Autor: urednik

Nakon što je njen otac, službenik međunarodne organizacije, poginuo tokom angažmana na obnovi infrastrukture u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, Birgit Ludwig godinama kasnije kreće na lično putovanje kroz zemlju kojoj je on nastojao pomoći. Taj put rezultirao je nastankom serije “Antidotes” (2021–2024) – slojevitog umjetničkog rada koji kombinuje kolornu fotografiju i tekstove u formi bilješki, svjedočanstava i ličnih refleksija.

Serija obuhvata 38 fotografija nastalih u Sarajevu, Srebrenici, Višegradu i drugim mjestima – mapira susrete, prostore sjećanja i tihe tragove ličnog i kolektivnog gubitka. Izložba je prethodno predstavljena u Luksemburgu, a sada po prvi put dolazi pred bosanskohercegovačku publiku.

Birgit Ludwig (1977, Luksemburg) je filmska radnica i vizuelna umjetnica koja živi u Londonu. Njeno stvaralaštvo spaja fotografiju, tekst i film, a istražuje teme pamćenja, gubitka i prostora identiteta. Njeni radovi prikazani su na festivalima i u galerijama širom Evrope (Berlin, London, Pariz), a 2021. godine dobila je podršku Centra nacionalne audio-vizuelne umjetnosti (CNA) za fotografski projekat u Bosni i Hercegovini. Bila je finalistica Sarajevo Photography Festivala 2023. godine, a trenutno radi na filmskom projektu u Palestini.

Ovaj projekat je realizovan uz podršku Ministarstva kulture Luksemburga i Kultur | lx – Savjeta za umjetnost Luksemburga, a djelimično ga je producirala i ustanova Konschthal Esch.

Dobrodošli na otvorenje izložbe – ponedjeljak, 30/06/2025 u 17 sati!

Izbor autora i autorica koji nam iz cijelog svijeta dolaze na ovaj Bookstan odredila je centralna festivalska tema, a to je Deto(nacija).

‘Detonacija’ je jedna od onih riječi koje nas podsjećaju da, kada se stvarnost kakvu poznajemo razara, netaknutim ostaju riječi da je opišu, da joj svjedoče. Čak i u očitoj odsutnosti smisla, prisutne su riječi koje bi o tome mogle govoriti. Pjesma vijetnamsko-američkog autora Oceana Vuonga, naslovljena DETO(NACIJA), nam ove godine, povodom jubilarnog desetog izdanja Međunarodnog festivala književnosti Bookstan, služi kao nadahnuće i motiv za traganjem ‘umjetnog’ korijena riječi pa, ovako raščlanjena, ‘deto-nacija’ ohrabruje da u njoj uvidimo značenje koje je bitno duhu našeg doba: isjeći komad dana / iz kao bomba blještave stranice. // Dovoljno je svjetlosti da se u njoj utopiš, / ali nikad dovoljno da prodre u kosti// & ostane. (prev. Ulvija Tanović).

Desetogodišnja povijest Bookstana niže teme uokvirene konceptima poput ‘granica i ograničenja’, „fantoma slobode“ i „opsadnog stanja“. Dosadašnjim radom, Bookstan smo posvetili razbijanju globalnih podjela  gostovanjima autora krhdrustvena.djelatnost@sarajevo.bakih identiteta i manjinskih pripadnosti, istraživanju vidika slobode, fluidnih narativa i kolonijalne historije, propitivanju načina na koje se književni kosmos razvija uslijed društvenog haosa, kao i mehanizama kojima se život i umjetnost međusobno opsjedaju.

Naše teme su općenito zabrinute nad nasiljem koje si ljudi međusobno nanose, razlozima i učincima destrukcije društva i etičkih principa koji se činjenično nište, a potom uskrsavaju putem − neizbježno literarnog − traganja za smislom naših rušilačkih tendencija. Upravo nas ta nada u smisao, ta potreba za smislom, vraća književnosti kao osovini našeg znanja, našeg značenja u (suštinski literarnoj) stvarnosti.“

Lamija Milišić, izvršna direktorica festivala

Besplatne ulaznice za festival bit će dostupne na kasi knjižare Buybook (Radićeva 4) od srijede, 25. juna, a rezervacije su već sada moguće putem platforme Fiesta Lama: https://fiestalama.com/bs

Ulaznice za Mladi kutak nisu potrebne.

Predrag Finci, Abecedarij bivšeg Sarajeva (Sentimentalni uvod u estetiku)

PIŠE: Zerina Arnaut

Abecedarij bivšeg Sarajeva Predraga Fincija je rijetko djelo koje uspijeva spojiti ličnu bol, filozofsku refleksiju i poetsku snagu u jedinstvenu cjelinu. Kroz abecedu izgubljenog grada, Finci ne ispisuje samo epitaf Sarajevu, već i identitetu koji se prelama između sjećanja i zaborava, jezika i šutnje, prošlosti i sadašnjosti.

Predrag Finci, filozof, esejist i pisac, u svom djelu Abecedarij bivšeg Sarajeva (Sentimentalni uvod u estetiku) ispisuje svojevrsni emotivno-filozofski leksikon rodnog grada, u kojemu se individualno sjećanje susreće s kolektivnom traumom, a jezik postaje sredstvo oblikovanja izgubljenog svijeta. Kroz refleksije o ljudima koji su svojim životom i djelovanjem oblikovali autorovo iskustvo grada, od Alije Akšamije do Miodraga Žalice, Finci “šeta” gradskim ulicama i evocira slike Sarajeva razapetog između nostalgije i nestanka, realnosti i sjećanja. Od djetinjstva sam bio sklon umjetnosti, u njoj nalazio svoj svijet i gradio svoju “drugu stvarnost”, pa život provedoh u umjetnosti i s umjetnicima. Dugo sam u tom svijetu bio najmlađi, onda, čini mi se odjednom, postadoh najstariji.

Abecedarij bivšeg Sarajeva  komponiran je kao niz fragmentarnih zapisa koji slijede abecedni red – od “A” do “Ž”. Ovaj izbor strukture nije tek formalna odluka, već duboko simbolična: abeceda kao temelj jezika postaje temelj pamćenja, dok fragmentarnost odražava isprekidani tok sjećanja. Ova knjiga strukturom podsjeća na Fincijevu knjigu Zapisi veselog filozofa, gdje je historija filozofije ispričana kroz niz fragmenata koji su narativni i hermetični.

Već u uvodu Abecedarija Finci naglašava važnost svog interesovanja za estetiku i filozofiju umjetnosti, koje se počelo razvijati za vrijeme studija filozofije u Sarajevu, Parizu i Freiburgu. Istovremeno, autor navodi kako upravo u Sentimentalnom uvodu u estetiku o filozofiji počinje pisati kao o nečemu ličnom, što može imati karakter općeg, na čemu počiva ova knjiga. O tome govori i u Dodatku, gdje nam pruža pogled na estetiku kao teorijsku disciplinu. Tu nabraja najvažnije stavove o estetici, njen historijski razvoj, govori o simbolima i oblicima, o Bitku i problemima discipline koja se bavi umjetničkim djelima čija karakteristika je da, iako su historijski uvjetovana, prevazilaze granice vremena i prostora. Cjelovito djelo je najpotpuniji izraz osjetilnosti i eho svih ljudskih duhovnih moći. Umjetnost je isijavanje Bitka.

Finci ne piše memoare, niti nudi hroniku grada. Njegovo pisanje je refleksivno, filozofsko, lirsko. Stil je sažet, kontemplativan, često meditativan, a svaki fragment je poput samostalne misli ili misaonog eseja. Grad se ne opisuje direktno, nego se razotkriva kroz pojmove poput “som”, “rat”, “tišina”, “zima”, što ukazuje na univerzalnu dimenziju iskustva egzila, a ne samo na konkretni topos Sarajeva.

Jedna od središnjih tema Fincijevog abecedarija jeste, dakle, ideja grada kao doma. Sarajevo je u knjizi prisutno i odsutno, ono je mjesto stvarnog djetinjstva i mladosti, ali i metafora gubitka, jer je “bivše” u naslovu indikator da se o tom gradu više ne može govoriti u sadašnjem vremenu. Autor time svjesno unosi nostalgičan ton, ali i ironijsku distancu. Grad u kojemu je odrastao više ne postoji, ne samo zbog ratnog razaranja, već i zbog egzistencijalnog pomaka.

Ova pozicija reflektira melanholiju, ali ne i sentimentalnost, Finci ne romantizira grad, već ga dekonstruira, dovodi u pitanje, analizira. Filozofski ton djela jasno je prepoznatljiv u načinu na koji se autor bavi pojmovima: “Dom” nije samo mjesto stanovanja, već egzistencijalni temelj. “Rat” nije samo historijski događaj, nego egzistencijalna prijetnja identitetu. Posebno važnu ulogu u Abecedariju bivšeg Sarajeva ima jezik. Finci piše jasnim, čistim jezikom, lišenim patetike, ali punim emocionalne rezonance. Jezik postaje most između prošlosti i sadašnjosti. Finci implicitno postavlja pitanje: da li se sjećanje može artikulisati bez jezika? Da li je moguće zadržati sebe ako se izgubi jezik doma? U tome se ogleda filozofska dubina knjige, koja prevazilazi autobiografsku dimenziju.

Abecedarij bivšeg Sarajeva Predraga Fincija je rijetko djelo koje uspijeva spojiti ličnu bol, filozofsku refleksiju i poetsku snagu u jedinstvenu cjelinu. Kroz abecedu izgubljenog grada, Finci ne ispisuje samo epitaf Sarajevu, već i identitetu koji se prelama između sjećanja i zaborava, jezika i šutnje, prošlosti i sadašnjosti. U vremenu kad su memorije rasute, a identiteti nestabilni, Finci nudi jedno introspektivno svjedočanstvo o potrebi za smislom – čak i kada ga tražimo među ruševinama vlastite prošlosti.

https://bookstan.ba