UNICEF sa partnerima o nacrtu Situacione analize o položaju djece u BiH

foto:UNICEF/Panjeta

UNICEF BiH u Sarajevu je održao Konsultacije sa partnerima vezano za nacrt Situacione analize o položaju djece u Bosni i Hercegovini, te prioritetima UNICEF-ovog programa za Bosnu i Hercegovinu za period 2021 – 2025. godine. Predstavnicama i predstavnicima nadležnih institucija vlasti na različitim nivoima, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, privatnog sektora i međunarodnih razvojnih partnera prezentirani su glavni  nalazi i preporuke iz nacrta Situacione analize. Nakon prezentacije partneri su imali priliku pružiti povratne informacije o uzročnoj analizi glavnih deprivacija kod djece, s posebnom pažnjom usmjerenom na ranjive skupine djece, te s predstavnicima UNICEF-a razmotriti strateške programske prioritete UNICEF-a u BiH za period 2021-2025. na osnovu Situacione analize i Ciljeva održivog razvoja 2030.

“Ovdje smo zbog zajedničkog razloga – a to su djeca. Osjećam se sretno što radim u organizaciji koja radi za djecu, jer to je jedna populacija na svijetu za čiju dobrobit svi žele raditi, bez obzira o koliko ekonomski razvijenoj zemlji se radi. Djeca su budućnost svakog društva i svake zemlje. Ako investiramo u djecu, možemo biti sigurni da će buduće generacije imati produktivne građane”, kazala je na otvaranju Konsultacija dr. Rownak Khan, šefica predstavništva UNICEF-a u Bosni i Hercegovini napomenuvši kako UNICEF uz hitne programe ima petogodišnje programske cikluse.

“Svakih pet godina razvijamo programe s vlastima, s partnerima, i civilnim društvom, te identificiramo program baziran na situacionoj analizi o položaju djece u toj zemlji. Ovo je momenat u BiH gdje posmatramo Situacionu analizu o položaju djece kroz različite sektore kao što su zdrava ishrana, zaštita, socijalna zaštita i brojne druge sektore. Ovo je u biti početak razvoja programa gdje na osnovu situacione analize posmatramo pozitivne strane, ali i na to gdje treba promijeniti položaj djece i na koje stvari se fokusirati kako bismo napravili promjene u životima djece u BiH”, dodala je dr. Khan podsjetivši da UNICEF sve što radi, ne radi sam:

“UNICEF je dio UN porodice i podržavamo jedni druge. Fokus UNICEF-a su djeca i s te strane nismo sami, a takođe sarađujemo i sa vlastima koje su se obavezale na provedbu Ciljeva održivog razvoja 2030. od kojih su mnogi direktno ili indirektno povezani s djecom. Treba sagledati dakle i širi okvir Ciljeva održivog razvoja čije ispunjavanje je u vezi s djecom, a BiH također može dostići te ciljeve do 2030. Godine, koja je sve bliže i do koje imamo samo 11 godina”.

Prezentirajući Situacionu analizu o položaju djece u BiH, zamjenik šefice predstavništva UNICEF-a u BiH Alwin Nijholt istaknuo je kako je ova analiza bazirana na širokom spektru izvora podataka, uključujući i istraživanja, kvalitativne studije i sisteme za rutinsko prikupljanje podataka ministarstava i agencija na raznim nivoima vlasti. Korišten je pristup zasnovan na ljudskim pravima i urađena je prema Konvenciji o pravima djeteta u cilju procjene postojećeg stanja prava djeteta u BiH, te je izvršena kroz prizmu pravičnosti, s posebnom pažnjom na najugroženiju djecu i ključne deprivacije koje su povezane s dobi, invaliditetom, životom u ruralnoj i urbanoj sredini i drugim nejednakostima.

“BiH se suočava sa visokom stopom emigracije: mnogi obrazovani mladi ljudi odlaze iz zemlje u potrazi za boljim mogućnostima. Od 2002. godine se svake godine ukupan broj stanovnika smanjuje, dok je broj umrlih postao veći od broja novorođenih, posebno u posljednja dva desetljeća. Sve ove promjene imaju znatne implikacije po ekonomski rast, pružanje usluga i sveukupni životni standard, uključujući i dobrobit djece. Ovakva situacija poziva na veća ulaganja u djecu kako bi “ljudski kapital” jačao”, kazao je Alwin Nijholt.

Iz UNICEF-a su pozvali partnere na sugestije u kojim bi oblastima UNICEF mogao pružati podršku u periodu 2021-2025. godine. Općenito uzevši, potcrtano je, unapređenje dječjih prava u BiH će u obzir uzimati obaveze koje proizlaze iz Konvencije o pravima djeteta (CRC), Ciljeva održivog razvoja (SDG), relevantnih strateških prioriteta za Bosnu i Hercegovinu, Okvira Ujedinjenih nacija za održivi razvoj (UNSDCF) za BiH, te UNICEF-ovih globalnih i regionalnih prioriteta.

Promocija knjige dr. Lane Paćuka “Ženski identiteti u muzičkom životu austrougarskog Sarajeva”

Stranice Ženskih identiteta, čije su publiciranje podržali Austrijski kulturni forum te Institut za muzikologiju Muzičke akademije u Sarajevu, daju uvid u jedno od kulturološki najdinamičnijih razdoblja u historiji BiH ukazujući da su žene bile glavne nositeljice muzičke prakse pristigle s dolaskom austrougarske uprave.

Promocija knjige Ženski identiteti u muzičkom životu austrougarskog Sarajeva autorice dr. Lane Paćuka bit će održana u utorak, 5.11.2019. godine u Bošnjačkom institutu – Fondacija Adila Zulfikarpašića s početkom u 19 časova. Knjiga zasnovana na primarnim muzikološkim izvorima te istraživanjima sprovedenim u arhivima u BiH, Hrvatskoj, Austriji i Mađarskoj, ubraja se u prvu domaću muzikološku publikaciju koja se bavi položajem, značajem i ulogom žena u razvoju muzičkog života Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

Autorica knjige, dr. Lana Paćuka, pripada mlađoj generaciji bosanskohercegovačkih muzikologa, a do sada je objavila preko 20 naučno-istraživačkih radova, izloženih na simpozijima i naučnim konferencijama u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Austriji, Mađarskoj i Češkoj. Godine 2014. imenovana je za glavnu i odgovornu urednicu Časopisa za muzičku kulturu Muzika, jedinog indeksiranog muzikološkog časopisa u BiH. Trenutno djeluje kao profesorica i šefica Odsjeka za muzikologiju i etnomuzikologiju Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu.

Učestvuju:
dr. Tamara Karača Beljak
dr. Jasmina Talam
dr. Fatima Hadžić
dr. Lana Paćuka
Maja Ačkar Zlatarević, klavir

Javni pozivi za dostavu radova za izbor najbolje novinarske priče

Direkcija za evropske integracije, u saradnji sa Društvom novinara BiH i uz finansijsku podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) objavila je Javni poziv za dostavljanje radova za izbor najbolje novinarske priče o procesu pristupanja BiH u EU za 2020. godinu. Javni poziv za dostavljanje radova je otvoren od 31.10.2019. godine do 31.03.2020. godine.

Nagrada se dodjeljuje u tri kategorije:

  1. Najbolja novinarska priča objavljena u printanom mediju
  2. Najbolja novinarska priča objavljena na internet news portalu (ova kategorija uključuje i novinske agencije)
  3. Najbolja novinarska audio/video priča objavljena u elektronskom mediju (TV i/ili radio).

Za svaku od tri kategorije će biti dodijeljena po jedna nagrada, a nagrada je laptop računar. Nagrade će biti uručene na događaju upriličenom povodom obilježavanja Dana Evrope i Evropske sedmice u BiH u maju 2020. godine.

Na Javni poziv se mogu prijaviti novinarski radovi objavljeni u medijima u BiH u periodu od dana objave javnog poziva do njegovog zatvaranja. Radove može prijaviti autor lično ili imenovani predstavnik medija. Radovi se dostavljaju e-mailom na adresu novinarska_nagrada@dei.gov.ba, sa naznakom “Za nagradu za najbolju novinarsku priču“.

Detalje vezane za način prijave, temu, način i kriterije izbora najbolje priče, te posebne uslove prijave možete pogledati u na web stranici Direkcije: http://dei.gov.ba/dei/media_servis/vijesti/default.aspx?id=22524&langTag=bs-BA i Društva novinara BiH: http://www.dnbih.ba/novosti/169.