Autor: urednik

British Council: IELTS test putem računara

  1. oktobra, British Council lansirao je program polaganja IELTS testova putem računara u Bosni i Hercegovini.

IELTS predstavlja najpopularniji test polaganja engleskog jezika na svijetu, sa preko tri i po miliona testova koji su se polagali u prethodnoj godini. Priznat je u više od 10.000 organizacija, među koje spadaju univerziteti, škole, poslodavci i imigraciona tijela.

Tokom godina, kroz IELTS, British Council je bio pionir u pružanju mogućnosti studentima i stručnjacima iz Bosne i Hercegovine, pomažući im da ostvare svoje ambicije. Kontinuirano poboljšavamo IELTS kako bismo unaprijedili iskustvo naših korisnika.

IELTS putem računara neće zamijeniti IELTS test na papiru, ali će pružiti mogućnost izbora i pristupačnost. Korisnici koji polažu test će sada moći da izaberu način na koji će polagati test i u terminu koji njima najviše odgovara. Takođe, dobijaće rezulate brže, okvirno između pet i sedam dana od dana polaganja testa. Sadržaj i struktura testa ostaju isti za obje opcije i što je veoma važno test govora ostaje uživo, sa certifikovanim IELTS ispitivačem.

Bilo da test polažu na papiru ili putem računara, naši korisnici mogu biti sigurni da polažu isti, pouzdan test engleskog jezika. Polaganja IELTS testa putem računara je sigurno, pruža svjetske bezbijednosne mjere i obezbjeđuje kvalitet i operativne koristi po kojima je IELTS poznat širom svijeta.

Angus Bjarnason, zamjenik direktora British Councila za Zapadni Balkan je rekao: “Gradimo naš uspjeh u pružanju najpopularnijeg i široko prepoznatog testa engleskog jezika. S oduševljenjem najavljujem lansiranje IELTS putem računara u Bosni i Hercegovini. Verzija putem računara uključiće veću mogućnost izbora i novo iskustvo studentima i ekspertima, otvarajući im vrata da uče na prestižnim akademskim institucijama i unaprijede svoje puteve karijere.”

Odlučan da podrži korisnike koji polažu IELTS, British Council takođe nudi veliki opseg alata za pripremu, počevši od besplatnih trening testova, preko “Road to IELTS” kursa i besplatne aplikacije za pripremu IELTS-a.

IELTS putem računara u Bosni i Hercegovini biće sproveden u Sarajevu.

Za više infomacija, molimo vas posjetite British Council web stranicu.

 

 

 

Izložba „Mi, Izbjeglice“

Goethe-Institut u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Historijskim muzejom BiH, Akademijom scenskih umjetnosti u Sarajevu i Leibniz Institutom za istočne i jugoistočne evropske studije iz Regensburga, realizuje projekt i izložbu „Mi izbjeglice“

U četvrtak, 14.11.2019, od 20.00h, u Historijskom muzeju BiH biće otvorena izložba „Mi izbjeglice“, koju Goethe-Institut u Bosni i Hercegovini realizuje u saradnji sa Historijskim muzejom, Akademijom scenskih umjetnosti u Sarajevu  i Leibniz Institutom za istočne i jugoistočne evropske studije iz Regensburga.

Kada se govori o ratu svaka životna priča je jedinstvena. Do sada smo mnogo puta imali priliku čuti i zabilježiti priče onih koji su ostali. U ovoj izložbi posvetili smo se onima koji morali otići tj. onima koji su morali napustiti svoje ognjište pakujući svoj život u jednu torbu i ostavljajući iza sebe dom, porodicu, prijatelje i sve što im je bilo važno u životu i tražeći spas u Njemačkoj ili Austriji.

Oni su skupina ljudi koja se često svodi na brojke i statistike, no ova izložba omogućila je nekolicini nesebičnih ljudi da podijele svoja iskustva i priče sa posjetiocima Historijskog Muzeja, gdje će ova izložba postati trajna izložba i dio muzejskog arhiva.

Istraživačko-umjetnički projekt Goethe-Instituta BiH postavio je sebi zadatak da sasluša i zabilježi priče bosansko-hercegovačkih izbjeglica u ovim zemljama, kako bi naučili nešto o našoj zajedničkoj historiji, te kako bi se bacilo svjetlo na ovaj često zapostavljen, ali nesumnjivo neizostavan dio ratnog iskustva. Svakako, cilj ovog projekta nije da poredi i mjeri iskustva onih koji su ostali i onih koji su otišli, već da zabilježi sve priče od značaja za našu historiju.

Upravo ovo kustosica projekta Danijela Dugandžić napominje: „Njihova iskustva drugačija su od iskustava onih koji su ostali, a namjera arhiva nije porediti ih ili suprotstavljati“, te dodaje kako je projekat proveden kroz seriju fokus grupa i intervjua sa dobrovoljcima koji su podijelili ne samo svoje priče, već i predmete koji su obilježili njihovo iskustvo, a koji će kroz interaktivan koncept izložbe prenijeti njihove priče.

Dio projekta je i fenomenološko-psihološko razmatranje Geštalt psihoterapeutkinje Elme Selman, koja je vodila fokus grupe i razgovore za potrebe istraživanja, u sklopu kojeg su razmatrani psihološki aspekti izbjeglištva, te važnost dijeljenja i prerade traumatičnih iskustava.

Ovaj projekat su nesebičnim dijeljem svojih priča omogućili: Adis Hukanović, Alisa Teletović, Alma Guso, Amina Badnjević, Amra Hajdarević, Dijana Karović, Dragana Solaković, Emin Eminagić, Emina Džanko, Gordana Osmančević, Haris Sahačić, Jasmin Huskić, Jasmina Mameledžija, Maja Mehmedović, Minel Šehić, Sead Golo, Selma Dizdar, Selma Mumdžić, Vanja Kolenda i Vesna Knežević.

Istraživanje i produkciju arhiva, sakupljanje objekata i njihovo arhiviranje omogućio je tim Goethe-Instituta u BiH, na čelu sa direktorom Instituta Martinom Schumacherom u bliskoj partnerskoj saradnji sa timom Historijskog muzeja u BiH, na čelu sa direktoricom Elmom Hašimbegović. Video materijali producirani su u saradnji sa Akademijom za scenske umjetnosti u Sarajevu. Scenografiju potpisuje Mirna Ler. Za naučno-istraživački rad iz njemačke perspektive bio je zadužen Leibniz Institut za istočne i jugoistočne evropske studije iz Regensburga.

Manuela Brenner, Jacqueline Nießer, Ulf Brunnbauer, Johannes Nüßer:
„Mi izbjeglice“. Izbjeglice iz Bosne i Hercegovine u Njemačkoj i njihov povratak

 

„Navala sa Balkana. Ko će primiti izbjeglice?“ na svojoj naslovnici pisao je vodeći politički sedmični časopis u Njemačkoj, DER SPIEGEL, u julu 1992. godine. Njemačka je primila veliki broj izbjeglica: od 1,2 miliona ljudi koji su u inostranstvu tražili utočište od rata i protjerivanja u Bosni i Hercegovini, oko 350.000 došlo je u Njemačku. No, 2000. godine još samo 40.000 od tog broja nalazilo se u Njemačkoj, veći dio bh. izbjeglica morao se vratiti.

Masovno raseljavanje stanovništva iz Bosne i Hercegovine uglavnom je predstavljalo reakciju na „etnička čišćenja“ – izraz koji je nastao tokom rata u Bosni i Hercegovini. „Etnička čišćenja“ značila su planski napad na civilna stambena područja, sistematično uništavanje crkava, džamija i drugih kulturno-historijskih spomenika, oduzimanje prava, silovanja, mučenje, sakaćenje, protjerivanje i masovna smaknuća. Njihov cilj bilo je trajno uništavanje prisustva „drugih“ na teritoriji na koju se polagalo pravo.

Većina izbjeglica pobjegla je direktno na početku rata 1992. godine. Dok su mnoge srpske i hrvatske izbjeglice potražile zaštitu u dvije susjedne zemlje Hrvatskoj i Srbiji, Bošnjaci su utočište pronalazili dalje. Činjenica da je tako veliki broj odlazio u Njemačku nije bila povezana samo s geografskom blizinom, već prije svega s „gastarbajterima“ iz 1960-ih i 1970-ih godina. Naime, često su to bila privatna lica, dakle rođaci i poznanici, koja su primala izbjeglice. Ali i humanitarne organizacije su se snažno zalagale, a njemačka javnost u pravilu je posmatrala izbjeglice iz Bosne i Hercegovine sa saosjećanjem.

Ali nadležna tijela jasno su stavljala do znanja da izbjeglice mogu uživati samo u privremenoj zaštiti. Oko 80 % dobilo je status „Duldung“ („trpljenje”, izuzeće od prisilnog vraćanja), koji se za vrijeme rata stalno produživao, ali nije predstavljao legalnu dozvolu boravka. Samo je privremeno ukidao obavezu napuštanja zemlje, te izbjeglicama u velikoj mjeri uskraćivao pristup tržištu rada. Ni za izbjeglice ni za njihovu okolinu nije postojala sigurnost ili predvidljivost planiranja. Azil, kojim se dobijalo mnogo više prava, dobilo je samo nešto preko 100 bh. izbjeglica.

Već ubrzo nakon završetka rata, njemački političari govorili su o tome da bi se izbjeglice uskoro trebale vratiti da bi ponove izgradile svoju zemlju. Nadležna tijela su krajem 1996. godine počela s prisilnim vraćanjem i obećavala su finansijsku podršku u slučaju „dobrovoljnog“ povratka. U januaru 1997. godine Savezna republika Njemačka je sklopila Sporazum o ponovnom prihvatu s Bosnom i Hercegovinom. Iako nije bilo mnogo netrepeljivosti prema Bosancima i Hercegovcima u Njemačkoj, u tim godinama je u politici postojala zabrinutost da će se raspoloženje prema strancima u Njemačkoj dalje pogoršavati. Ponovno ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke u kombinaciji s velikom nesigurnošću uslijed političkih previranja u Istočnoj Evropi, te visokim brojkama useljenika, u tim godinama davali su vjetar u leđa njemačkim nacionalistima.

Iz nijedne druge zemlje osim Njemačke u Bosnu i Hercegovinu nije se moralo vratiti toliko izbjeglica. Primjerice Austrija, koja je primila preko 90.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine (u odnosu prema ukupnom broju stanovnika više nego bilo koja druga zemlja u Evropi), većini izbjeglica je nakon godina odugovlačenja dodijelila trajnu dozvolu boravka. Danas se smatra da su ljudi sa područja bivše Jugoslavije u Austriji izvrsno integrirani.

Ali kako su izbjeglice doživjele bijeg i izbjeglištvo, svoj boravak u Njemačkoj i povratak u uništenu domovinu? Ova izložba bavi se upravo ovim temama. U vremenu kada ponovo veliki broj ljudi preko Balkana bježi u Njemačku, ova iskustva su posebno aktualna. Da li ćemo ovaj put naučiti nešto iz toga?

 

Konferencija mladih u hotelu Holiday

Tradicionalno godišnje okupljanje mladih aktivista Asocijacije XY- vršnjačkih edukatorica i edukatora u oblasti promocije zdravlja i zdravih stilova života, održat će se u sarajevskom hotelu Holiday 13. i 14. novembra 2019. godine.

Povod okupljanja je razmjena iskustava mladih iz različitih gradova Bosne i Hercegovine kako bi se još više unaprijedio kvalitet programa vršnjačke edukacije Asocijacije XY.

Vršnjačka edukacija se od strane mladih ljudi Asocijacije XY sprovodi već 17 godina u osnovnim i srednjim školama širom naše zemlje i predstavlja kvalitetan vid podrške obrazovnom sistemu u kojem ovakva vrsta obrazovanja nije formalizirana. Osnovna svrha vršnjačke edukacije je da poboljša znanje i unaprijedi životne vještine mladih ljudi kako bi mogli da donose informirane odluke o svom zdravlju.

Na konferenciji će se družiti 60 mladih iz BiH a jedan od rezultata je formiranje Koordinacionog odbora mladih što će osigurati veći nivo učešća mladih u planiranju projekata Asocijacije XY u skladu sa njihovim svakodnevnim potrebama, inovativnim prijedlozima i kreativni idejama.

U okviru tradicionalne konferencije za mlade premijerno će biti prikazan kratkometražni film simboličnog naziva „Srednjoškolac“ koji tematizira probleme i strahove sa kojima se susreću mladi u svom svakodnevnom životu. Premijera filma planirana je za srijedu  13. novembra u 18:00 sati u hotelu Holiday.

 

O filmu Srednjoškolac:

Kratkometražni film simboličnog naziva „Srednjoškolac“  tematizira probleme i strahove sa kojima se susreću mladi u svom svakodnevnom životu. Prema riječima koordinatora za mlade Asocijacije XY Amera Džekmana, kroz film „Srednjškolac“ mladi će pokušati da skrenu pažnju roditelja, nastavnika ali i svojih vršnjaka na strahove koji ih prate tokom odrastanja.

„Svakodnevno su mladi ljudi izloženi brojnim strahovima koji utiču na njihovo samopouzdanje i sprječavaju ih da se u školi, na fakultetima, u okviru svojih hobija, među- vršnjačkim odnosima ostvaruju u punom kapacitetu. Odrasli ne razumiju ili ne primijete stvarni izvor problema sa kojima se mlade osobe suočavaju. Mogu primijetiti da neko postiže lošije rezultate u školi, da je tih i povučen ili napadno ekstrovertan“, kazao je Džekman.

„Naš cilj je pokazati da rješenje uvijek postoji a poseban fokus smo stavili na mlade i volontere Asocijacije XY koji su uspjeli prevazići svoje nedaće u okviru ove organizacije koja koristi najbolje svjetske programe za rad sa mladima.

Režiju, produkciju i glumu za film „Srednjoškolac“ koji će premijerno biti prikazan 13.  novembra 2019. u hotelu Holiday u 18:00 sati, potpisuju mladi Asocijacije XY.