Promocija knjige Šemsudina Gegića

U subotu, 7. marta, s početkom u 18.00 sati u prostorijama JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo (ulica Jelića 1), bit će upriličena promocija knjige “Ne daju mi oči da šutim” autora Šemsudina
Gegića, poznatog i nagrađivanog spisatelja, dramaturga, te pozorišnog, televizijskog i filmskog reditelja.
Promocija je dio programa festivala Sarajevska zima 2020.

Ova knjiga sastavljena je od dvadeset šest priča sa šireg lokaliteta tromeđe, između nekadašnjih republika bivše SFRJ, a sada suverenih država Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije gdje se u dramaturški precizno organiziranoj ispovijesti Šems Drinac  javlja u različitim ulogama: kao sudionik događaja (glavni junak), kao svjedok događaja (sporedni lik), ili, pak, kao skriveni sveznajući pripovjedač.

‘’Dvadeset i šest Gegićevih priča, po svojoj unutarnjoj strukturi i organizaciji, istovremeno funkcioniraju i kao klasična zbirka priča – jer je svaka pojedinačno zaokružena, ali i kao takozvani labavi roman – jer ih osim zajedničkog narativnog plana u romanesknu strukturu uvezuje i pripovjedačeva porodica, koja je u ključnim pričama ove knjige u prvom planu, dok se u ostalim pričama više ili manje naziru u pozadini događaja koji su posljedično nastupili iz sudbinskih i povijesnih okolnosti kroz koje je prolazila upravo ta porodica’’, navodi se u recenziji Fadile Nure Haver, bosanskohercegovačke književnice i novinarke.

U petak konferencija o političkom učešću žena u BiH sa fokusom na lokalne izbore 2020

Konferencija “Više od kvote: Ka većoj zastupljenosti žena na Lokalnim izborima 2020.“ bit će održana u Sarajevu u petak, 6. marta, povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena. Konferenciju organizuju Westminster fondacija za demokratiju i Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini u partnerstvu sa Komisijom za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Cilj konferencije je otvaranje diskusije o uzrocima nedovoljnog broja žena na izborima i na mjestima odlučivanja, te razgovor o potencijalnim rješenjima ovog problema.

Imajući u vidu predstojeće Lokalne izbore, posebno želimo istaći malu zastupljenost žena na lokalnom nivou: u Bosni i Hercegovini tek je 5 posto žena načelnica općina, a na zadnjim lokalnim izborima 2016. godine tek je 18 posto žena osvojilo mandate u lokalnim vijećima. Žene čine polovinu stanovništva te je ovaj stepen političkog učešća daleko ispod demokratskog standarda i fer i jednakih šansi. Predstojeći izbori su šansa da se to promijeni“, naveli su organizatori.

U okviru konferencije održat će se dvije panel diskusije. Prvu o temi “Tamna strana izbora: Nasilje nad ženama u politici“ moderirat će direktorica Westminster fondacije za demokratiju u BiH, Nermina Voloder, a u njoj će učestvovati zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, Jasna Duraković, zastupnice u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, Sabina Ćudić i Sanela Prašović-Gadžo, te zastupnice u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Ljubica Miljanović i Mirjana Marinković-Lepić i zastupnik Branislav Borenović.

U drugoj panel diskusiji “Svijetla strana izbora: Doprinos žena lokalnim zajednicama“ koju će moderirati Maja Milavić iz Misije OSCE-a u BiH, učestvovat će potpredsjednica Naše stranke Irma Baralija, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Jasmin Emrić, te predsjedavajuća Komisije za ravnopravnost spolova Skupštine Brčko distrikta BiH Lidija Ljubojević. Svoj doprinos ovoj diskusiji dat će i poslanica Narodne Skupštine Republike Srpske Gordana Vidović, te odbornica Skupštine grada Banjaluka Mirna Savić-Banjac.

Ključno pitanje konferencije je: zašto je tako malo žena ima u politici?WFD studija “Nasilje nad ženama u politici“ objavljena 2019. godine, otkriva da je nasilno okruženje i nasilno ponašanje prema ženama, u vidu zastrašivanja na društvenim mrežama, pogrdnih, seksističkih komentara i omalovažavanja, jedan od uzroka zašto se žene “povlače“ iz političkog života. Nasilje nad ženama ima posebne odlike koje su odraz duplih standarda i patrijarhalnih vrijednosti, te imaju posljedice ne samo za individuu koja je žrtva nasilja već i cijelu grupu. Nasilje nad ženama ciljano pogađa žene zbog njihovog roda, te ima rodno zasnovane oblike poput seksističkih prijetnji ili seksualnog uznemiravanja i nasilja. Cilj ovakvog nasilja je da obeshrabri žene od aktivnog bavljenja politikom i uživanja svojih ljudskih prava. “Političke partije, parlamenti, skupštine i vijeća u Bosni i Hercegovini imaju ključnu ulogu u osiguravanju uslova za povećanje broja žena aktivnih u politici, što uključuje i to da se žene osjećaju sigurno u ovim okruženjima“, poručili su organizatori.

Izložba „Build up a new future“ u Historijskom muzeju BiH

U okviru manifestacije „Sarajevska zima“ u srijedu, 04.03.2020. u 12:30 biće otvorena izložba „Build up a new future“ u Historijskom muzeju BiH.

Na izložbi se predstavljaju crnogorski umjetnici: Jelena Tomašević, Brigita Antoni i Siniša Radulović.

BUILD UP A NEW FUTURE

Kad gradimo (novu) budućnost sazdajemo je propitujući standarde stare, pređašnje, te istovremeno nove budućnosti. Na olimpiskim igrama 1984. u Sarajevu, sport je bio žarište koje je ujedinilo različite kulture u prostor pozitivnog međunarodnog razumjevanja i mirne konkurencije.

U sličnom smislu umjetničkog razmjenjivanja i saradnje, koja mirno prekogranično konkuriše, Sarajevskoj se zimi kroz  projekat “BUILD UP A NEW FUTURE” predstavljaju crnogorski umjetnici, izlažući umjetničke radove koji ne samo da evociraju zimsku olimpijadu, nego i neizostavno prenose  duh sporta u polje umjetnosti i to prvenstveno kroz propitivanje ključnih egzistencijalna pitanja.

Free fall, video od samo par sekundi autora Siniše Radulovića je crno-bijeli snimak ski spusta. Ovaj video materijal je preuzet, rezan, flipovan i lupovan. Jednostavno, višestruko dekonstruisan. Kratak isječak iz dokumentarnog snimka prikazuje skijača u slalomu. Tok radnje se odvija tako da sportista nakon samo par sekundi ispada iz kadra, a ono što bi se po navici očekivalo od ovog medija je da se drži linearnosti – što implicira i kraj radnje – međitim, autor jednostavnim efektom sličnim premotavanju snimka, unazad  uvodi protagonistu natrag u kadar, vraćajući ga u početnu poziciju, unatraške. Ovim se ne samo distorzira mediji kao mediji, slika kao slika već se predočava pokret čija ljepota leži u neizvodivosti u stvarnim uslovima. Regrutujući iznova i iznova dati sadržaj uz pomoć lupa, umjetnik nas postavlja između stvarnog, mogućeg i fiktivnog gdje ovo prvo, a ne drugo postaje sablasno. Tako se slobodan pad ne ostvaruje ni unutar medija ni unutar narativa, nego u samom posmatraču.

Mehanički dinamički objekat Jelene Tomašević, hibrid je čiju analizu valja postaviti u odnosu na njegova dva ključna elementa: limeni pleha pričvršćen za nosač, a potom za zid i električni motor dilda smještenog unutar posude. Ta dva predmeta uzajamnim dejstvom stvaraju zvuk, dodatnu komponentu ove kinetičke instalacije.

Motor je oblijepljen trakom na kojoj je više puta ponovljena riječ HEAD – glava. HEAD nije samo riječ unutar svojih primarnih značenja, ona je ikonografija poznatog sportskog brenda čiji vizuelni identitet umjetnica uvodi u svoj rad. Konbinujući ambleme želje za mentalnom snagom, koncetracijom i psihičkom pripremljenošću (što se vidi u identitetu marke HEAD) sa simbolima distrakcije nemogućnosti fokusiranja Guilty Knowledge izaziva osjećaj anksioznosti koji je teško ignorisati. Premda u ovoj situaciji nema očite ugroženosti, osjećaj dezorijentisanosti je jednako opšt, kolektivan, kao i duboko, ličan.

Softness of being Brigite Antoni je fuzija svjetla i digitalnog printa, popularna i znana kao light box. Unutar svake od kvadratnih kutija sa led rasvjetom postavljen je od ivice do ivice digitalni print. Prostorna dimenzija ovih objekata ekstenzira uz pomoć svjetla dok fluidna nota sintetičke slike dobija posve disperzivan karakter. Situacija prikazana na jednom printu kao što je olimpijski teg, koji potpuno bestežinski levitira unutar gradijenta roze boje, uvodi nas dominantno plinovito stanje u kojem se definisana svojstva tijela i predmeta potiru i postaju relativna. Kontrastirajući tjelesnost spram stvari čija je primjena trivijalna Brigita nas suačava sa nekonzistentnošću kao fundamentom ljepote postojanja.

Koegzistencija dualizama je okosnica sva tri rada, bilo da njih promatramo kroz egzistencijalnu prizmu ili da sportske discipline izvodimo iz osnovne formule postojanja, posebno ako uzmemo u obzir Foster Valasovu misao da je ljepota uvijek kinetička ljepota, dakle da nema nikakve veze sa polom ili kulturološkim normama, nego zapravo sa pomirenjem ljudskih bića sa činjenicom da imaju tijelo.

Teodora Nikčević