“Žene u BiH i dalje su nezastupljene u raznim domenima, u rasponu od politike do javnog života,medija, donošenja odluka i naročito biznisa”, zaključeno je danas na konferenciji u organizaciji Ženske mreže BiH kojom je ujedno i obilježeno deset godina djelovanja ove mreže na zaštiti i promociji prava žena i djevojčica u Bosni i Hercegovini.
Na konferenciji je razgovarano o svakodnevnim izazovima s kojima se žene i djevojčice susreću i kako ih
riješiti, te promovisana NULTA tolerancija na nasilje nad ženama i djevojčicama. Istaknuta je potreba
zaustavljanja femicida, ostvarivanja ekonomskih prava žena, zaustavljanje dječijih brakova, ostvarivanja
političkih prava žena, zalaganje za pravo na kvalitetno obrazovanje bez diskriminacije, ostvarivanje seksualnih i reproduktivnih prava, ostvarivanje jednake plate za isti posao, kao i kreiranje ravnopravnog društva za sve žene s posebnim fokusom na marginalizovane i manjinske grupe žena.
Evropska unija snažno pruža podršku jačanju i poštivanju ljudskih prava u BiH, s posebnim fokusom na jačanje i zaštitu prava žena u BiH, a projekat “Ženska prava – Agenda za pozitivne promjene” je samo jedan od mnogobrojnih projekata koje finansira Evropska unija.
Gianluca Vannini, šef Sekcije operacija za socijalni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju Delegacije Evropske unije u BiH istakao je da se predanost Evropske unije rodnoj ravnopravnosti ne zaustavlja na njenim granicama i da Evropska unija ima ženska ljudska prava i rodnu ravnopravnost u srži svih vanjskih politika.„Cilj rada EU u svijetu općenito, a posebno u BiH, jest puna rodna ravnopravnost između muškaraca i žena. To bi značilo društvo u kojem se žene gledaju i tretiraju kao jednake kolegice, zarađuju jednake plate za isti rad kao i njihove muške kolege, svijet u kojem prava djevojčica i žena traže, cijene i poštuju svi i gdje je svako u stanju ispuniti svoj potencijal i pridonijeti poštenijem i pravednijem društvu. To je pitanje socijalne pravednosti i učinkovitosti,“ rekao je Vannini.
Snježana Mirković, predsjednica Udruženja „Romani Ćej“ Prnjavor, koja je ujedno i članica Ženske mreže BiH osvrnula se posebno na probleme s kojima se suočavaju Romkinje u ostvarivanju svojih prava.
„Ne možemo govoriti o ravnopravnom tretmanu ukoliko jedna djevojčica Romkinja ne završi osnovno obrazovanja samo zato što je Romkinja; ukoliko policija ne izađe na uviđaj kada Romkinja trpi nasilje i kažu to su samo romska posla, ili kada je ugovoreni brak u pitanju, pa kažu, to je romska tradicija; kada se zakoni koji osiguravaju ravnopravnost spolova u BiH ne implementiraju i ne tretiraju na žene Romkinje. Ovo je samo nekoliko primjera, a ima ih jako mnogo, koji potvrđuju da u BiH itekako ne uvažavamo svi ista prava,“ istakla je Mirković.
Konferencija se realizuje u sklopu projekta “Ženska prava – Agenda za pozitivne promjene”, koju finansira Evropska unija, a realizuje Fondacija CURE (CURE) i Fondacija za osnaživanje žena (FWE) i u sklopu projekta Institucionalna podrška Ženskoj mreži BiH“ koju podržava TRAG Fondacija iz Beograda
Autor: urednik
Predstava “Svu moju ljubav” na sceni SARTRa
U subotu, 14. Decembra sa početkom u dvadeset sati, publika će na sceni Sarajevskog ratnog teatra ponovo imati priliku pogledati predstavu „Svu moju ljubav“ Laurenta Mauvigniera, a u režiji Zijaha A. Sokolovića.
Laurent Mauvignier rođen je u Toursu (Francuska) 1967. godine. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1991. godine.
“Svu moju ljubav” je tekst u kojem likovi postaju žrtve vlastite prošlosti i sjećanja. Obilježeni tragičnim događajem i deset godina nakon njega “sva njihova ljubav” je usmjerena na potiskivanje/oživljavanje sjećanja. Pisac Mauvignier na vrlo zanimljiv način uspjeva da istraži putanju ljubavi i porodičnih odnosa, svjestan da su nam ponekad za to “istraživanje” potrebni i oni koji nisu više fizički prisutni.
Autorski tim, pored reditelja i glumaca čine, dramaturginja Nejra Babić, scenografkinja i kostimografkinja Adisa Vatreš Selimović, autor muzike Nedim Zlatar i fotograf Dženat Dreković.U predstavi igraju Selma Alispahić, Igor Skvarica, Sead Pandur, Davor Sabo i Dženana Džanić.
Rezervacije ulaznica mogu se izvršiti na brojeve telefona 033/ 664 070, 061 022 874 ili putem Fb stranice Sarajevskog ratnog teatra.
Oštra osuda upotrebe sile nad aktivista i aktivistica Mostara
Centar za životnu sredinu najoštrije osuđuje nedavne događaje u Mostaru i upotrebu sile od strane specijalnih snaga Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona protiv aktivista i aktivistica Mostara prilikom deblokiranja deponije „Uborak“.
„Scene koje smo svi imali priliku pogledati, a koje su se desile prilikom deblokiranja deponije su apsolutno nedopustive. Građani se mjesecima bore da se riješi problematika ove deponije, na miran način štite svoja građanska prava, traže da se poštuju zakoni ove države i bore se za zdravo okruženje i životnu sredinu. Umjesto da odgovorni rješavaju problem, policija nad građanima primjenjuje silu i tu uoči Međunarodnog dana ljudskih prava, što je još jedan apsurd koji ukazuje na duboko nepoštovanje istih u Bosni i Hercegovini“, navode iz Centra za životnu sredinu.
Napadi na građane koji su digli svoj glas protiv nepravde i bore se za bolje društvo u cjelini nisu rijetkost, a o tome je Centar za životnu sredinu nedavno snimio i kratki film.
Zbog borbe protiv štetnih projekata, aktivisti širom BiH izloženi su pritiscima i prijetnjama, u nekim slučajevima čak i fizičkim napadima. Uprkos tome, oni svoju borbu nastavljaju.
„Svjesni smo složenosti situacije u Mostaru, ali to ne smije da bude izgovor za primjenu sile nad građanima ovog grada, i za višegodišnje nerješavanje problema odlaganja otpada u ovom gradu. Ovim putem pozivamo nadležne da najoštrije osude nedavne događaje u Mostaru i da problem deponije „Uborak“ riješe u najskorijem roku“, apeluju iz Centra za životnu sredinu.