pružili prethodno lošu uslugu.
Pitanje „Ko ti je ovo radio?“ često prati i karakteristična neverbalna komunikacija. Ruke su na leđima, eventualno na bokovima, ili se pitac zamišljeno drži za sljepoočnicu. Jer akcenat više nije na adekvatnoj predstojećoj usluzi, finansijska kalkulacija treba podrazumijevati i naknadu ranije počinjene „štete“.
Tako stvari stoje u uslužnim djelatnostima na bosanskohercegovačkom tržištu, ali tu nevolje ne prestaju. Bilo gdje da krenemo dočekaće nas isto ili drugačije formulisano a s istim ciljem izrečeno pitanje. Isto je, ili još gore, u umjetnosti. I nećemo se ovom prilikom pozivati na neshvaćene genije koji su za života preživljavali da bi im se danas u milijardama vrednovala djela na Sotheby's aukcijama, govorimo o savremenim bosanskohercegovačkim umjetnicima/ama, onima koji/e nisu odustali od umjetnosti, koji nisu prihvatili da o njoj samo govore i žale se na objektivne neprilike, nego rade i izlažu, najčešće ne postavljajući pitanje o uslovima. Ali se pitanje postavlja njima, u duhu ovog „ko ti je to radio“ ili zašto si to tako uradio/la?
Mišljenje je kao stražnjica i svako ga ima. Najlakše ga je izreći umjetniku ne pitajući se koliko je od života, sna i rada da bi preživo/preživjela odvojio te napravio novi ciklus ili tek jednu minijaturu. Staviti ruke na bokove ili pomenutu stražnjicu te reći „nije ti ovo čemu“ najjednostavniji je oblik reakcije na umjetničko djelo. Komentatora ne obavezuje, odgovornost ne preispituje, kompetencije vlastite još manje, ali mišljenje ima.

Presjek okolnosti u kojima umjetnici/e najčešće djeluju, odnosno reakcija kojima je njihov rad izložen, donosi nam nova izložba skulptorice Lejle Ćehajić koja uvijek iznova uspije prevazići i vlastito skulptorsko umijeće i nesvakidašnji smisao za humor, te ih vješto ukomponirati u cjelinu koja predstavlja ne samo zadovoljstvo u vizuelnoj postavci nego u kompletnom događaju koji je nerijetko protkan lucidnim porukama koje postavku prate i koje se često referiraju na neki od bolnih ili apsurdnih segmenata stvarnosti.

Kako izgledaju oni koji stoje i komentarišu a najčešće sami ne čine ništa imaćemo priliku vidjeti na aktuelnoj postavci u „Zvonu“, od vječnih nepriznatih kritičara koji to po fromalnoj vokaciji nisu, do slučajnih prolaznika – imača mišljenja, sve ih je Lejla, kao i obično, majstorski izvajala i donosi nam ih u „Zvono“. A šta oni ili koga oni komentarišu? Pa to neka bude iznenađenje. Možda je među komentarisanim i sam Danilo Kiš, ili neka od centralnih ličnosti iz turbulentne bosanskohercegovačke prošlosti, ili neko koga srećete svaki dan, a odjednom je postao predmet komentara. Možda ste to i vi koji ćete se prepoznati u nekim portretima ili komentarima koji portrete prate.

Izložbe kakve Lejla Ćehajić stvara velika su radost za sve one koji/e umjetnost razumiju, žele je razumjeti ili o umjetnosti početi učiti. Najveća su radost za galeriju kakva je „Zvono“ u kojoj želimo uvijek predstaviti recentnu produkciju najznačajnijih savremenih bh. umjetnika/ca, radove od kojih su neki još uvijek u procesu, jer samo tako ima smisla stvarati i izlagati, a ne čekati godinama na monumentalne postavke i retrospektive koje kasno dolaze, najčešće onda kada su i umjetnici i publika umorni.

Zato je svježina i aktuelnost, pored vrhunskog umjetničkog segmenta, ono što „Ko ti je ovo radio?“ postavku krase.
Ne sumnjamo da ćete nam se sa sličnim iskustvima i komentarima iz vlastite komunikacijske prakse pridružiti na otvaranju u „Zvonu“, ako ništa drugo da barem za početak stavimo ogledalo pred one koji nastupaju bez argumenata a nerijetko i bez znanja.

 

Akcija posvećena zaštiti rijeka 14. jula u Sarajevu

Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine organizuje akciju posvećenu našim rijekama i ljudima koji se bore za njihovo očuvanje u nedjelju,14. jula u Sarajevu (Trg Oslobođenja – Alija Izetbegović od 12.00 do 14.00 časova).

Akcija se organizuje u okviru kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope” koja se bori za zaštitu rijeka Balkana i dio je niza akcija koje će se održati širom Balkana u periodu od 6. do 16. jula pod sloganom „Our rivers: No DAMage!“ (više informacija: https://www.balkanrivers.net/en/action-weeks).

Cunamijem hidroenergetskih projekata pogođeno je na hiljade ljudi na Balkanu. Ako bi se svi ovi projekti realizovali, veliki broj građana bi izgubilo svoje domove, obradivu zemlju, vodu za piće i navodnjavanje i prirodu koju su čuvali generacijama.

Iako ovakvi projekti imaju ogroman negativan uticaj na lokalne zajednice, najveći broj njih nikada nije informisan ili konsultovan o izgradnji hidroenergetskih projekata u njihovim dvorištima. Mnogi od njih odlučni su da zaštite svoju rijeku, bez obzira na cijenu.

U Bosni i Hercegovini smo svjedoci brojnih ovakvih priča, počevši od priče Hrabrih žena Kruščice do trenutno aktuelne priče o ljudima koji se bore da zaštite rijeku Doljanku (više informacija na linku: http://czzs.org/slozno-za-rijeke-bosne-i-hercegovine/).

Više informacija o kampanji Sačuvajmo plavo srce Evrope možete pronaći na ovom linku: http://czzs.org/kampanje/sacuvajmo-plavo-srce-evrope/ i na linku (samo na engleskom jeziku): https://www.balkanrivers.net.