Autor: urednik

Otvaranje izložbe Tri umjetnika Anke Gardašević, Marka Musovića i Miljana Vukovića

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine poziva Vas na otvarenje izložbe Tri umjetnika Anke Gardašević, Marka Musovića i Miljana Vukovića u četvrtak, 12. marta u 19:00 časova u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine (Zelenih beretki 8).

Anka Gardašević (Nikšić, 1973) magistrirala je na Fakultetu lijepih umjetnosti u Cetinju, Univerzitet Crne Gore i trenutno radi kao docent na studijskom programu Slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju. Dobitnica je JFDP stipendije Američkog savjeta za međunarodno obrazovanje, te je provela semestar na stručnom usavršavanju na Univerzitetu Džordž Vašington. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2004. godine i izlagala je u mnogim galerijama kako u zemlji, tako i u inostranstvu.

Marko Musović (Nikšić, 1958) diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Hrvatska. Bavi se slikarstvom, kolažom, objektom i fotografijom, te radi kao redovan profesor na slikarskoj grupi predmeta na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju. U periodu 1987-1988. bio je stipendista španske Vlade u Madridu, na Akademiji San Fernand. Član je Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske, te takođe Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Priredio je preko trideset samostalnih izložbi, a radovi su mu zastupljeni u više javnih i privatnih kolekcija u zemlji i inostranstvu. Za stvaralaštvo je više puta nagrađivan. Trenutno radi na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju kao redovan profesor na slikarskoj grupi predmeta.

Miljan Vuković (Mostar, 1977) magistrirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju. Urednik je umjetničkog programa u Kulturnom centru Trebinje, te trenutno radi kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju.

„Savremeni čovjek misli da se cijeli svijet i čitav ljudski život mogu shvatiti u skladu s razumom i logikom, ilustrovanim kroz primjer dva puta-dva-jednako-četiri. Međutim ja se čvrsto ne slažem sa takvom postavkom stvari.  Da ljudski život nije ništa drugo do niz forlumla, jednačina i logičkih zakona koji su smišljeni ili ih treba smisliti, čovječanstvo ne bi imalo slobodne volje; život bi jednostavno bio diktiran razumom i logikom, a čovjek ne bi bio ništa drugo do «skup organa» u kome djeluju prirodne sile.” Miljan Vuković o svom djelu “2×2=”

 

Nastavni modul posvećen zvuku na filmu

Akademija scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, u saradnji s Muzičkom akademijom, organizira nastavni modul posvećen zvuku na filmu u saradnji s istaknutim kompozitorom i profesorom iz Sarajeva sa sjedištem u Los Angelesu, dr. Mladenom Milićevićem. Dvonedjeljni program bit će posvećen izučavanju aspekata muzike i zvuka na filmu, muzike kao avangardne umjetnosti, te ličnog kompozitorstva ovog renomiranog, višestruko nagrađivanog bh. umjetnika.

Program započinje u ponedjeljak, 9. marta na Otvorenoj sceni Obala, gdje će u 18.00 sati biti prikazan dokumentarni film „Američki pobunjenici na Kubi“ za koji je Milićević kreirao muziku. Potom će, u 19 sati, razgovor s njim voditi muzikologinja, docentica na Muzičkoj akademiji i Akademiji scenskih umjetnosti, dr. Amila Ramović, u okviru ciklusa predavanja Muzika u kontekstu u kojem ugledni umjetnici i intelektualci propituju kontekst u kojem živimo i mjesto umjetnosti u njemu.

Dr. Mladen Milićevićje profesor na odjelu za Recording Arts na Univerzitetu Loyola Marymount u Los Angelesu. Proteklih 11 godina bio je šef Odjela Recording Arts, da bi 2019. je odstupio s te pozicije i postao prvi profesor na Univerzitetu Loyola Marymount koji predaje 100% online nastavu. Primarni obrazovni angažman dr. Milićevića je sada usredotočen na online predavanja. Njegovi akademski interesi su interdisciplinarni te je izlagao je na raznim međunarodnim konferencijama u širokom rasponu tema poput muzike, filma, estetike, semiologije, sociologije, obrazovanja, umjetne inteligencije, religije i kulturoloških studija. Mladen Milićević je diplomirao 1982. kompoziciju i magistrirao 1986. kompoziciju i multimedijalne umjetnosti na Muzičkoj akademiji u Sarajevu u klasi profesora profesora Josipa Magdića. Godine 1986. je došao u Sjedinjene Države na studij kod Alvina Luciera na Univerzitetu Wesleyan u Connecticutu gdje je magistrirao eksperimentalnu glazbenu kompoziciju 1988. Na Univerzitetu u Miamiju na Floridi, Mladen Milićević je doktorirao kompoziciju 1991. godine, studirajući kod profesora Dennisa Kama. Nekoliko ljeta također je proveo studirajući s Michaelom Czajkowskim u ljetnoj školi muzike u Aspenu, Colorado.

Dobitnik je niza nagrada za svoje kompozicije u bivšoj Jugoslaviji, ali i u Evropi. Radeći u Sarajevu od 1976. do 1986. godine kao slobodni kompzitor, pravio je glazbu za pozorište, filmove, radio i televiziju, i za taj rad je dobio nekoliko nagrada. Otkako se 1986. preselio u Sjedinjene Države, Mladen Milićević je izvodio svoju elektronsku glazbu uživo, komponovao za savremeni ples, snimio nekoliko eksperimentalnih animiranih filmova i video zapisa, postavljao multimedijalne instalacije i videoskulpture, te imao izložbe svojih slika. Uz to je radio i muziku za filmove. Sticajem neobičnih okolnosti 2003. godine radio je muziku za film “The Room” koji je postao međunarodni fenomen kao “najgori” film ikad napravljen. Po tom filmu 2018. urađen je holivudski hit “Disaster Artist” za koji je James Franco dobio Golden Globe. Vrijedno spomena je i to da je prof. Milićević bio autor muzike za dokumentarni film “Cuba: The Forgotten Revolution” koji je 2015 dobio nagradu EMMY.

Događaj je otvoren za javnost. Više informacija na asu.unsa.ba.

Ovaj program se realizuje u okviru projekta ‘’Dijaspora za razvoj’’ – D4D koji je projekat Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH (MLJPI) i Vlade Švicarske, u partnerstvu sa UNDP BiH i IOM BiH.

Panel diskusija ‘Braniteljke i branitelji ljudskih prava u BiH: Položaj, rad i izazovi’

Civil Rights Defenders vas poziva na panel diskusiju i promociju izveštaja o položaju braniteljke i branitelji ljudskih prava u BiH, u četvrtak 12. Marta, u EU Info Centru u BiH (Skenderija 3a, Sarajevo), sa početkom u 11 časova.

Braniteljke i branitelji ljudskih prava igraju vitalnu ulogu u demokratskom društvu. Oni monitorišu i prate rad vlada i institucija kako bi se osigurao najveći stepen poštivanja ljudskih prava. Braniteljke i branitelji ljudskih prava, uključujući i novinarke i novinare, se suočavaju sa prijetnjama zbog svog rada i nalaze se pod sve većim pritiskom. Kako bi podigli svijest šire javnosti o problemima s kojima se branitelji/ke susreću, Civil Rights Defenders, uz podrđku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) organizovat će diskusiju koja će se održati 12. marta 2020 u prostorijama EU Info centra u Sarajevu, tokom kojih će švedska ambasadorica u BiH, Johanna Strömquist  i politička savjetnica EU Delegacije u BiH, Elisabet Tomašinec, uputiti riječi dobrodošlice.

Panel diskusija će ugostiti Lejlu Huremović, aktivistkinju i članicu Organizacionog Odbora Prve Povorke Ponosa u BiH, aktivistkinju i predsjednicu Udruženja građana Oštra Nula, Milicu Pralicu, novinarku Kristinu Ljevak, i regionalnu urednicu Kosovo 2.0 i aktivistkinju, Nidžaru Ahmetašević. Diskusija će se fokusirati na pritiske, napade i uznemiravanje branitelja/ki ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, sa posebnom pažnjom posvećenom braniteljkama ljudskih prava u BiH. Događaj će poslužiti kao platforma govornicama da podijele svoja iskustva i da pronađu rješenja za specifične izazove sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava po ovom pitanju.

Izvještaj objavljen u decembru 2019. daje presjek situacije braniteljki i branitelja ljudskih prava u BiH i Zapadnom Balkanu. Izvještaj uz to daje smjernice i preporuke za institucije i međunarodne organizacije koje se tiču poboljšanja zaštite branitelj/ki ljudskih prava kroz uvođenje odvojene pravne kategorije za BLJP-ove u skladu sa međunarodnim standardima zaštite. Također se preporučuje efikasnija primjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći koja će specijalizirane NVO-e koji pružaju pravnu pomoć razmatrati kao dio sistema koji ima pravo na javno finansiranje, te efikasan pristup pravdi nudeći sistematska rješenja i poštivanje međunarodne konvencije gdje je Bosna i Hercegovina država potpisnica. Nadalje, održavanje ozbiljnih i stalnih konsultacija s nevladinim organizacijama u vezi sa procesom pridruživanja EU i razvoju ljudskih prava u zemlji su potrebna da bi se poboljšao položaj BLJP-ova.