Autor: urednik

U BiH postoje strukturalne barijere učešću žena u politici

Žene se suočavaju sa raznolikim rodnim stereotipima koji sprečavaju njihovo jednako učešće u biračkom procesu, ali i političkom životu, zaključci su Polazne studije o barijerama političkom učešću žena koja je danas predstavljena u UN zgradi u Sarajevu. Studija je izrađena u sklopu projekta „Žene na izborima u Bosni i Hercegovini“, kojeg finansira Švedska, a implementiraju Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i UN Women BiH, u partnerstvu sa  Centralnom izbornom komisijom BiH, Agencijom za ravnopravnost spolova BiH, Gender centrom Vlade FBiH, Gender centrom Vlade RS-a i Parlamentarnom skupštinom BiH.

Studija analizira trenutne barijere učešću i zastupljenosti žena u politici u BiH. Jedan od nalaza studije je da preko 75% ispitanika/ca smatra da tradicionalni stavovi, nedostatak podrške od strane žena i muškaraca, kao i nedostatak podrške biračkog tijela, predstavljaju prepreke koje sprečavaju žene da postanu ravnopravnim dijelom političkog života u BiH. Primjerice, snažna rodna pristrasnost postoji na lokalnom nivou, gdje pod utjecajem biračkog tijela postotak mandata raste do 32% u korist muškaraca.

Jedna od autorica studije i projektna menadžerica u UNDP-u Lejla Ramić-Mesihović, istakla je da postoji velika povezanost rodnih stereotipa i biračkog procesa, pri čemu žene nailaze na poteškoće uprkos propisanoj kvoti od 40%. „Pogotovo je potrebno skrenuti pažnju na ulogu političkih stranaka, koje, bez obzira na deklarativno podržavanje rodne ravnopravnosti, u praksi ne implementiraju ove principe“, rekla je Ramić-Mesihović, dodajući da niz aktera u političkom procesu podliježe različitim stereotipnim praksama, uključujući i medije.

Ambasadorica Švedske u BiH, Johanna Strömquist, potcrtala je važnost ove studije, kao i spremnost Švedske da podrži učešće žena u političkom životu BiH. „Žene su premalo zastupljene u političkim strukturama BiH. To ne bi smio biti slučaj. Potrebno je raditi na strukturalnim promjenama, ali i na mentoriranju i suradnji, kao i na kreiranju društva u kojem će svi/e moći ravnopravno učestvovati.“

Predstavnik UN Women u BiH, David Saunders, kazao je da ženama moraju biti pružene jednake mogućnosti političkog uključivanja. “Zajedno sa našim partnerima, UN Women zagovara zakonske promjene kako bismo osigurali/e jednak pristup ženama u političkoj sferi – kao glasačicama, kandidatkinjama, izabranim predstavnicama i državnim službenicama.”

Ova studija definira prepreke, ali ističe i prilike koje se mogu iskoristiti kako bi položaj žena u političkom procesu bio unaprijeđen. Jedan od koraka u tom smjeru je da se ženama na raspolaganje stavi više resursa i mogućnosti kako bi one mogle imati jednake šanse kao i njihove kolege u svim političkim procesima.

Predstavljanje Faruka Šehića na Međunarodnom festivalu književnosti

Udruženje „Međunarodni festival književnosti“ koje već četiri godine organizuje Internacionalni festival književnosti Bookstan, svoje aktivnosti počinje realizovati tokom cijele godine.
Prva u nizu podrazumijevaće projekat „Mladi i književnost“ koji je nastao uz podršku Općine Novo Sarajevo. Nakon predstavljanja programskih aktivnosti na Porodičnom danu u organizaciji Općine Novo Sarajevo kada su se posjetitelji/ce mogli upoznati sa bh. izdavačkom ponudom te nakon predstavljanja projekta medijima, projektne aktivnosti nastavljamo s književnim susretima na kojima ćemo srednjoškolce i srednjoškolke s prostora Općine Novo Sarajevo ali i sve druge zainteresovane moći upoznati sa stvaralaštvom bh. književnika i književnica, te ih motivisati na čitanje djela koji nisu dio obavezne školske lektire.

Prvi susret najavljujemo za petak, 27. septembra u 18:00 sati kada ćemo razgovarati s književnikom Farukom Šehićem u prostorijama „Dječije kuće“, koja se nalazi u ulici Grbavička bb, pored Parka pionira „Boško Buha“, odnosno riječ je o nekadašnjem Domu pionira „Boško Buha“.
Faruk Šehić jedan je od najnagrađivanijih i najprevođenijih savremenih bosanskohercegovačkih pisaca.
Njegova prva djela, knjiga poezije „Hit depo“ i knjiga kratkih priča „Pod pritiskom“ imaju kultni status kod čitalačke publike. S romanom „Knjiga o Uni“ koji je najprije dobio nagradu „Meša Selimović“ a potom i Evropsku književnu nagradu, stekao je međunarodnu reputaciju i upravo je „Knjiga o Uni“ dobila jedanaesti prevod, ovoga puta na rumunski jezik, dok su u pripremi prevodi na perzijski, turski i njemački jezik.

Faruk Šehić nedavno je dobio nagradu XXXI Premio Letterario Camaiore-Francesco Belluomini Premio Internazionale 2019 za knjigu „Ritorno alla natura“. Ova prestižna nagrada ima više kategorija, između ostalog i onu u kojoj se dodjeljuju nagrade za strane pisce čiji su prijevodi objavljeni u Italiji u toj godini. Raniji dobitnici su bili neki od najznačajnijih svjetskih pisaca kao što je nobelovac Seamus Heaney ili pjesnik Jevgenij Jevtušenko.
Knjiga „Ritorno alla natura“ je Šehićev izbor pjesama iz knjiga „Hit depo“ (2003.) i „Transsarajevo“ (2006.) i tri pjesme iz posljednje knjige poezije „Moje rijeke“ (2014.)
Odlične reakcije publike i struke, te kritike u prestižnim medijima prate i nedavni prevod na engleski jezik njegove knjige „Pod pritiskom“ („Under Pressure“).

„Priče sa satnim mehanizmom“ je posljednja knjiga proze koju je Šehić objavio u izdanju hrvatske Frakture i bosanskohercegovačkog Buybooka. U njoj se, nakon pomenutog velikog uspjeha romana „Knjiga o Uni“ vraća formi kratke priče koja u ovom slučaju nosi podnaslov „Predapokaliptični sevdah“ i u kojoj rat nije dominantna tema, više ga pronalazimo u tragovima, odnosno u posljedicama. U knjizi „Priče sa satnim mehanizmom“ osim besprijekornog stila, pronaći ćemo i onu srčanost iz kultne Šehićeve knjige „Pod pritiskom“, ali i mističnost i zavodljivost prisutnu u romanu „Knjiga o Uni“. „Priče sa satnim mehanizmom“ još jedna su potvrda nesvakidašnjeg autorovog umijeća vladanja različitim književnim postupcima.

Faruk Šehić rođen je 1970. godine u Bihaću. Bio je pripadnik Armije BiH kada je i teško ranjen. Njegovo stvaralaštvo nerijetko je inspirisano traumatičnim iskustvom rata, a osim što ga kritika smatra jednim od najdarovitijih pisaca mlađe generacije na području bivše Jugoslavije, s razlogom ga označavaju i kao predvodnika takozvane pregažene generacije.

Pasošem kompetencija do stvaranja prilika za zapošljavanje osjetljivih i marginalizovanih grupa stanovništva

Tokom dvodnevne regionalne konferencije održane 24. i 25. septembra u Sarajevu u organizaciji njemačkog GIZ-a, savjetnici i savjetnice za Pasoš kompetencija iz BiH, Njemačke, Kosova i Srbije nakon više od dvije godine implementacije projekta razmijenili su znanja i iskustva u radu sa marginalizovanim grupama stanovništva i predstavili dosadašnje rezultate sa terena i rezultate zajedničke saradnje.

Koristeći Pasoš kompetencija, instrument namijenjen za identifikaciju znanja i vještina stečenih putem informalnog i neformalnog učenja savjetnici i savjetnice u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama poput Španije, Slovenije, Austrije, Grčke i Švedske radili su i rade sa migrantima, koristeći identifikovana znanja i vještine kao putokaze za najbrži način integracije u društvo.

U Bosni i Hercegovini Pasoš kompetencija upotrebljava se u radu sa mladima, prilikom profesionalne orijentacije, ali i u radu sa osjetljivim kategorijama stanovništva poput dugoročno nezaposlenih osoba.

Intenzivnim radom sa organizacijama na lokalnom nivou u posljednje dvije godine uspostavljena je mreža certificiranih savjetnika i savjetnica za Pasoš kompetencija u Srbiji i na Kosovu. Primarni cilj savjetnika i savjetnica u proteklih godinu dana bio je intenzivan rad sa povratnicima u ove zemlje, Romima i drugim marginalizovanim grupama stanovništva, na primjer samohranim majkama ili mladima iz hraniteljskih porodica. Rezultati sa terena pokazuju da je 16% osoba koji su prošli savjetovanje sa Pasošem kompetencija u roku od 6 mjeseci nakon savjetovanja postalo aktivno – pronašli su za sebe način kako da ostvare zacrtane ciljeve poput završetka osnovnog školovanja, pohađanja obuka koje će ih učiniti konkurentnijim na tržištu rada ili prosto aktivnijeg traženja radnog angažmana, dok je 22% savjetovanih osoba 3 mjeseca nakon završetka savjetovanja pronašlo plaćeni radni angažman.

Uzmemo li u obzir da se ovdje radi o veoma osjetljivim i često marginaliziranim grupama stanovništva sa relativno niskim nivoom formalnog obrazovanja, ovo su zaista zavidni rezultati.

Učesnici konferencije su još jednom istakli ulogu savjetnica i savjetnika u procesu rada sa Pasošem kompetencija i neophodnost stalnog stručnog usavršavanja i unapređivanja profesionalnog savjetničkog rada sa Pasošem kompetencija, a ovakve razmjene i zajedničke regionalne projekta na kojima rade smatraju odličnom platformom za to.

U okviru projekta „Stvaranje prilika za zapošljavanje ugroženih grupa kroz poboljšanje opštinskih usluga“ koji u ime njemačke vlade sprovodi GIZ podržano je stvaranje održivih struktura i mreža savjetnika za Pasoš kompetencija u zemljama Zapadnog Balkana i postavljeni su temelji regionalne saradnje i saradnje sa njemačkim Institutom za obrazovanje odraslih (DIE), nosiocem autorskih prava za Pasoš kompetencija.

„Nadamo se da ćemo i nakon završetka projekta koji se realizuje kroz GIZ Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Evropu – Modernizacija opštinskih usluga, nastaviti da sarađujemo, učimo jedni od drugih i radimo na zajedničkim projektima. Prve korake u tom pravcu već smo napravili i u planu je realizacija zajedničkih projekata već u 2020. godini, kojima želimo doprinijeti profesionalizaciji savjetničkog rada, unapređenju društva i ekonomskom napretku u našim zemljama.“ – poruka je učesnika Druge regionalne konferencije za savjetnike i savjetnike za Pasoš kompetencija.

Njemačka vlada podržava zemlje Jugoistočne Evrope u unapređenju uslova za zapošljavanje osetljivih kategorija stanovništva sa fokusom na romsku populaciju, marginalizovane grupe i reintegraciju povratnika. Uvođenjem i primjenom Pasoša kompetencija, instrumenta za identifikaciju stečenog znanja i vještina putem neformalnog i informalnog učenja, uz veliku podršku lokalnih partnera u BiH, Srbiji i Kosovu doprinosi se osnaživanju teško zapošljivih i marginalizovanih grupa na tržištu rada.